Balkan prolaz
MONSTRUM
Istraga o peterostrukom ubistvu koje je prošloga mjeseca šokiralo Makedoniju odvela je policiju do 20 osumnjičenika, koji su pohapšeni u utorak. U prvom pojavljivanju pred novinarima nakon objavljivanja vijesti o hapšenju, ministrica unutrašnjih poslova Makedonije Gordana Jankulovska saopćila je da je riječ o grupi radikalnih sljedbenika islama iz Skoplja, čiji će članovi biti procesuirani po različitim osnovama, dok će protiv grupe biti podignuta krivična prijava za terorizam. Makedonski mediji su izvijestili da je u akciji kodnog naziva “Monstrum” sudjelovalo oko 800 pripadnika MUP-a i da su se uhapšeni počinitelji ubistva “borili u Avganistanu i Pakistanu protiv međunarodne koalicije koju predvodi NATO”.
U skopskom naselju Radišani 12. aprila pogubljena su petorica muškaraca, četvorica mladića – Filip Slavkovski, Aleksandar Nakjoski, Cvetančo Acevski i Kire Tričkovski, svi u dobi od 18 do 20 godina – i 45-godišnji Borče Stefkovski. Njihova tijela su pronađena blizu jezera, kako su naveli skopski mediji, popularnog ribarskog odredišta u sjevernom predgrađu Skoplja, a pronašli su ih ribari. Nezapamćeni zločin doveo je do zaoštravanja ionako napetih odnosa između Makedonaca i makedonskih Albanaca.
MUHAMED
Prošle je sedmice više od 200 policajaca Ministarstva unutarnjih poslova Kantona Sarajevo protestvovalo pred zgradom Vlade KS-a da bi iskazali nezadovoljstvo i zatražili ostavku ministra Muhameda Budimlića. Nesretni se ministar čak i pojavio pred prosvjednicima u namjeri da im se obrati, međutim okupljeni policajci to mu nisu dozvolili – izviždali su ga, a na jednom od transparenata pisalo je: “Ministre, ti jesi Muhamed, ali nisi pejgamber.”
Policajci su poručili da ne žele ministra koji radi stvari koje nisu u njegovoj nadležnosti i koji se ne pridržava propisa. Predsjednik Sindikata policije KS-a Nedžib Đozo kazao je da policija, između ostalog, zamjera ministru Budimliću to što nije prihvatio sindikat kao jedinu legitimnu organizaciju za pregovore, zatim nabavku loše policijske opreme, usvajanje pravilnika o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji kantonalnog MUP-a te pokušaj usvajanja Zakona o policiji bez konsultovanja članova sindikata. Obraćajući se skupu, u znak podrške policajcima, predsjednik Kantonalnog odbora Saveza samostalnih sindikata BiH Franjo Rener istaknuo je da trenutna situacija u kojoj se nalazi policija destabilizira Kanton Sarajevo, ali i cijelu Federaciju BiH. Ministar Budimlić za medije je rekao da neće dati ostavku, a da se policajci moraju sami upoznati o propisima, “a ne da im ih neko prenosi”.
ŠKOLE
Općinski sud u Mostaru donio je prvostupanjsku presudu kojom se naređuje ministarstvu Hercegovačko-neretvanskog kantona (HNK) da do 1. septembra ukine praksu kršenja zakona o Zabrani diskriminacije, u Bosni i Hercegovini poznatu pod nazivom “dvije škole pod jednim krovom”. Iako su ovih dana u spomenutom ministarstvu tvrdili da još nisu dobili presudu, sadržaj presude je dostupan bh. javnosti: presuda po tužbi sarajevske nevladine udruge Vaša prava odnosi se na osnovne škole u Čapljini i Stocu koje su, kako se navodi, donošenjem i implementacijom školskih planova i programa na etničkom principu odvajale učenike u školama ovog kantona na osnovu njihove etničke pripadnosti. Ovo je prva presuda u BiH vezana uz etničku segregaciju djece u školama, mada stolački i čapljinski slučajevi nikako nisu usamljeni: u Federaciji BiH postoje ukupno 34 obrazovne ustanove organizovane po ovom diskriminatornom sistemu, i to u tri kantona – Srednjobosanskom, Hercegovačko-neretvanskom i Zeničko-dobojskom. Elektronski mediji u BiH podsjećaju da Bosna i Hercegovina, u skladu s prošlogodišnjim Izvještajem EU-a o napretku zemlje, u procesu priključenja mora ukinuti ovakav sistem školovanja.
