Balkan prolaz

KRIZA

Produbljuje se kriza u vrhu SDP-a, vladajuće partije u BiH. Možda bi bilo preciznije reći da se prije radi o partiji koja je za sebe prigrabila pregolem komad vlasti i odgovornosti, u usporedbi sa tek nešto više od 18 posto podrške bosanskohercegovačkih glasača, ali ostavimo da se oko toga lome koplja analitičara. Kako god, nakon što je jedan od potpredsjednika i definitivno najpopularniji čovjek stranke – član hb. Predsjedništva Željko Komšić – podnio pa povukao ostavku, nasilu postignuto primirje između njega i autokratskog šefa partije i aktualnog bh. ministra vanjskih poslova Zlatka Lagumdžije još jednom je dovedeno u pitanje. Naime, Komšić je najavio da u Predsjedništvu neće podržati državni budžet, unatoč ranijim najavama iz SDP-a da je za njih dogovoreni budžet prihvatljiv. Komšić je uvjetovao izglasavanje budžeta izmjenama Ustava BiH koje bi omogućile da nosiocima političkih funkcija u zajedničkim organima budu smanjene plaće. U članku 9, u drugom stavu Ustava BiH, navedeno je da “naknada za lica koja obavljaju funkcije u institucijama Bosne i Hercegovine ne može biti umanjena za vrijeme trajanja mandata nosioca funkcije”. Prema objašnjenjima stručnjaka iz oblasti ustavnog prava, sporna je odredba trebala osigurati da izabrani funkcioneri bez pritiska obavljaju svoj posao, poput sličnih zakonskih rješenja koja se primjenjuju u svrhu zaštite pravosudnih funkcija, ali je umjesto toga došlo do zloupotreba. U sindikatu državnih službenika podržali su ideju o izmjeni Ustava BiH, međutim, u bosanskohercegovačkom kontekstu takvo što bi bilo ravno čudu jer je Ustav BiH u posljednjih 17 godina samo jednom izmijenjen. Zbog toga, a i zbog Komšićevih kapricioznih medijskih istupa, da se zaključiti da je priča o izmjenama Ustava samo paravan za obračun sa Lagumdžijom koji već (pre)dugo tinja. Sudar dva ega lako se može prelomiti preko ionako krhke državne konstrukcije, koja će se bez usvojenog budžeta – urušiti sama od sebe.

ISTRAGA

Još nema značajnijih pomaka u istrazi nezapamćenog zločina u skopskom predgrađu – mučkog pogubljenja četvorice mladića i jednog starijeg mještanina sela Smiljkovaca. Ubijeni su Filip Slavkovski, Aleksandar Naćevski, Cvetančo Acevski, Kiro Tričkovski i Borče Stefkovski, a njihova tijela pronađena su u noći između 12. i 13. aprila. Za sada, jedna od pretpostavki kojom operiraju istražitelji je da su ubice napustile Makedoniju sat nakon zločina. Makedonski MUP zatražio je pomoć obavještajnih službi i policija susjednih zemalja za razotkrivanje izvršioca peterostrukog ubistva, ali do sada nisu dobivene informacije koje bi pomogle istrazi. Iz makedonskog MUP-a je saopćeno da se informacije traže zvaničnim i nezvaničnim kanalima. Cvetan Stevkovski, brat ubijenog Borčeta, izjavio je da ubice nose samo jedno ime. “Ubice mog brata nisu Albanci, niti Makedonci, niti Turci, niti Srbi, niti Romi. Oni imaju samo jedno ime – ubice”, rekao je Stevkovski za “Lajm”, dnevnik na albanskom jeziku. On je ispričao da je njegova porodica uvijek imala dobre odnose sa Albancima, koji su prisustvovali sahrani njegovog brata. Još je rekao da je “revoltiran načinom plasiranja informacija o ubistvu u srbijanskim medijima” i da smatra kako oni žele “da izazovu tenzije i propagiraju etničku mržnju”.

