Kult ličnosti

SVETISLAV BASARA autor je romana “Mein Kampf” koji je proglašen najboljim među korisnicima javnih biblioteka u Srbiji u 2011. U romanu zlokobnog naziva Basara govori o fenomenima karakterističnima za današnju Srbiju, ali i regiju: o pogubnim ideologijama, općoj korumpiranosti i socijalnoj degradiranosti, o nesposobnosti političara, koristoljublju, makinacijama i društvenoj hipokriziji. Knjiga ne govori o borbi za prostor, već za smisao postojanja, te predstavlja sugestivnu parabolu o tokovima i perspektivama naše civilizacije, opterećujuće prošlosti i nesigurne budućnosti. Basara je ponio titulu autora najbolje knjige i 2008. godine s romanom “Uspon i pad Parkinsonove bolesti”.

IVICA BULJAN, kazališni redatelj iz Zagreba, autor je predstava “Macbeth poslije Shakespearea” i “Ma and Al”, u produkciji Mini teatra iz Ljubljane, koje su nedavno gostovale u Centru za kulturnu dekontaminaciju u Beogradu. Temeljene na tekstovima Heinera Müllera, odnosno Jeromea Davida Salingera i Bernard-Mariea Koltesa, ove izvedbe na vrlo provokativan način govore o modernoj civilizaciji punoj nasilja u kojoj nitko nije nevin. Predstava “Macbeth poslije Shakespearea” dobila je brojne međunarodne nagrade. Njujorški kritičar i teatrolog Randy Gener istaknuo je da spada među deset najboljih predstava u svijetu u 2011. godini.

MAJA RUŽNIĆ, mlada slikarica, koja je sa sedam godina izbjegla iz ratom zahvaćene Bosne i Hercegovine u Ameriku, nedavno je doživjela veliki uspjeh: jedna od njenih slika našla se na naslovnici časopisa “New American Painters”. Umjetnica koja je diplomirala na prestižnom Univerzitetu Berkeley otkrila je da je povratak u rodnu zemlju prije tri godine potpuno promijenio njezin pogled na svijet.

“Ljudi su moja najveća inspiracija, posebno oni koji su na ivici ljudskog, koji liče na neka posebna stvorenja. Viđam ih posvuda. Oni čine da izađem iz svog okvira i da se, slikajući ih, prisjetim bolnog iskustva koje sam doživjela kao izbjeglica iz Orašja. Njihova lica su samo početak, ja ih kroz sliku izobličavam i uništavam ono što zapravo jesu”, objašnjava umjetnica koja kaže da je “težina postojanja” glavna tema njenih radova.

SAŠA MARKOVIĆ MIKROB (1959 – 2010) zauzeo je kultno mjesto na beogradskoj umjetničkoj i kulturnoj sceni u proteklih nekoliko decenija. Aktivnim i veoma specifičnim djelovanjem na području vizualne umjetnosti, novinarstva i društvenog aktivizma, za sobom je ostavio raznovrstan i opširan opus, čiji je presjek s mnogo simpatija prikazan u okviru izložbe “Zbogom underground: Saša Marković Mikrob” u Salonu Muzeja savremene umetnosti u Beogradu.

Crteži, maske, fanzini, radovi iz foto-automata, performansi, omoti za muzičke diskove i instalacije pokazuju da je Saša Marković Mikrob svoju djelatnost usmjerio prema ljudima, ulicama i sitnim detaljima svoga okruženja, gdje god bi se našao: u Beogradu, Ljubljani, Kopru, Nottinghamu, Pragu ili Mostaru. Tako je postao lucidni arhivar, društveni svjedok i dobri duh jedne često turbulentne stvarnosti.

CHARLIE CHAPLIN nije bio komunistički agent, kao što je vjerovao američki FBI, navodi se u povjerljivom dosjeu britanske obavještajne službe MI5, piše londonski “Guardian”. FBI, u to vrijeme predvođen direktorom Edgarom Hooverom, opisao je Chaplina kao “holivudskog salonskog komunista” i zatražio od MI5 da prikupi informacije koji će mu omogućiti da Chaplina protjera iz Amerike. Chaplina je FBI sustavno proganjao, posebno nakon njegove izjave tokom 1940-ih da “od komunizma možemo iskoristiti ono dobro i odvojiti ono loše”. Chaplin je odbacio tvrdnju da je komunist, ali nije osporio odluku SAD-a da mu zabrani povratak u Ameriku 1953. godine, te se do kraja života nastanio u Švicarskoj. “Ja sam žrtva laži i podle propagande”, rekao je tada Chaplin.

STEPHEN HAWKING, najpoznatiji fizičar današnjice, glavni je junak biografske knjige Kitty Ferguson, Hawkingove susjede i prijateljice, pod nazivom “Stephen Hawking: An Unfettered Mind”. Knjiga nije toliko posvećena Hawkingovoj znanosti koliko njegovom privatnom životu. Hawking je bio treći najgori učenik svojeg razreda u osnovnoj školi, ali i jedan od najboljih studenata na Oxfordu. Ovom nekada strastvenom veslaču doktori su otkrili jednu od rijetkih degenerativnih bolesti koja će ga uskoro prikovati za invalidska kolica i na kraju potpuno uništiti njegovo tijelo. Knjiga Kitty Ferguson u prvom redu približava iznimnu sudbinu teško bolesnog čovjeka koji je ipak uspio postati profesor matematike na Cambridgeu, otac troje djece i autor jedne od najprovokativnijih teorija o svemiru.

DANA BUDISAVLJEVIĆ, filmska redateljica, autorica je dokumentarnog filma “Nije ti život pjesma Havaja” koji je nagradila publika na osmom ZagrebDoxu. Intimna, duhovita i topla priča autorice o raspadu braka roditelja, o vlastitoj homoseksualnosti i o teškoj bolesti brata, prerasta u univerzalnu sagu o ljubavi i međugeneracijskom nerazumijevanju.

Značajan interes pobudio je i film “Blokada” Igora Bezinovića koji govori o studentskoj borbi za besplatno školovanje. Bezinović jasno sistematizira politički kontekst i događaje koji su obilježili studentsku blokadu fakulteta: od golemog entuzijazma i energije kojom se u tu akciju krenulo, do osjećaja izmanipuliranosti i razočaranja kojim je blokada završila. Glavnu nagradu “Veliki pečat” u međunarodnoj konkurenciji osvojio je poljski film “Povratci” Krzysztofa Kadlubowskog, a u regionalnoj konkurenciji bosanskohercegovački “Jedan dan na Drini” Ines Tanović. Više o ZagrebDoxu na str. 35 piše naš filmski kritičar Damir Radić.