Pokrajine

Nova inicijativa za vraćanje starog imena kordunaškom mjestu

Vrginmost – jedino pravo i legalno ime

Ime Gvozd nametnuo je 1996. povjerenik Vlade Mirko Putrić, pri čemu nitko nije tražio mišljenje građana, što je nelegalno. Sada je SDP u Općinskom vijeću reaktivirao nekadašnju inicijativu SDSS-a da se mjestu vrati stari naziv

Do kraja godine kordunaško mjesto Gvozd moglo bi vratiti svoje staro ime Vrginmost, bez koga je ostalo nelegalnom odlukom iz 1996. godine o preimenovanju u Gvozd (što je inače stari naziv za obližnju Petrovu goru). Naime, na nedavnoj sjednici Općinskog vijeća prihvaćena je inicijativa Kluba vijećnika SDP-a da se mjestu vrati njegov vjekovni naziv.

Inicijativa SDP – SDSS

– Mi u SDSS podržali smo tu inicijativu, koja je na sjednici Vijeća bila 15. marta, jer ona bez nas ne bi mogla proći. SDP u Vijeću od 16 članova ima troje, a SDSS sedmero vijećnika – kaže za “Novosti” Branko Jovičić, načelnik Gvozda, ističući da su SDP-ovci reaktivirali nekadašnju inicijativu SDSS-a.

– O tome smo za mišljenje tražili mjesne odbore, kojih je sedam, jer u dva mandata imamo razrađenu mjesnu samoupravu. Šest ih je za, a jedan u samom mjestu je protiv – objašnjava Jovićić i dodaje da će tokom maja biti održana sjednica Općinskog vijeća na kojoj će biti pokrenuta procedura promjene imena.

To nije prva inicijativa tog tipa, jer je Općinsko vijeće u kome su većinu činili SDSS, SDP i HNS još 30. oktobra 2002. godine donijelo takvu odluku. Ustavni sud tu je odluku pobio prihvativši stav tadašnje Vlade Ivice Račana da se građani nisu referendumom izjasnili o nazivu, pa je ostalo ime Gvozd, koje je 1996. godine, kada su u mjestu većinu činili doseljeni Hrvati, nametnuo povjerenik Vlade Mirko Putrić, koji je i najodgovorniji za zatiranje imena koje potiče iz 17. vijeka i koje ni NDH nije mijenjala.

– Ono što je apsurdno u cijeloj toj situaciji jeste da je samo preimenovanje iz Vrginmosta u Gvozd, baš kao i ulica i trgova, bilo nelegalno. Zakon o naseljima traži da se građani izjasne o imenima ulica, trgova i mjesta na zboru građana ili referendumu, ali kada su se 1996. mijenjala imena, nitko nije išao na referendum niti je tražio mišljenje građana, tako da su kod nas osim samog imena mjesta, nelegalna i imena ulica i trgova – kaže Jovičić i dodaje da je ime mjesta promijenila Županijska skupština, a ne Općinsko vijeće.

Sve nelegalno?

Centralni trg, koji je nakon “Oluje” nazvan Trgom hrvatskih vitezova, od 1996. zove se Trg Franje Tuđmana, a imena značajnih Srba zamijenjena su imenima Mile Budaka, Andrije Hebranga, Dmitra Zvonimira i Petra Svačića, hrvatskih kraljeva i knezova.

– Dakle, sve što je kod nas u mjestu imenovano nakon “Oluje”, nelegalno je. Mi ćemo donijeti odluku o promjeni imena, a ako nam u državnom uredu u Sisku obustave odluku o preimenovanju, žalit ćemo se zato što postojeće stanje nije legalno – kaže Jovičić.

Hoće li sada, za razliku od 2002. i godina koje su slijedile, biti više političke volje da se mjestu vrati njegovo staro ime, tim prije što je preko 75 posto stanovnika općine, osim dijela doseljenih Hrvata, za vraćanje legalnog naziva, vidjet će se do kraja godine.

