Pokrajine

Opštinsko veće Borova povodom novih događaja oko spomenika poginulim policajcima

Osudili skrnavljenje, ali i zloupotrebu spomenika

Opštinsko veće Borova osuđuje skrnavljenje spomen-obeležja grafitima, ali ne odobrava postavljanje dodatne ploče na postojeći spomenik jer tekst na njoj, smatraju većnici, sadrži teške kvalifikacije kojima se upućuje na kolektivnu krivicu

Na spomenik dvanaestorici hrvatskih policajaca poginulih 2. maja 1991. u Borovu, podignut u tom mestu pre deset godina, ove su godine pripadnici Udruge specijalne policije Domovinskog rata postavili još jednu spomen-ploču na kojoj piše da su “srpski teroristi podmuklo, iz zasede, počinili masakr nad ranjenim i zarobljenim pripadnicima Specijalne policije RH”. Nekoliko dana kasnije, u noći između 6. i 7. maja, nepoznati počinioci oskrnavili su spomen-obeležje ispisavši sprejem “Srbija” i krst sa četiri ćirilična slova “S”.

Povodom ovih događaja, Opštinsko veće Borova održalo je vanrednu sednicu i usvojilo zaključak kojim se osuđuje skrnavljenje spomen-obeležja grafitima te izražava podrška nadležnim telima krivičnog progona na otkrivanju i kažnjavanju vinovnika tog necivilizacijskog čina. Istovremeno je izraženo neodobravanje zbog postavljanja dodatne ploče na postojeći spomenik.

“Tekst ispisan na toj ploči neprihvatljiv je i uvredljiv za srpsku zajednicu, jer sadrži teške kvalifikacije kojima se upućuje na kolektivnu krivicu i kojim se želi nametnuti jednostrana ‘istina'”, navodi se u zaključku.

– Tim sadržajem se prejudicira nešto što nije utemeljeno i dokazano. Na građane ovog mesta se pokušavaju natovariti teške optužbe da smo svi teroristi i da su ovde izvršeni ratni zločini – istakao je predsednik Opštinskog veća, SDSS-ovac Danko Nikolić, dodajući da je ovaj događaj u priličnoj meri uznemirio meštane Borova srpske nacionalnosti.

– Posebno zabrinjava činjenica – dodaje Nikolić – što je postavljanje takve spomen-ploče izvršeno u prisustvu visokih državnih funkcionera, koji su se time prećutno saglasili sa njenim sadržajem.

Sednici je prisustvovao i načelnik Opštine Borovo Rado Bosić koji je rekao da je prijašnjih godina i sam prisustvovao obeležavanju godišnjice pogibije hrvatskih policajaca u Borovu, ali da ove godine to nije učinio upravo zbog saznanja o postavljanju nove ploče, mimo ranije utvrđenog i u pozivnici navedenog protokola te bez uobičajenog dogovora sa predstavnicima borovske opštine.

– Smatram da ploča sa tako ispisanim tekstom ne pripada ovom mestu i ljudima koji u njemu danas žive, nego onima koji nisu tu, već u Hagu ili nekom drugom zatvoru – naglasio je Bosić.

I drugi su većnici izrazili svoje nezadovoljstvo zbog nove spomen-ploče, ali i zbog činjenice što se zaključkom ili saopštenjem za javnost ništa neće postići.

– Spomenik će i dalje ostati, a mi ćemo i dalje biti teroristi. Ko nam garantuje da do sledeće godine neće stići neki novi spomenik, neke nove ideje, nekih novih udruženja i neki novi tekstovi – rekao je većnik Partije podunavskih Srba Zoran Kojić.

Sretenka Čaović, većnica Nove srpske stranke, smatra da je zbog postavljanja spomen-ploče odmah trebalo izraziti nezadovoljstvo Ministarstvu unutrašnjih poslova.

– Prvo, niko nas ništa nije pitao. Drugo, to je vrlo uvredljiv i neprimeren tekst i ovome više nema kraja ni konca! Što se tiče grafita, naravno da ih osuđujemo i nismo za to, ali ne možemo dozvoliti da se lokalna samouprava ovako omalovažava – istakla je Sretenka Čaović, podsetivši da je od Opštinskog veća pre deset godina zatražena i dobivena saglasnost za postavljanje spomenika na kojem su ispisana imena stradalih policajaca.

