Sindrom hrčka

Ako ste uvjereni da živimo u društvu koje sve olako odbacuje, razmislite ponovno. Pogledajte malo po svom stanu i shvatit ćete da vrijedi upravo suprotno. Nedavno istraživanje u Engleskoj pokazalo je kako među Englezima postoji pojačan nagon za gomilanjem, koji ih tjera da svoje domove do plafona ispunjavaju nepotrebnim predmetima. Prema tom istraživanju, gotovo polovica tipične kuće napunjena je predmetima poput starih električnih uređaja i igračaka kojih se ljudi jednostavno ne žele riješiti. Količina rijetko korištenih predmeta koje posjeduje prosječni Englez u posljednja je tri desetljeća udvostručena i dosegla je 94,36 kubičnih metara. Takvo brdo smeća zauzima područje doma prosječno vrijedno više od 630.000 kuna.

Istraživači tvrde kako je razlog tome porast konzumerizma ranih 1980-ih i 1990-ih godina. Istraživanjem je ustanovljeno kako je u većini domova toliko nereda da ljudi zbog toga često ne mogu naći stvari. Prosječni Englez posjeduje električne uređaje vrijedne više od 22.000 kuna, što je ogromno povećanje s obzirom na 1979. godinu, kada je njihova vrijednost bila otprilike 8.000 kuna. Ukupna prosječna vrijednost kućnih sadržaja sada je veća od 160.000 kuna, što je više nego dvostruko u odnosu na prije trideset godina.

Najzatrpanija prostorija u kući je dnevna soba, iza koje slijede rezervne sobe za goste. Najviše gomilaju osobe između 35. i 44. godine. Gotovo 45 posto njihovih domova pretrpano je gomilom beskorisnih stvari, s tim da najviše mjesta zauzimaju odjeća i cipele. Uz sve to, više od 90 posto vlasnika sada kaže kako bi dali prednost kvaliteti, a ne kvantiteti. Dvije trećine od 1.800 učesnika istraživanja izjavilo je kako im je žao što su kupovali jeftine stvari koje nisu potrajale. Istraživanjem je također ustanovljeno kako postoji rastuća potreba za predmetima koji ne zauzimaju mnogo prostora. Vlasnici kuća izjavili su kako bi bili spremni platiti 20 posto veću cijenu za robu poput plosnatih TV prijamnika i laptopa kako bi povećali svoj životni prostor. Od onih koji su učestvovali u istraživanju, 61 posto njih je izjavilo kako nemaju dovoljno veliku ostavu, dok 58 posto kaže kako bi kod kuće voljeli imati osjećaj veće prostranosti.

Gomilanje stvari koje nemaju neku veliku vrijednost povezano je s duhom vremena u kojem živimo. Prostor koji nas okružuje – naši stanovi i kuće – vjerno odražava situaciju u našem umu, koji je pretrpan ogromnom količinom nevažnih informacija. Pomoću moderne tehnologije stvaraju se stalno novi mediji koji nas bombardiraju sadržajima čija je svrha da nam odvuku pažnju od onoga što je uistinu važno i ima smisla. Takvim ispiranjem mozga olakšava se manipuliranje javnim mnijenjem i postiže kontrola različitih društvenih slojeva. U nemogućnosti da sredi i sortira sve informacije koje mu neprestano pristižu, naš um se predaje i preuzima ulogu onoga koji bez prestanka konzumira ponuđene sadržaje, ne stvarajući pritom osobne stavove i kriterije vrednovanja.

Feng shui, kineska mudrost kreiranja harmoničnog prostora, jasno pokazuje neraskidivu povezanost prostora u kojem živimo s kvalitetom našeg života. Predmeti koji nas okružuju odražavaju se u sadržajima koje svakodnevno doživljavamo. Pretrpani prostor stvara kaos u našim aktivnostima i smanjuje mogućnost ostvarivanja ciljeva. Prirodni proces vraćanja našeg uma u normalan način funkcioniranja trebao bi za polazište uzeti selekciju i smanjivanje broja informacija koje svakodnevno prima, a te naše nove pozitivne navike mogu biti osnažene pročišćavanjem prostora u kojem živimo i radimo. Eliminacijom svih nepotrebnih predmeta koji nam reduciraju prostor i kretanje te zarobljavaju našu pažnju, potaknut ćemo temeljitu životnu transformaciju koja će vrlo brzo početi davati očigledne rezultate. U ovim se situacijama sasvim opravdano može primijeniti izreka koja kaže da je manje zapravo više.