Nenad Jovanović

Hramska slava crkve Svetog Georgija velikomučenika u Grubišnom Polju

Narodno veselje nakon dvadeset godina

Drago mi je da smo jedni drugima pružili ruku pomirenja i prijateljstva te da ćemo jedni druge podržavati, kakav je red među bratskom narodima, bez obzira na sve poteškoće kroz koje smo prolazili u prošlosti, rekao je jerej Milomir Gvojić

Milorad Trbojević čuvao je šljivovicu ispečenu prije trideset godina za svadbu svoje kćeri Svetlane, ali je boce otpečatio prošlog tjedna, uoči hramske slave crkve Svetog Georgija velikomučenika.

Imao je za to dobar razlog: u nedjelju, 6. maja, na Đurđevdan, prvi put nakon 21 godine, iz crkvenog dvorišta zaorila se muzika, zaigralo kolo i zapjevale neke drage pjesme – održan je kram. Nazdravljalo se tom starom rakijom od bilogorskih šljiva u čast mira, konačne obnove tradicije po kojoj je Grubišno Polje nadaleko bilo čuveno i vjere da se ludilo među ljudima više nikada neće ponoviti. To je na umu imao i paroh grubišnopoljski, jerej Milomir Gvojić, kada je na kram osim vjernika pozvao i sve ljude dobre volje. Zahvalio se predstavnicima Vijeća srpske nacionalne manjine gradova i općina Bjelovarsko-bilogorske županije, gradonačelniku Grubišnog Polja Zlatku Mađeruhu i njegovim zamjenicima koji su podijelili molitveno slavlje.

– Pored svetog Jovana i svetog Nikole, sveti Georgije, koji je bio zaštitnik stočara, jedan je od najvećih pravoslavnih svetitelja i krsnih slava. Običaj je bio da se nakon liturgije organizira narodno veselje, pa sam odlučio obnoviti tradiciju. Drago mi je da smo jedni drugima pružili ruku pomirenja i prijateljstva te da ćemo jedni druge podržavati, kakav je red među bratskom narodima, bez obzira na sve poteškoće kroz koje smo prolazili u prošlosti – rekao je jerej Gvojić.

Jedan od onih koji su bili na zadnjem predratnom kramu, svibnja 1990. godine, je Ilija Mandarić. Kaže nam da ništa nije ukazivalo na to da više od dvadeset godina u crkvenom dvorištu neće biti pjesme i plesa.

– Nije to bilo slavlje samo za pravoslavne vjernike i Srbe, ovdje su dolazili i Hrvati, Mađari, Romi i svi ostali, baš kao što smo i mi u septembru išli na proštenje, Marinje, tradicionalnu svetkovinu u župnoj crkvi u Grubišnom Polju – objašnjava Mandarić.

Osamdesetdvogodišnji Obrad Maksimović nije mogao sakriti zadovoljstvo zbog krama. Zahvalio je Bogu na zdravlju, a onda šeretski zasukao sijede brkove i prisjetio se kako je to bilo nekada, pa i one predratne godine, kada se iz dvorišta zadnji put širio miris roštilja i pečenja.

– Ih, auta je bilo do centra parkiranih, a janjaca nismo mogli prebrojati. Onda nestalo ljudi, pa nestalo i veselja – kaže sjetno Maksimović.

Goran Gazdek

Trinaest godina od početka obilježavanja godišnjice zločina u Veljunu

Prvi put uz sudjelovanje vlasti

Na veljunsku komemoraciju došli su potpredsjednik Skupštine Karlovačke županije Pero Karmelić i karlovački vijećnik Miroslav Delić, obojica iz SDP-a

Šestog maja 1941. godine, sedam dana nakon zločina u Gudovcu, nova ustaška vlast, pod patronatom njemačkih i talijanskih nacista i fašista, krenula je u ostvarivanje svog cilja: iseliti, istrijebiti i pokrstiti. Najveći dio ustaških zločina dogodio se u prvoj godini rata. Gudovac, Veljun, Jadovno, Glina, Banski Grabovac, Ivanović jarak i tako bih mogao nabrajati prilično dugo – rekao je predsjednik SNV-a Milorad Pupovac na komemoraciji za 525 srpskih civilnih žrtava, koje su ustaše pobili na Đurđevdan 1941. u Veljunu.