Izražavamo pijetet prema svim žrtvama

Kao legitimni predstavnici svih građana opštine Borovo, izražavamo pijetet prema svim žrtvama i spremnost na izgradnju suživota. Isto tako, opredeljeni smo da se ratne rane i međusobni sukobi iz prošlosti ne oživljavaju i ne produbljuju, već da se gradi prosperitetna zajednica svih građana, bez obzira na nacionalne, verske, socijalne i druge različitosti, čemu događaji od 2. i 7. maja ne doprinose, te ih najodlučnije osuđujemo i odbacujemo kao neprihvatljive – piše na kraju zaključka koji će biti dostavljen organizatorima Memorijala 12 redarstvenika, Ministarstvu unutrašnjih poslova i Vukovarsko-sremskoj županiji.

Dragana Bošnjak

Komemoracija u Dudiku za 455 žrtava ubijenih za vreme Drugog svetskog rata

Dan uspomene i opomene

Mi smo nastavak života, tvrdnja da žrtve nisu uzalud. Dudik će živeti večno, kao uspomena i opomena, rekao je Lazo Đokić, predsednik vukovarskog udruženja antifašista

U spomen-parku Dudik kod Vukovara održana je komemoracija za 455 žrtava ubijenih na tom mestu za vreme Drugog svetskog rata. Stravične zločine nad nedužnim civilima iz Srbije, Hrvatske i Bosne i Hercegovine počinili su od jula 1942. do februara 1943. godine pripadnici tzv. Župne redarstvene oblasti Nezavisne Države Hrvatske. Program komemoracije, koju je organizovalo Udruženje antifašističkih boraca i antifašista Grada Vukovara, započeo je državnom himnom i čitanjem rada Veljka Maksića, učenika četvrtog razreda vukovarske Gimnazije, koji je pobedio na literarnom konkursu na temu “Žrtve – opomena živima”, što je i slogan ovogodišnjeg obeležavanja. Minutom ćutanja odata je počast stradalima.

– Stanovnici Dudika i danas moraju opominjati duhove koji ponovo pokušavaju da mračnu stranu prošlosti izjednačavaju sa današnjim i budućim vremenom. Moramo im odlučno reći da se tu ne radi o dve strane u sukobu, ovde su žrtve koje su umrle za novi život i zločinci koji su taj život osporavali. Mi smo nastavak života, tvrdnja da žrtve nisu uzalud. Dudik će živeti večno, kao uspomena i opomena – rekao je u svom govoru predsednik vukovarskog antifašističkog udruženja Lazo Đokić.

Pored organizatora, vence su položile brojne delegacije: Saveza antifašističkih boraca i antifašista Republike Hrvatske, antifašističkih udruženja Vukovarsko-sremske i Osječko-baranjske županije, Borova i Trpinje, generalnog konzulata Srbije u Vukovaru, Vukovarsko-sremske županije, Grada Vukovara, Opštine Borovo, Veća srpske nacionalne manjine Grada Vukovara, Zajedničkog veća opština i vukovarskog SDSS-a. Osim organizacija sa ovog područja, vence su položile i delegacije Prve proleterske brigade SUBNOR-a Srbije, SUBNOR-a Vrbasa i Laćarka te udruženja boraca i antifašista iz Bijeljine i Požege.

U prigodnom programu na Dudiku učestvovali su Vukovarsko srpsko pevačko društvo “Javor” i recitatori vukovarske Gimnazije, a potom je u Hrvatskom domu otvorena dokumentarna izložba i održana svečana akademija.

Pokrovitelji ovogodišnje manifestacije bili su Grad Vukovar, Vukovarsko-sremska županija i Srpsko narodno veće. Ovo je treća komemoracija organizovana uz podršku gradskih i županijskih vlasti. Prijašnjih godina značajne jubileje iz perioda NOB-a i komemoracije na stratištima poput Dudika obeležavali su samo antifašistička udruženja i predstavnici srpske zajednice.

D. Bošnjak

Belomanastirski kazalištarci najavili plodnu sezonu

Nova premijera Gradskog kazališta

Predstava “Sljedeći” američkog autora Terensa Meknelija govori o simpatičnom samcu, čiji svakodnevni životni ritam poremeti vojni poziv za liječnički pregled

Samo dvadesetak dana nakon premijere crne komedije “Na 1. crti braka”, Gradsko kazalište Beli Manastir premijerno je u mjesnoj kino-dvorani izvelo i predstavu “Sljedeći” američkog autora Terensa Meknelija. Riječ je o kraćoj jednočinki koja govori o životnoj situaciji simpatičnog samca, čiji svakodnevni dosadni životni ritam poremeti vojni poziv za liječnički pregled. “Nesuđeni” ročnik, koji je zapravo greškom pozvan na pregled, najprije je uplašen jer je psihofizički sposoban za potencijalni odlazak u rat, pa pokušava svojim humorističnim ispadima izbjeći vojsku, a nakon što u tome uspije, shvati da mu je povrijeđena “muškost” te se odluči dokazati kao sposoban muškarac i vojnik, šarmirajući poprilično hladnu i bezosjećajnu liječnicu.