RASIZAM
Nekoliko je osoba 1. maja napalo Rome u Jabučkom Ritu, koji tek što su preseljeni u to beogradsko prigradsko naselje iz neformalnog naselja kod Belvila na Novom Beogradu, potvrdio je MUP Srbije. Za sada nepoznati počinitelji ušli su u naselje, ispisali grafit “Marš napolje” i nacrtali nacističku svastiku. Jedan od mještana romskog naselja rekao je za Radio Slobodna Evropa da je grupa ljudi došla u naselje naoružana motkama, a potom počela da ispisuju grafite po barakama. “Došlo je njih dvadesetak, da li su huligani, mještani, stvarno ne znam, sa sprejom u ruci i šipkama i počeli da pišu na kontejner u kojem živimo. Dok je jedan pisao, ostali su ga čuvali. Pitali smo zašto to pišu, zašto uništavaju, a oni su nam odgovorili da im smetamo. I napisali ‘Marš odavde’ i ‘Srbija Srbima’ i nacrtali nacistički znak”, rekao je uplašeni novi stanovnik Jabučkog Rita.
Preseljenje Roma iz Belvila pratili su brojni protesti i negodovanja stanovnika naselja u koje je trebalo da se dosele. U Resniku su, kako podsjeća RSE, danima trajali protesti, koji su u jednom trenutku prerasli u ulične nerede i tuču s policijom. Gradske vlasti su tada popustile pred pritiskom mještana, pa je u to naselje umjesto planiranih 40 preseljeno tek nekoliko romskih porodica.
BOJKOT
Skupština Kosova usvojila je 20. aprila zakon koji, između ostalog, kaže da je autor informacije krivično odgovoran kada je krivično djelo počinjeno i da se izvor treba otkriti kako bi se spriječio napad na neko lice. Zakon, koji direktno ugrožava novinare, izazvao je ogorčenje među novinarima u Prištini, koji tvrde da on predviđa kažnjavanje istraživačkog novinarstva. Arben Ahmeti, predsjednik Asocijacije profesionalnih novinara Kosova, nada se da će predsjednica Atifete Jahjaga, koja je na potezu, vratiti nazad u parlamentarnu proceduru sporni zakon. “Uvjereni smo da će se zakon vratiti nazad na razmatranje. Mi tražimo da se ta dva člana uklone. I dalje traje taj proces ‘tehničkog prečišćavanja’, kao što to zovu u Skupštini, ali ovaj put traje više nego obično, a to možda zato što tragaju za dobrim razlozima koji bi uništili slobodu štampe”, kaže Ahmeti, ističući da je predano dovoljno zakonskih razloga zašto ti članovi trebaju da se odbace. Stručnjaci za pravna pitanja smatraju da su sporni članovi krivičnog zakona u suprotnosti i s Ustavom Kosova. Mediji na Kosovu su za 3. maj, na Međunarodni dan slobode medija, najavili bojkot kosovskih institucija u znak nezadovoljstva zbog usvojenog zakona.
NESTALI
Članovi Međunarodne komisije za traženje nestalih (ICMP) prošle su sedmice na javnoj tribini u Doboju objavili zvanične podatke o broju nestalih lica u svim ratovima iz devedesetih. Prema podacima ICMP-a, na kraju sukoba u bivšoj Jugoslaviji bilo je 40.000 nestalih za koje se sumnjalo da više nisu među živima. Oko 30.000 lica nestalo je tokom rata u BiH, 5.500 u ratu u Hrvatskoj, a 4.400 na Kosovu, dok su 23 osobe nestale 2001. tokom krize u Makedoniji, glasi zvanična statistika. Predstavnici ICMP-a podsjetili su da još nije pronađeno oko 10.000 lica nestalih u sukobu u BiH, 2.000 u Hrvatskoj, 900 na Kosovu i 13 u Makedoniji. Međunarodna komisija za nestala lica osnovana je 1996. i njena primarna uloga je da obezbijedi suradnju vlada u pronalaženju i identifikaciji lica koja su nestala tokom oružanog sukoba ili kao rezultat kršenja ljudskih prava.