– Kako je moguće da u zemlji koja veliča antifašizam – zapitao je Pupovac – da u toj zemlji gotovo ni jedno mjesto stradanja nije sačuvano, već je sve porušeno od 1991. do 1995? Kako je moguće da su u takvoj zemlji gradovi ukrašeni kukastim križevima?

Pupovac se osvrnuo i na aktualne napade na predsjednika Sabora zbog odluke da Sabor više neće biti pokrovitelj komemoracije na Blajburgu, rekavši da je to odluka Sabora, a ne Borisa Šprema.

Trinaest godina nakon što je započelo obilježavanje zločina u Veljunu, na komemoraciju je prvi put došao predstavnik karlovačkog župana i županije, izaslanik Pero Karmelić (SDP), inače potpredsjednik Skupštine Karlovačke županije, s kojim je bio i karlovački vijećnik Miroslav Delić (SDP).

Uz brojne domaćine i potomke žrtava, predstavnike antifašista iz Zagreba, Rijeke, Karlovca i Vojnića, komemoraciji su prisustvovali i konzul Republike Srbije iz Zagreba Zoran Vasiljević te Josip Boljkovac. On je podsjetio na zajedničku borbu Hrvata i Srba protiv fašista. Skupu su se u ime antifašista obratili Mirko Miladinović i Ljuban Miljković.

Na spomen-kosturnicu uz cestu D-1 i na spomenik žrtvama ustaškog terora položeni su vijenci i zapaljene svijeće. Parastos je služio paroh iz Kolarića Željko Davidović.

 

Proslava Đurđevdana

Kako je Đurđevdan krsna slava mnogim karlovačkim Srbima, oni su ujutro prisustvovali svečanoj liturgiji u crkvi Svetog Nikole, koju je služio karlovački paroh Slaviša Simaković. Đurđevdan je obilježen i u Drežnici, a svečanosti su prisustvovali ambasadori iz nekoliko zemalja akreditirani u Zagrebu, čije su države pomagale na razne načine tamošnjoj srpskoj zajednici. Službenih predstavnika Ogulina i tamošnje srpske zajednice nije bilo, osim Rade Kosanovića, predsjednika VSNM-a Karlovačke županije.

Milan Cimeša

Skupština antifašista Karlovačke županije

Spomenik ne smije iz Perivoja

Spomenik ustanku i žrtvama fašizma, rad kipara Vanje Radauša, pod zaštitom je države i upisan u državnu kulturnu baštinu te se ne smije premještati

Žarko Latković, dosadašnji vršilac dužnosti predsjednika SABA Karlovačke županije, na izbornoj skupštini SABA izabran je za novog predsjednika, na mandat od dvije godine. Latković je rekao da će se njegov rad kao predsjednika i rad predsjedništva temeljiti na obilježavanju svih značajnih događaja iz NOB-a i na poštivanju antifašizma kao osnove hrvatskog društva i ustavnog poretka Hrvatske. Jedan od važnih zadataka je i pomlađivanje organizacije kroz novo članstvo i upoznavanje mladih ljudi sa značajem antifašizma i partizanske borbe u Drugom svjetskom ratu.