Predstava je pretpremijerno odigrana 13. aprila u sklopu treće smotre Osječko-baranjske županije u Belom Manastiru. Tad ju je gledao i pohvalio državni selektor Robert Raponja. U predstavi glume Ivana Petković u ulozi liječnice i Branko Katalinić kao vojni ročnik, koji je ujedno i redatelj predstave.

Premijerama dviju predstava u kratkom razdoblju belomanastirsko kazalište najavilo je, unatoč skromnim sredstvima, iznimno plodnu kazališnu sezonu. Gostovanja po Hrvatskoj, BiH, Sloveniji i Srbiji već su započela, a krenule su i pripreme za još jednu novu predstavu: komediju “Šašava pljačka”, kao i za kratke skečeve koje će domaći glumci pripremiti za treći međunarodni kazališni festival u Belom Manastiru krajem ove godine.

J. Nedić

Osnovan 102. ogranak Samostalne demokratske srpske stranke

Žele vijećnika u Suhopolju

Za predsjednika suhopoljskog ogranka izabran je Vanja Nogić, zamjenici su mu Dobrinko Bates i Jasmnika Ognjanović, a sekretar je Đorđe Dodoš

U Gaćištu u Virovitičko-podravskoj županiji održana je osnivačka skupština ogranaka SDSS-a Suhopolje koji će pokrivati i područja Grada Virovitice i Općine Gradina. Za predsjednika je izabran Vanja Nogić, za njegove zamjenike Dobrinko Bates i Jasminka Ognjanović, a za sekretara Đorđe Dodoš.

Ovo je 102. ogranak SDSS-a u Hrvatskoj, a Vanja Nogić najmlađi je predsjednik nekog ogranka. Zahvaljujući se na izboru, on je naglasio kako će ogranak svojim djelovanjem nastojati poboljšati život srpskog stanovništva na područjima koje pokriva.

– Nadamo da se da ćemo na sljedećim izborima ostvariti dovoljan broj glasova kako bismo osvojili vijećnička mjesta u općinama i tako što bolje realizirali naše planove. Težit ćemo dobroj suradnji s Pravoslavnom crkvom i vijećima srpske nacionalne manjine, drugim lokalnim i regionalnim ustanovama te s ostalim manjinama i većinskim narodom – rekao je Nogić.

Čestitajući na osnivanju ogranka, predsjednik Županijske organizacije SDSS-a Igor Pavković naglasio je kako će srpsko stanovništvo u Gradini i Suhopolju političkim angažmanom u SDSS-u imati priliku poboljšati uvjete života u svojim sredinama.

– Tek s ostvarivanjem vijećničkih mandata u općinskim vijećima vaš će posao dati neke rezultate. Sve dotle rad se svodi na savjetodavne prepiske. Godinu je dana do lokalnih izbora, imate vremena dobro se organizirati i bez problema imati svoje vijećnike u općinskim vijećima. Sreća je što su odnosi lijevih i desnih stranaka u vašim općinama pola-pola, pa imate mogućnost biti jezičac na vagi koja će odlučivati tko će biti predsjednik općinskog vijeća, tko će biti u komisiji za zakup zemljišta ili kontrolirati javne natječaje – rekao je Pavković.

U Općini Suhopolje SDSS participira u vlasti iako Vesna Knežević nije izabrana s liste te stranke, ali je, naglasio je Pavković, prepoznala pravu stranku, pa je iz Demokratske partije Srba prešla u SDSS, čime je Općina Suhopolje iz državnog proračuna osigurala 380.000 kuna.

– Sjećamo se vremena kada nismo mogli dobiti ključeve, kada su bravu zalijepili da ne možemo unutra, a ovaj je put načelnica Zlata Šljivac, cijeneći taj novac, odmah pitala treba li okrečiti prostoriju i zamolila da pričekamo tjedan dana pa da osnivačkom skupštinom otvorimo obnovljeni Hrvatski dom, u kojem su i sredstva iz koalicijskog sporazuma – kazao je Pavković.