DRAMA

Makedonska javnost sve češće spominje raspad postojeće i formiranje široke koalicije, koju bi navodno formirao opozicioni Socijaldemokratski savez Makedonije, mada zvaničnici ove navode žustro demantiraju. Potpredsjednica Vlade Makedonije Teuta Arifi rekla je da neće biti premijerka nikakve “široke koalicije”. “To su samo medijske spekulacije u kojima nema ničeg istinitog. Mi funkcioniramo u okviru koalicije koja je rezultat posljednjih izbora i na principu koji moja partija Demokratska unija za integraciju (DUI) promovira i zalaže se više godina, a to je princip većine koji se zajednički dogovara”, rekla je Teuta Arifi, naglašavajući da joj do sada nitko nije nudio da bude šefica široke koalicije. I glasnogovornici DUI-a demantirali su nagađanja makedonskih medija koji, pozivajući se na “visoke zvaničnike”, pišu o novoj širokoj koalicionoj vladi. Makedonsku Vladu čine poslanici dvije najveće političke partije iz makedonskog i albanskog političkog korpusa, VMRO-DPMNE-a i DUI-a. Na čelu Vlade je Nikola Gruevski, koji je i lider VMRO-DPMNE-a.

TUČNJAVA

U parlamentu Makedonije nedavno je jedva spriječena tučnjava zastupnika dvije političke partije Albanaca na sjednici Komisije za politički sistem, na kojoj se raspravljalo o lustraciji. Prema agencijskim izvještajima, sukobili su se Dževad Ademi iz Demokratske unije za integraciju (DUI) i Imer Aliu iz Demokratske partije Albanaca. Očevici su se skopskim medijima kleli da je samo brza reakcija kolega parlamentaraca prekinula nakane dvojice razjarenih neistomišljenika da se “pohvataju za gušu”. Prema medijskim navodima, incident je počeo kada je Ademi zatražio da se paralelno sa zakonom o lustraciji donese i zakon o rehabilitaciji bivših političkih zatvorenika, rekavši pritom da su ovi zatvorenici bili prinuđeni da sarađuju sa tajnim službama kako bi bili oslobođeni. Na ovo je reagovao Aliu, koji je optužio poslanika DUI-ja da je proglasio špijunima sve Albance koji su bili zatvarani u bivšem sistemu. A onda je rekao da za Ademija postoje dokazi da je bio saradnik bivših tajnih službi. Tenzija je prenijeta i na ostale poslanike, zbog čega je sjednica prekinuta.

ŠTEDNJA

Tek što je jedan propao, u Sloveniji bi se mogao održati još jedan referendum. Zbog mjera štednje, javni sektor u toj zemlji stupio je prošle sedmice u generalni štrajk na kome je, prema procjenama sindikata, učestvovalo oko 100.000 radnika. Vlada Slovenije predložila je da plate 160.000 zaposlenih u javnom sektoru budu smanjene u prosjeku 7,5 odsto, o čemu parlament tek treba da se izjasni. Nekadašnji ministar privrede Slovenije Matej Lahovnik za slovenske je medije ocijenio kako štrajk javnih službenika i mogućnost referenduma o neizbježnim mjerama štednje približavaju Sloveniju “crnom grčkom scenariju”. “Najgore što se može dogoditi Sloveniji idućih mjeseci je da njene obveznice zbog visokog rizika nitko ne bude htio da kupi. U tom trenutku ćemo se naći u grčkom scenariju”, rekao je Lahovnik, koji je danas predsjednik Nadzornog odbora trgovačkog lanca Merkator. Bivši ministar privrede, ipak, tvrdi da Slovenija još može da izbjegne taj scenario pod dva uvjeta: da ne dođe do političke blokade u odlučivanju o mjerama štednje; da se postigne dogovor sa, kako je rekao, politički instrumentaliziranim sindikatima “da ne bi tražili referendum na kome bi birači te mjere mogli da odbiju”. “Ako bi vladin paket štednje na referendumu bio odbijen, dali bismo jasan signal inostranstvu da nismo spremni da ograničimo javnu potrošnju u razumne i održive okvire, a naši troškovi zaduživanja bi narasli ili naše obveznice nitko ne bi htio da kupi”, rekao je Lahovnik.