Pokušat će se poboljšati rad organizacije u Vojniću, a unazad mjesec dana u organizaciju je primljeno desetak mladih ljudi. Jedan od zadataka bit će i obnova miniranog spomenika ustanku i žrtvama fašizma u nekadašnjem Perivoju slobode, danas Šetalištu Franje Tuđmana, rad kipara Vanje Radauša. Najprije su u planu čišćenje ostataka spomenika od brojnih grafita i zaštita postamenta te njegovo premazivanje posebnom zaštitom koju traže konzervatori. Za tu namjenu Latković je, kako je rekao, sam svojim poznanstvima u ovogodišnjem budžetu grada osigurao 60.000 kuna. Antifašisti se ne slažu sa stavom grada da se ovaj spomenik makne iz Perivoja slobode i smjesti negdje drugdje, kakvih je prijedloga bilo. Spomenik je pod zaštitom države i upisan je u državnu kulturnu baštinu te se ne smije premještati, pa se Latkovićeva ideja čini kao kucanje na otvorena vrata. Sa time da se spomenik mora vratiti u stanje prije miniranja slažu se svi dobronamjerni Karlovčani.

Ovoj sjednici prisustvovali su antifašist Josip Boljkovac i Nada Murganić, predsjednica karlovačkog Gradskog vijeća.

Povodom Dana oslobođenja Karlovca 6. maja, antifašisti grada i županije položili su cvijeće i zapalili svijeće na minirani spomenik ustanku i žrtvama fašizma u Perivoju slobode, rad kipara Vanje Radauša. Gradonačelnik Damir Jelić zbog bolesti nije došao iako je bio najavljen, a županijsku vlast predstavljali su potpredsjednici županijske skupštine Pero Karmelić (SDP) i Željko Obajdin (HSS). Tu su bili i gradski vijećnik Josip Benčić i predsjednik gradskog SDP-a i saborski zastupnik Miroslav Delić (SDP). O Danu oslobođenja govorili su predsjednik gradskih antifašista Mirko Miladinović i Josip Boljkovac.

M. Cimeša

Upozoravajuća proslava Prvog maja na vukovarskoj Adici

Macut: Borovu preti propast

Voleo bih da sam u krivu, ali bojim se da će doći do gašenja Borova. Žalosno je da od nekadašnjih 22.000 radnika danas tamo radi svega 500 ljudi, rekao je predsednik VSNM-a Đorđe Macut

Srbi sa područja Vukovara i okoline okupili su se i ove godine povodom Međunarodnog praznika rada kod hrama Svete Petke na Dobroj vodi, u vukovarskom izletištu Adica.

Prvomajsku proslavu organizovalo je Veće srpske nacionalne manjine Grada Vukovara. Osim u besplatnoj hrani i piću, posetioci su mogli uživati i u bogatom kulturno-umetničkom programu u kome su učestvovali članovi folklorne sekcije Kulturno-umetničkog društva “Đoko Patković” iz Bobote, Narodni orkestar Kulturno-umetničkog društva “Sloga” iz Vukovara sa solistima, Plesna grupa “Venera” i Dečja pevačka grupa “Zvončići”.

– Adica je tradicionalno izletište svih građana Vukovara, ali smo mi kao srpska zajednica navikli da se okupljamo oko crkve Svete Petke i svake godine pokažemo šta radimo u području kulture – kaže predsednik VSNM-a Đorđe Macut.

– Pozdravljamo Praznik rada, ali, nažalost, ovde je najmanje radnika, jer većina ljudi u Vukovaru nema posao – dodao je Macut, koji je na veliku nezaposlenost i loše stanje u privredi na području Vukovara više puta ukazivao i kao gradski većnik, pozivajući kolege u Gradskom veću i gradonačelnika da zajednički preduzmu nešto kako bi sprečili propast preostalih preduzeća u gradu, poput fabrike Borovo.

Macut je na jednoj od sednica većnicima preneo svoja saznanja prema kojima je Borovo u ogromnom gubicima te mu preti ne samo stečaj, već i zatvaranje. O tome je i na sam Praznik rada razgovarao sa gradonačelnikom Vukovara Željkom Sabom, koji je posetio pripadnike srpske zajednice okupljene na Dobroj vodi.