Uspjeh u radu ogranku je zaželio Boro Rkman, predsjednik Izvršnog odbora i član Predsjedništva SDSS-a, obećavši mu pomoć u radu, kako savjetima tako i financijski.

Goran Gazdek

Sedma smotra stvaralaštva nacionalnih manjina Zadarske županije

Svi u kolo

Folkloraši zagrebačkog pododbora “Prosvjete”, u čije su se kolo mnogi uhvatili, uključujući i kuharice iz studentskog restorana, ove su godine imali pojačanje – članove zbora koji su svoj prvi nastup imali za 8. mart

Nacionalne manjine Zadarske županije i ove su se godine povodom Međunarodnog dana kulturne raznolikosti uspješno predstavile pjesmom i gastronomskom ponudom. Na manifestaciji održanoj u dvorištu Doma hrvatske madeži, pred brojnom publikom predstavili su se Srbi, Talijani, Mađari, Slovenci, Bošnjaci, Albanci i Makedonci. Neki od njih sami su predstavile svoje plesove i pjesme, dok su drugi pozvali svoja kulturno-umjetnička društva iz drugih krajeva Hrvatske ili iz matičnih država, rečeno je u govorima koji su prethodili nastupu. Osim Veselka Ćakića, predsjednika koordinacije nacionalnih manjina koja već sedam godina uspješno organizira ovu smotru, prisutne su pozdravili župan Stipe Zrilić i zamjenik gradonačelnika Dražen Grgurović.

Folkloraši zagrebačkog pododbora “Prosvjete”, pod vodstvom Nade Komljenović, ove su godine imali pojačanje, članove zbora koji su svoj prvi nastup imali proljetos za 8. mart. Oni su nastupili ranije, dok su folkloraši otplesali “Moravac” i druga kola, u koja su se uhvatili mnogi prisutni, pa čak i kuharice iz studentskog restorana.

Makedonce je predstavio KUD “Makedonija” iz Splita, Mađare KUD “Šandor Petefi” iz baranjskog sela Vardarca, Slovence trio “Veternica” iz Male Vasi, Bošnjake KUD “Vikići” iz istoimenog mjesta kod Bihaća, a Talijane ženski zbor iz Malog Lošinja.

Ni ove godine nitko nije otišao gladan s obzirom na stolove koji su se povijali pod težinom ponuđenog, od slovenačkih pita i kolača, preko makedonskog brenda “gravče na tavče”, pa do plodova Ravnih kotara, od pršuta i suhih smokava do vina i loze, koji su se nudili na srpskom štandu.

N. Jovanović

Multikulturna manifestacija u Belom Manastiru

Različitost je bogatstvo

Pozdravljajući nacionalne manjine na četiri jezika, belomanastirski gradonačelnik Ivan Doboš izrazio je nadu da će manifestacija postati tradicionalna

U organizaciji i pod pokroviteljstvom Grada Belog Manastira, od 7. do 12. maja u predvorju gradskog kina otvorena je prva kulturna manifestacija pod nazivom “Različitost je bogatstvo”. Ovom manifestacijom predstavnici veća četiri nacionalne manjine – srpske, mađarske, romske i nemačke – predstavili su se svojim sugrađanima i upoznali ih s malim delom svog kulturnog bogatstva. Književne večeri, promocije knjiga, izložbe, koncerti i ponuda specijaliteta nacionalnih kuhinja samo su mali deo višednevnog programa kroz koji se mogla upoznati sva različitost koja nas obogaćuje i razveseljava.

Prema službenim podacima, u Hrvatskoj su registrovane 22 nacionalne manjine, a u Belom Manastiru žive pripadnici čak 20 manjina. U ukupnom stanovništvu jedinog baranjskog grada pripadnici nacionalnih manjina čine respektabilnih 41 odsto. Ta multietničnost i multikulturalnost bila je povod da se Grad Beli Manastir prihvati organizacije jedne ovakve manifestacije.

– Naši roditelji su nas učili da poštujemo druge na njihovim svečanostima, da se sa njima zajedno radujemo, ali i tugujemo, kada je to trebalo. Došla su i neka druga vremena, u kojima smo oko naših porodica i kuća zidali ograde nepoverenja i netolerancije, i to samo zato što se neko zove Josip, Johan, Joška ili Jovan. To je neprihvatljivo, jer mi želimo da živimo drugačije. Želimo biti most, mesto novih susreta i poznanstava, prostor na kojem ćemo ponovno vratiti sve one vrednosti do kojih smo svi držali, a koje i danas traju. Našu decu moramo učiti i odgajati na onim vrednostima na kojima su nas odgajali naši roditelji – rekao je belomanastirski dogradonačelnik Predrag Stojanović.

