Korporacija Crkva

Umjesto poruka nade vjernicima, čelnici Katoličke crkve u svojim su uskršnjim porukama i propovijedima koristili agresivnu retoriku, napadajući Vladu zbog poteza nekih njenih ministara. Osuda abortusa i zalaganje za njegovu zabranu sadržano je u doktrini svih crkava, pa ponavljanje tog poziva i ove godine nije bilo ni čudno ni neprimjereno. Ali zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić u svojoj se poruci pozabavio i prijedlogom Zakona o medicinski potpomognutoj oplodnji, spominjući “glasnike smrti koji u današnje vrijeme žele zatrti nadu i uništiti vjeru” i “industriju smrti koja pod maskom borbe za ljudska prava ozakonjuje i opravdava uništavanje ljudskog života na samom njegovom početku”. U svojoj propovijedi na Uskrs Bozanić se oborio i na “rastuću nezaposlenost, konzumerizam, medijski senzacionalizam i raspad obitelji”.

– Čovjeka se danas osuđuje na smrt kada ga se onemogućuje da radi. Nezaposlenost i otpuštanja s posla grijeh su našega vremena, koji unosi patnju i nemir u obitelj – rekao je kardinal.

Ordinirana buka

U sličnom tonu bila je i čestitka sisačkog biskupa Vlade Košića.

– Ignorira se glas Crkve jer se po hitnom postupku donose zakoni koji omogućavaju da se ljudskim životom neki samozvani gospodari života poigravaju i proizvoljno odabiru koji će život odmrznuti, koji zamrznuti, a koji odbaciti – rečeno je u Košićevoj poruci.

Javnost i politički komentatori nisu se dali zavarati socijalnim komponentama uskršnjih poruka, brigom za otpuštene i nezaposlene radnike, zaključivši da se Crkva obračunava s vlašću koja, ako već nije sklona drastičnom smanjenju budžetskih izdvajanja za Katoličku crkvu, koja dostižu stotine milione kuna, traži da njihov utrošak bude transparentniji.

– Poruke i propovijedi bile su takve vjerojatno zato što se počelo jako glasno pričati o budžetskim transferima koji idu za Crkvu – kaže politički analitičar Davor Gjenero, ističući da su poruke s oltara “svojevrsno upozorenje medijima i vlasti da odustanu od eventualne ideje smanjivanja udjela Crkve u budžetskoj potrošnji”.

Ovo je zapravo treći put u 20 godina da je Crkva spram vlasti koristila oštriju retoriku. Krajem 1990-ih kardinal Bozanić govorio je o grijehu struktura, potom se Crkva aktivirala oko neradne nedjelje, a ovo je treći val kritika.

– Ako se govori o grijehu struktura, treba reći da je u intervjuu danom nakon Bozanićeve izjave netko od utjecajnih ljudi s Kaptola jasno rekao da se izjava o grijehu struktura odnosila na odnos tadašnje državne vlasti prema denacionalizaciji crkvene imovine, a ne onako kako je to bilo shvaćeno u građanskom društvu – na razuzdanu i nekontroliranu javnu vlast. Uvijek je kritika Katoličke crkve na račun države vezana uz budžetsku poziciju, jer se Crkva ponaša kao i svaka druga organizacija koja zastupa i brani korporativne interese – tvrdi Gjenero.

Sukob oko vjeronauka

Osim što se premijer Zoran Milanović založio za više transparentnosti oko utroška sredstava, još neki potezi Vlade i pojedinih ministara očito smetaju Crkvi.

– Koliko god je, u svom stilu, ministar zdravlja Rajko Ostojić pokušao biti vrlo umjeren, na kraju je Vlada nametnula rješenje u Zakonu o umjetnoj oplodnji koje proizlazi iz koalicionog sporazuma, čime je Crkva nezadovoljna – kaže Gjenero i dodaje da je Crkva ocijenila da sadašnja klima može voditi otvaranju pitanja vezanih uz konkordat, zbog čega je zaoštrila retoriku.

Crkva je, nevezano uz Uskrs, otvorila i drugu frontu, ovaj put prema ministru znanosti i obrazovanja Željku Jovanoviću, koji je direktorima osnovnih škola uputio preporuku da se vjeronauk održava prvi ili zadnji sat nastave, a ako to nije moguće, da se u školama osigura briga za djecu koja ne pohađaju satove vjeronauka.

Potpisom na pismo kojim se od premijera Milanovića traži da se izjasni o Jovanovićevoj preporuci eksponirao se predsjednik Hrvatske biskupske konferencije, đakovačko-osječki nadbiskup Marin Srakić. On smatra da je donošenjem preporuke bez prethodnog savjetovanja s HBK-om došlo do kršenja vatikanskih ugovora. Podsjetio je da je za nastavu vjeronauka nadležan HBK i da je ugovorom između Vatikana i Hrvatske o suradnji na području odgoja i kulture definirano da se vjeronauk izvodi pod istim uvjetima kao i ostali obvezni predmeti, napose s obzirom na položaj vjeronauka unutar rasporeda sati. Srakić zamjera i što se oko rješavanja tog pitanja nije sastala komisija iz redova Crkve i Vlade. Ako se Jovanović ne povuče, navodi Srakić, HBK će biti primoran na daljnje korake.

Istovremeno se u “Večernjem listu”, bliskom Katoličkoj crkvi, počelo pisati da vjeroučitelja nema dovoljno i da školski ravnatelji smatraju da je Jovanovićeva ideja neprovediva. Nigdje ne piše da su direktori u dogovoru s Crkvom namjerno stavljali vjeronauk u sredinu rasporeda, kako bi ga što više djece pohađalo.

Čvrsti sekularisti

Ministar Jovanović naglasio je da je njegova dužnost da brine za učenike, a s obzirom na to da roditelji već godinama upozoravaju da su djeca koja ne pohađaju vjeronauk u vrijeme održavanja ovog predmeta rasuta po hodnicima, dao je preporuku da nitko ne bi bio oštećen.

– Takvu je preporuku školama od ministarstva još 2010. godine tražila i pravobraniteljica za djecu Mila Jelavić. A da su barem malo korektni i misle na djecu, moju preporuku bi trebali pohvaliti i podržati, a ne polemizirati. Pogotovo ne prijetiti, kao u zadnjoj rečenici pisma HBK-a – rekao je Jovanović “Novom listu”.

Podršku ministru dao je predsjednik Ivo Josipović, koji je naglasio da se ne smije događati da se djeca koje ne idu na vjeronauk skiću po hodnicima, odnosno da bez sadržaja provode vrijeme u školi.

– Zato očekujem da se na tragu jednakosti i ravnopravnosti za svu djecu organizira nastava na način da svaka sekunda provedena u školi bude korisna – rekao je predsjednik.

Postavlja se pitanje kako će završiti priča oko vjeronauka s obzirom na to da do nove školske godine ima nekoliko mjeseci u kojima se sve može riješiti.

– Ova Vlada ima svoje doktrinarno krilo, odnosno dio Vlade je izrazito liberalno-demokratski i izrazito drži do demokratskih vrednota sekularizma – kaže Gjenero, kome se čini da će Jovanović u ovom slučaju imati čvrstu podršku ministrica Vesne Pusić i Andree Zlatar te HNS-a.

– Nekakav truli kompromis malo je vjerojatan, više je moguće da se provede temeljna Jovanovićeva zamisao bez stvaranja napetosti ili korak po korak, što budi doktrinarnu nervozu na drugoj strani – smatra Gjenero.