– Nažalost, izgleda da nisam dobro shvaćen kao većnik. Voleo bih da sam u krivu, ali bojim se da će doći do gašenja Borova. Žalosno je da od nekadašnjih 22.000 radnika danas tamo radi svega 500 ljudi. Strah me je da se mnogi od njih, kada sutra odu na neki prinudni ili godišnji odmor, više neće vratiti u proizvodnju. To će biti i smak ovog grada – zaključio je Macut.

Na Adici je ove godine bilo primetno manje posetilaca, kako izletnika tako i šetača. Mesto za parkiranje automobila moglo se naći bez problema, što ranijih godina nije bio slučaj. Svi se slažu da je i ovo jedan od pokazatelja ekonomske krize.

Za razliku od Adice, na prvomajskoj proslavi u borovskom izletištu Grac ove je godine zabeležen veći odaziv. Meštani Borova su masovno došli na obližnje izletište, uživajući u boravku i odmoru u prirodi i sunčanom prazničnom danu. Proslavu je, uz besplatnih 450 porcija pasulja, piće i zabavne igre za decu, četvrtu godinu zaredom organizovala borovska organizacija Samostalne demokratske srpske stranke.

Dragana Bošnjak

Sudsko mrcvarenje bez kraja i konca

Miljeviću i četvrto suđenje?

Glavna rasprava na trećem suđenju Radi Miljeviću zapravo je bila pri kraju, ali se onda sisački sud proglasio nenadležnim i predmet ustupio Županijskom sudu u Zagrebu

Čini se da u ovom trenutku ni Svevišnji ne zna što je sa slučajem Rade Miljevića iz Gline, kojeg se tereti za ratni zločin počinjen u jesen 1991. Miljević je navodno iz glinskog zatvora odveo četvoricu zarobljenih Hrvata i predao ih drugim osobama, koje su ih kasnije usmrtile, a tijela žrtava ekshumirana su nakon “Oluje”.

Županijski sud u Sisku Miljevića je do sada tri puta osudio, ali je zbog brojnih grešaka Vrhovni sud poništavao te presude. Optuženik je u pritvoru proveo maksimalnih pet godina i sada se brani sa slobode. Suđenja su više puta započinjana, pa prekidana, da bi opet kretala ispočetka, tako da je sada u toku treći proces. Posljednje suđenje je započelo prije nešto više od dvije godine, ali se u posljednjih godinu i nešto dana ništa nije događalo, pa je nejasno da li je glavna rasprava u prekidu ili nije.

Na zadnjoj raspravi je bilo dogovoreno da tužilac u roku od mjesec dana ispita iznenada pronađenog novog svjedoka optužbe, ali se taj rok produžio na godinu i nešto dana. Zaštićeni svjedok u Beogradu ničim nije teretio Miljevića, a spominjao je neka konkretna imena za koja je čuo i koja su se spominjala u kontekstu likvidacije četvorice Hrvata. Svjedok je bio u Glini 1991. i bio je pripadnik neke jedinice srpske vojske. Tvrdi da se Miljević uopće nije spominjao u vezi sa likvidacijama, niti je bio u bilo kakvoj vezi sa osobama koje su likvidirale zarobljenike. Također smatra da Miljević kao čovjek nije bio sposoban takvo nešto učiniti.

Glavna rasprava zapravo je bila pri kraju, ali se u međuvremenu sisački sud proglasio nenadležnim za suđenje Miljeviću i predmet ustupio Županijskom sudu u Zagrebu. Ova odluka je inače u skladu sa Zakonom o izmjeni Zakona o prihvaćanju statuta Haškog suda, ali je Rade Miljević putem svog advokata Zorka Kostanjšeka podnio žalbu Vrhovnom sudu smatrajući da sud ne može u pola postupka donijeti takvu odluku. Što će dalje biti, odlučit će Vrhovni sud. Ako žalba ne bude prihvaćena, to znači da će sve krenuti ispočetka pred Županijskim sudom u Zagrebu, a Miljeviću onda ostaje da postupi po onoj strpljen – spašen.