Pozdravljajući nacionalne manjine na četiri jezika, gradonačelnik Ivan Doboš izrazio je nadu da će manifestacija postati tradicionalna, jer je, kako je rekao, na bogatstvo nacionalnih manjina grad posebno ponosan. Želja je organizatora da učešće u manifestaciji već sledeće godine uzme barem još desetak manjina, ako ne i sve.

U sklopu manifestacije u kino-dvorani održano je “Vitezovo proleće”. Ovaj već tradicionalni praznik poezije, koji organizuje časopis za decu “Vitez”, jedini je festival u regionu koji se organizuje iz čiste ljubavi i velikog entuzijazma dečijih pisaca, a okuplja respektabilne pisce, pesnike, kantautore i glumce. Pod dirigentskom palicom neponovljivog voditelja Minje Subote, i nakon neformalne dečije himne “Deca su ukras sveta”, na pozornici su se smenjivali velika pozorišna i filmska glumica Rada Đuričin, pesnici Slobodan Stanišić, Nedeljko Popadić i Boško Živanović, voditelj programa za decu na beogradskom radiju Studio B Peđolino, pesnici i pisci Miodrag Jakšić i Aleksandar Čotrić, kantautor Aleksandar Filipović Alfi i glumica Mirjana Marković. Da li zbog rane satnice održavanja praznika poezije, lepog vremena ili iz nekog trećeg razloga, odaziv najmlađih stanovnika Baranje bio je znatno slabiji nego prošle godine, pa je prava šteta da je sala kino-dvorane bila poluprazna.

Zoran Popović

Izložba slika Marka Ercega u Karlovcu

Djela nemirnog duha

U izložbenoj galeriji Studentskog centra karlovačkog Veleučilišta u Frankopanskoj ulici otvorena je izložba slika Marka Ercega. Izloženo je dvadesetak radova, uglavnom ulja na platnu širokih motivskih razrada: pejzaži, portreti i autoportreti, animalistika, mrtva priroda, floristika, vedute, aktovi…

“Marko Erceg je slikarski hedonist. Oni slikaju da bi uživali i da bi drugi u tome našli radost. Svaka slika Marka Ercega savladava prolaznost, jedinka je za sebe koja paše uz drugu jedinku. Realizam viđenog trijumfira, a često i prelazi granicu fotorealizma. U vizualnu igru uključeno je i neobarokno uramljenje. Slika mora biti svečanost reda i rada, viđenoga i doživljenoga, ili nije slika, poruka je Marka Ercega”, piše u katalogu izložbe, čiji je autor novinar Mladen Muić.

Erceg je rođen 1930. godine u Ravnim kotarima, u blizini aerodroma Zemunik, gdje je pohađao osnovnu školu, a u gimnaziju je išao u Zadru, Karlovcu i Zagrebu. Godine 1953. bio je prvak Jugoslavije u radiotelegrafiji, a godinu iza toga najbolji u Evropi. Filozofski fakultet upisao je u Zagrebu. Odlazi u Švicarsku, pa u Njemačku, pohađa brojne umjetničke škole, tečajeve i kurseve, bavi se slikarstvom, radioamaterstvom i prevoditeljstvom. Želja za znanjem tjera ga i dalje, pa je filozofiju doktorirao u 63. godini.

Do sada je više puta izlagao u Švicarskoj, Belgiji, Holandiji i Njemačkoj, dok mu je ovo prva izložba u Hrvatskoj, a može se razgledati do kraja maja.

M. Cimeša

Svečanost u zapadnoslavonskom mjestu prvi put nakon 1991. godine

Obilježen Dan oslobođenja Voćina

Stanovnici Voćina prvi put nakon 1991. godine obilježili su Dan oslobođenja tog mjesta. Na skupu održanom 9. maja kod spomenika palim borcima i žrtvama fašističkog terora, prisutnim mještanima i članovima općinske i županijske srpske samouprave obratio se profesor u penziji Jovan Vuković. On je u kratkom opisu događaja ukazao na značenje oslobođenja Voćina 1944, kao najvećeg slobodnog mjesta Treće operativne zone Narodnooslobodilačke vojske i partizanskih odreda, a onda i kao sjedišta najvažnijih ustanova 6. korpusa NOVJ, što je obuhvaćao cijelu Slavoniju i Baranju.

