Kult ličnosti

, pisac i publicist, jedan od autora Opće deklaracije o ljudskim pravima, gost je 5. Subversive festivala koji će se u Zagrebu održati od 5. do 19. svibnja. Ovogodišnji festival kritički će preispitivati krizu koja potresa Evropu i realne mogućnosti za transformaciju Starog kontinenta u sklopu rada na drukčijem političkom, društvenom i ekonomskom projektu. Debate su strukturirane po temama: “Kriza Evrope”, “Borba za zajednička dobra” i “Prema Balkanskom socijalnom forumu”, a očekuje se sudjelovanje više od stotinu gostiju iz Evrope i svijeta. Uz Hessela svoj su dolazak potvrdili Slavoj Žižek, Michael Hardt, Tariq Ali, Gayatri Spivak, Renata Salecl, Boris Buden, Andrej Nikolaidis i drugi.

BOBO JELČIĆ, kazališni i filmski redatelj, u rodnom Mostaru upravo snima film pod nazivom “Obrana i zaštita”. Kroz dilemu glavnog junaka, Hrvata Slavka, kojeg glumi Bogdan Diklić, da li da ode na pogreb predratnom prijatelju muslimanu, film govori o ljudskim slabostima, predrasudama i etničkim tenzijama kojih u Mostaru ima i danas.

O društvenom kontekstu svog filma Jelčić kaže: “Ratovi su završili, sve se nekako sredilo, ljudi su se kako-tako snašli, jedino su nacionalne podjele ostale. Nacionalni ključ je postojao u Jugoslaviji, a tako je i poslije nje. Zar Mostar nije eklatantan slučaj tih podjela? Ponuditi rješenje značilo bi demagogiju u bilo kojoj varijanti, a film nije tu zbog toga, on eventualno može konstatirati stanje stvari i radikalizirati ih do prepoznatljivih razina. Ogoliti ih i prikazati jasnijima.”

ALMIR IMŠIREVIĆ, književnik i dramski pisac iz Sarajeva, gost je sedmog književnog festivala “Na pola puta”, koji se održava u Užicu od 23. do 27. travnja. Festival se organizira od 2006. godine u užičkoj gimnaziji, u kojoj se svakog proljeća okupljaju pisci s prostora bivše Jugoslavije. Oni ulaze u učionice na redovne satove književnosti, a uvečer se organiziraju javna čitanja. Pripremu festivala i kompletnog promo-materijala realiziraju učenici užičke gimnazije, pod vodstvom već legendarne Ružice Marjanović.

Tako će ove godine u Užicu Vojo Šindolić govoriti o beat generaciji, Predrag Lucić o Cervantesu, Ivan Čolović o navijačima, a Dejan Ilić o romanima Vojislava Despotova. Na otvorenju nastupit će glumac Miodrag Miki Trifunov, koji će uz pratnju muzičara Hamdije Salihbegovića i Nedžada Medržanovića izvesti muzičko-poetski performans “Svjedok”.

VLADIMIR MILOVANOVIĆ, filmski redatelj, autor je filma “Lice revolucije” koji će otvoriti peti međunarodni festival filma u Beogradu, BELDOCS 2012. (4-9. svibnja). Film govori o Branku Iliću, jednom od predvodnika pobune protiv Miloševićevog režima u Srbiji tijekom 1998-2000. godine i lideru studentskog pokreta Otpor. Priča, koja prati stvarne događaje, počinje deset godina poslije, kada se Branko vraća u Beograd, zapošljava kao šanker i zatiče svog starog prijatelja iz vremena protesta koji radi u odlično plaćenoj agenciji za marketing. U filmu se isprepliću stvarne i izmišljene ličnosti i događaji, pri čemu padaju maske sa srpskog društva, zaglavljenog u tranziciji između socijalizma i kapitalizma, a na gledaocima je da sami povuku granicu između dokumentarnog i fiktivnog.

DUNJA BLAŽEVIĆ, povjesničarka umjetnosti, autorica je teksta “Da li žensko pitanje još postoji?” objavljenog u recentnoj knjizi “Dolje ti rijeka, dolje ti je pruga – žene u Bosni i Hercegovini”. Autorica uspoređuje borbu za ženska prava prije 25 godina i danas, podcrtavajući da se nije mnogo toga promijenilo. “Žensko pitanje i dalje postoji, ne samo kod nas. Ono se danas odvija u drugačijim, zaoštrenijim socijalnim, političkim, ekonomskim i kulturnim uvjetima, nego prije 25 godina, kada je organizirana prva međunarodna konferencija o pravima žena u Beogradu. Žene su i danas spolno, profesionalno i politički diskriminirane, percepcija feminizma u široj javnosti i dalje je negativna, pa je emancipatorska borba i dalje jedan od važnih zadataka organiziranih ženskih aktivnosti”, kaže Dunja Blažević.

HOWARD ZINN, američki povjesničar i publicist, autor je knjige “Narodna povijest SAD-a” koja je u izdanju VBZ-a objavljena u hrvatskom prijevodu. Stručnjaci ovu studiju smatraju jednom od najvažnijih historiografskih, ali i aktivističkih knjiga 20. stoljeća, u kojoj se ugledni povjesničar obračunao s nacionalističkim i kapitalističkim mitovima Amerike i njezinog sna. Knjiga je zamišljena kao nemilosrdna dekonstrukcija američke nacionalne veličine, pokazujući tamnu stranu “zemlje jednakih prava”, u kojoj su stoljećima bile tlačene marginalne skupine, u kojoj je represivni aparat radio punom parom i u kojoj se iza kapitalističkog raja nalaze groblja uništenih života.

BRAM STOKER, tvorac kultnog romana “Drakula”, umro je prije točno sto godina. Možda bi Stoker do kraja ostao anoniman da nije čuo priču kako na Balkanu ljudi i dalje vjeruju u postojanje vampira koji žive od krvi svojih žrtava. Tako je nastao njegov najpoznatiji roman o krvoločnom grofu Vladu Tepešu koji živi u Rumunjskoj, nikada ne umire, a žene ga obožavaju. Za Stokerova života roman je bio neprepoznat, a Stoker je umro, kao i mnogi pisci onog vremena, u siromaštvu i bijedi u Londonu, od posljedica moždanog udara. U međuvremenu je njegov roman preveden na 45 jezika, postoji nekoliko filmskih verzija Drakule, a najpoznatije su snimili redatelji Roman Polanski i Francis Ford Coppola.