Sa eventualnom novom žalbom Vrhovnom sudu, ovaj bi se proces mogao otegnuti na nekih petnaestak godina. S obzirom na loše zdravstveno stanje optuženika, njegova situacija postaje sve ozbiljnija. Kada će biti sljedeća rasprava, ovisi o odluci Vrhovnog suda.

M. Cimeša

Završna konferencija projekta “Mladi pred vratima”

Mlade usavršavati za tražena zanimanja

Projekt je financiran sredstvima Evropske unije, a sufinanciranje su osigurali Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske i Nacionalna zaklada za razvoj civilnoga društva

Prema informaciji Ante Barukčića, pročelnika Područne službe Osijek Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ), u Osječko-baranjskoj županiji ima preko deset hiljada nezaposlenih mladih osoba (a među njima i znatan broj pripadnika najbrojnije nacionalne manjine u Hrvatskoj), što čini preko 30 posto od ukupno nezaposlenih osoba na tom području.

Tako velik broj nezaposlenih mladih osoba, od kojih većina ima završenu srednju, višu ili visoku školu, nije posljedica samo slabe privrede i ekonomske krize, nego i neodgovarajuće stručne spreme koju mladi stječu školovanjem, pa npr. završenih frizera, ekonomista i pravnika ima toliko da se mnogi neće moći zaposliti u svojoj struci. Zato je važno mlade ljude osposobiti ili usavršiti za zanimanja koja im povećavaju konkurentnost na tržištu rada.

Jedno od nastojanja koja idu u tom smjeru bio je projekt “Mladi pred vratima”, u okviru koga je provedeno usavršavanje po 24 mlade nezaposlene osobe iz Osječko-baranjske županije (OBŽ) za instalatere solarnih sustava i za veb-dizajnere. Projekt je godinu dana provodilo Udruženje “Baranja” iz Bilja s partnerima: Mirovnom grupom Oaza iz Belog Manastira, HZZ-om – Područna služba Osijek, osječkim Učilištem Janus i vukovarskim CENTUS-om – Ustanovom za obrazovanje odraslih. Projekt je financiran sredstvima Evropske unije, a sufinanciranje su osigurali Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske i Nacionalna zaklada za razvoj civilnoga društva.

Početkom ovog mjeseca, u osječkom Hotelu “Mursa” održana je završna konferencija toga projekta, na kojoj su se okupili polaznici usavršavanja, predstavnici partnera na projektu te predstavnici nekih poslovnih subjekata kojima su veb-dizajneri besplatno izradili veb-stranice. Na konferenciji su govorili Anto Barukčić o položaju mladih na tržištu rada, Dejan Grković iz Udruženja “Baranja” o rezultatima projekta “Mladi pred vratima”, Jasna Petrović, također iz Udruženja “Baranja”, o novoizdanom “Vodiču za suradnju dionika na tržištu rada” te Jurica Jukić o mjerama HZZ-a za poticanje zapošljavanja i samozapošljavanja.

Na kraju su Željka Bertić Kukić, ravnateljica Učilišta Janus, i Milenko Šljukić, predavač na usavršavanju za veb-dizajnere, predstavili programe usavršavanja za instalatere solarnih sustava i za veb-dizajnere te podijelili uvjerenja o uspješno završenom usavršavanju, koja se upisuju u radne knjižice. Konferencija je završena grupnim fotografiranjem svih instalatera i svih veb-dizajnera i svečanim ručkom.