– Nepravedno i neopravdano se zaboravlja značaj Voćina i voćinskog kraja u doprinosu oslobođenju Hrvatske i Jugoslavije – naglasio je Vuković.

Obilježavanju tog značajnog datuma u historiji antifašističke borbe naroda Slavonije prisustvovali su Igor Pavković, predsjednik SNV-a Virovitičko-podravske županije i zamjenik načelnika Voćina, te Mladen Kulić, predsjednik VSNM-a Grada Slatine.

N. J.

Izabrano novo rukovodstvo SKD-a “Prosvjeta”

Višnjić i dalje predsjednik

Čedomir Višnjić ostaje predsjednik Srpskog kulturnog društva “Prosvjeta”, odlučila je većina članova skupštine SKD-a. Na izbornoj skupštini, održanoj 12. maja u Zagrebu, osim predsjednika, pri čemu je Višnjićev protivkandidat bio Slobodan Uzelac, izabrano je i dvoje potpredsjednika – Svetislav Mikerević iz Bobote i Tatjana Oluić Musić iz Rijeke. Generalni sekretar i dalje je Rade Dragojević.

Između 26 kandidata izabrano je 15 članova Glavnog odbora, a izabrano je i po petero članova Nadzornog odbora i Suda časti.

N. J.

• 
  

Stogodnjak (111)

18. 5. – 25. 5. 1912: neobičan događaj zbio se 18. svibnja na zabavnoj večeri Srpskog akademskog pjevačkog društva “Balkan” u prostorijama pravoslavne crkvene općine u Bogovićevoj ulici 7 u Zagrebu. U najavi zabave stajalo je da će Čajkovskog, Smetanu, Mokranjca, Hartla i druge izvoditi operni prvaci S. Gerenčević, N. Radojević, V. Novak i J. Marinković uz pratnju vojničkog orkestra 53. pješadijske pukovnije, a da će ulaznice stajati od 50 filira do četiri krune, ovisno o kupljenom mjestu i starosti posjetioca. Zanimanje za koncert bilo je nezapamćeno. U vrlo kratkom vremenu u dvoranu se nakrcalo četiri puta više ljudi nego što je dozvoljeno, a galerija se gotovo uvijala pod težinom publike. Prijetila je katastrofa. Novine su to opisale ovim riječima: “Položaj onih na galeriji, kao i onih pod galerijom, u sali, bio je svakako očajniji nego što je bio onima na ‘Titanicu’…” Na sve to nadovezala se i nesnosna vrućina, gotovo ubitačna sparina, da su se ljudi počeli rušiti u nesvijest. Prijetila je tragedija nezapamćenih razmjera. Koncert je trebao započeti u 20.30 sati, ali nekima više nije bilo do koncerta – trebalo je spašavati vlastitu glavu. Oni koji su htjeli izaći nisu mogli, jer se na ulaznim vratima naguralo mnoštvo koje je bilo u povoljnijem položaju – izvan glavne gužve i sparine. Baš oni su tražili da koncert konačno započne. U tom trenutku začuli su se ispod galerije pozivi u pomoć, pa su organizatori koncerta donijeli odluku da se dvorana isprazni. Velika je većina to dočekala s golemim olakšanjem, a novine su sutradan objavile i ovih nekoliko rečenica. “Koncert je ipak održan, ali duboko u noć. Ostali su samo najuporniji. Brojim ih: šest gospođa dolje, dvije na galeriji, osam gospođica, dvadeset devet gospode što u uniformi, a što bez uniforme, devetnaest muzikanata i – jedan pometač sale…”

* Društvo srpske ratarske omladine u Mlaki kraj Zagreba, priredilo je zabavno sjelo na kojem su članovi pjevačkog društva izveli sve svoje dotadašnje pjesme sa Svetosavskih besjeda i drugih zabava. Ipak, najveće zanimanje izazvalo je kazališno uprizorenje slike “Pod maglom” Alekse Šantića, posvećeno 25-godišnjici njegova pjesničkog rada. Da bi predstava bila što dojmljivija, u dvoranu je pušten dim iz peći. Naravno, publika je – obuzeta jakim kašljem – vrlo brzo morala pobjeći napolje, jer dim nikako nije mogao “glumiti” maglu.

Đorđe Ličina