Jovan Nedić

Dva dana ekstremnog sporta u Srbu

Međunarodna enduro utrka “Grin Gejt 2012”, koja će se na području Srba održati pod okriljem Mjesnog odbora Srb i Moto-kluba Azalea Zadar, najavljena je za subotu i nedjelju, 23. i 24. juna. Mjesto održavanja utrke odabrano je prema kriteriju najljepših i najekstremnijih terena na području Hrvatske, posebno prikladnih za ekstremne sportove. Staza duga čak 30 kilometara protezat će se preko Osredaka do Kunovca Kupirovačkog, gdje će biti ciljna arena. Prvi natjecatelji očekuju se već u petak, 22. juna.

U posljednjih nekoliko godina enduro je postao jedan od najuzbudljivijih ekstremnih sportova na dva kotača. Kako je sama utrka međunarodnog karaktera, očekuju se natjecatelji iz Slovačke, Austrije, Italije, Mađarske, Srbije, BiH i Hrvatske. Očekuje se da će prisustvovati više od sto natjecatelja i velik broj gledatelja. Sami vozači kažu da je staza jedna od boljih, jer postoji velik i zahtjevan uspon koji druge staze nemaju. Bit će postavljeni šatori sa specijalitetima i autohtonim proizvodima, dok će gledatelji moći uživati u atraktivnoj vožnji na posebno pripremljenim stazama sa prirodnim i umjetnim preprekama.

P. A.

Stogodnjak (110)

11. 5. – 18. 5. 1912: Srpsko pjevačko društvo u Zagrebu raspisalo je natječaj za najbolju mušku horsku kompoziciju. Uvjeti: kompozitor mora biti Srbin, tekstopisac također, a kompozicija može biti skladana kao oda, balada, romansa ili kao pjesnička pripovijest iz srpske povijesti. Nagradu od 200 kruna dobit će samo onaj rad kojeg žiri jednoglasno proglasi najuspješnijim.

* Novosadska “Zastava” posvetila je cijeli uvodnik činjenici da je odgovorni urednik “Srbobrana” – Hrvat Ivan Rastovčan. “Srbobran” na to odgovara: “Krasnu pojavu, da se našao Hrvat, da odgovara za srpski list, ‘Zastava’ proglašava kao nekakav zločin protiv Srpstva. (Zaboravila je ostarjela ‘Zastava’, da je pod Pavlom Jovanovićem, koga ona danas prikazuje kao idola, nekoliko godina bio odgovorni urednik Hrvat.) Uzgred napominjemo, da je krajnji cinizam, da ‘Zastava’ prigovara tome, što je naš odgovorni urednik Hrvat, kad je opće poznato, da radikalna stranka samo Hrvatima ima da zahvali, što njezin organ za Hrvatsku egzistira, jer su Hrvati dali kauciju za njega. A mi i ovom prilikom ističemo, da daleko više volimo Hrvate, koji su s nama, nego onakve Srbe, kakvi se kupe oko ‘Zastave’. Kad su ovakvi Hrvati branili Srbe i njihove svetinje, onda su im Srbi oko ‘Zastave’ pucali u leđa i poduzimali sve i sva da tu odbranu onemoguće…”

* Umirovljeni major Mihajlo vitez Zubović, rodom Koreničanin – koji u Zagrebu živi od umirovljenja – poklonio je svoju dvokatnu kuću društvu “Privrednik”. U zakladnom pismu uz ostalo je napisao: “Prihodi fundacije treba da služe u prvom redu za pokrivanje svagdanjih upravnih troškova oko unapređivanja srpske privredne omladine – sviju privrednih poslova i struka – iz područja cijele monarhije. Poklanjati ne sme se nikom ništa, ali zajmovi neka budu koliko je moguće povoljni…”

* Vukovarsko Srpsko pjevačko društvo “Javor” raspisalo je natječaj za horovođu, s godišnjom plaćom od 1.600 kruna. Uz obavezu obučavanja članova društva “notalnom i svetskom pevanju i u svim prilikama, gde društvo bude sudelovalo – upravljanje horom, naročito pak u dužnosti mu spada briga o arhivi društva, a i davanjem privatnih sati imaće lepu zaradu”.

Đorđe Ličina