Kult ličnosti

LUC TUYMANS, utjecajni belgijski umjetnik, stigao je u Zagreb, gdje mu je u HDLU-u otvorena izložba pod nazivom “Allo!” Tuymans je poznat po politički provokativnim slikama, poput onih koje se bave belgijskim kolonijalizmom u Kongu, 11. rujnom u New Yorku ili bivšom američkom ministricom vanjskih poslova Condoleezzom Rice.

Zagrebačka izložba podijeljena je u dva dijela: prvi dio inspiriran je filmom o Paulu Gauguinu, a drugi dio predstavljaju Tuymansovi radovi na licu mjesta. Radi se o tanjurima koje će umjetnik oslikati, a dolaze iz okolice Zagreba, gdje je u doba komunizma bila razvijena porculanska industrija koja je poslije propala, dok su mnogi izgubili posao. “Ja nisam politički umjetnik, jer politika je propaganda, a ne umjetnost”, objašnjava Tuymans.

SANJA IVEKOVIĆ, multimedijalna umjetnica iz Zagreba, nakon što je sve oduševila samostalnom izložbom u njujorškoj MoMA-i, u lipnju nastupa na Documenti 13 u Kasselu, najvažnijoj umjetničkoj smotri na svijetu, na koju je pozvana već četvrti put. Njezini radovi pod nazivom “Neposlušni (Razlozi za pritvor)” i “Neposlušni (Revolucija)” neka su vrsta dijaloga s gradom u kojem su za vrijeme rata tisuće ljudi iz istočne Evrope završavale u logoru. Ovakvu prošlost Sanja Iveković stavlja u kontekst s današnjim neoliberalnim kapitalizmom koji je stvorio, kako kaže, “sistem baziran na novim formama izrabljivanja i beskonačnom pritisku produkcije i profita”.

SAVA BABIĆ, vrsni prevodilac, preveo je 47 knjiga velikog mađarskog filozofa Béle Hamvasa (1897 – 1968), koje u izdanju “Službenog glasnika” uskoro izlaze u Beogradu.

“Ovaj mislilac uvijek je naglašavao da put kojim ide evropska civilizacija nije dobar i da ga treba mijenjati, te da je materija bez duha besmislena. On nas u svojim djelima podsjeća na to da o starim civilizacijama gotovo ništa ne znamo, i da smo zaboravili i ono što smo znali”, kaže Babić.

U obimnoj ediciji bit će objavljeno i posljednje Hamvasovo djelo, njegov znameniti “Dnevnik” koji je počeo pisati 1943. godine. “Radije bilo što, samo ne ovo, ne 20. stoljeće, ne velegrad”, napisao je u njemu Hamvas, koji je vjerovao da je spas civilizacije jedino u solidarnosti i ljubavi.

SLAVOLJUB BATO PUŠICA direktor je muzeja u Prijepolju, najmlađeg i najmanjeg muzeja u Srbiji, koji je među 46 muzeja iz evropskih metropola jedan od favorita za nagradu Evropski muzej godine, koja će u gradu Penafielu u Portugalu biti dodijeljena 19. svibnja. Za nagradu konkuriraju samo oni muzeji koji su svojim istraživačkim projektima, prema ocjeni stručnog žirija, pomjerili granice struke. Prijepoljski muzej prvi je iz Srbije i regije koji se našao među finalistima ove prestižne nagrade.

“Vrata za kandidaturu otvorio nam je višegodišnji multidisciplinarni projekt ‘Na svetim vodama Lima’, koji se provodi na teritoriju Srbije, Crne Gore i Bosne i Hercegovine, od Prokletija do Višegrada, gdje smo popisali i zaštitili sve rimske, bizantijske, pravoslavne i islamske spomenike”, kaže Pušica.

DRAGAN VELIKIĆ, književnik iz Beograda, objavio je novi roman pod nazivom “Bonavia”. Pisca, kojem je “Ruski prozor” 2007. donio NIN-ovu nagradu za roman godine, a zatim još dva velika priznanja, nagradu “Meša Selimović” i Srednjoevropsku nagradu za književnost, hvali književna kritika, naglašavajući kako je “Bonavia” djelo “prožeto suptilnom težnjom prema komunikativnosti i pitkom pričom koja čitaoca obuzima i zavodi, nameće se njegovoj mašti i uvlači ga u vlastiti svijet neodoljivom snagom”.

O romanu, čija je radnja smještena u turbulentne devedesete na ex-jugoslavenskom prostoru, Velikić kaže: “Ne mogu države biti same po sebi lažne, to mogu biti samo pojedinci. Lažni podanici stvaraju lažne države. Novi ljudi će stvoriti nove države, koje će biti onakve kakvi su i oni. Mi pravimo države po vlastitoj mjeri, koje su upravo onakve kakvi smo mi.”

LAZAR RISTOVSKI, popularni beogradski glumac, poznat iz filmova “Underground”, “Tito i ja”, “Bure baruta”, “Do koske” i po mnogim kazališnim predstavama, igrat će u novom filmu Vinka Brešana “Tri vjenčanja i beba”. Snimanje je u Hrvatskoj već počelo i Ristovski, zapitan što misli o politici, medijima je odgovorio: “Politika je na ovim prostorima svemoćna. Što je zemlja manja i siromašnija, to politika ima većeg upliva u živote ljudi. Mi smo na ovim prostorima svi opterećeni politikom. Podložni utjecajima do te mjere da mi se čini kad bi nas netko htio ponovno zavaditi – to bi mu vrlo lako uspjelo. Taj moj osjećaj me rastužuje jer govori o ljudskoj gluposti i o moći politike. U velikim i bogatijim zemljama to nije slučaj.”

ROMAN POLANSKI, francuski redatelj, počeo je rad na novom filmu “D” posvećenom aferi Dreyfus koja je krajem 19. stoljeća značajno obilježila Francusku. Naime, kapetan Alfred Dreyfus optužen je 1894. godine za špijunažu u korist Njemačke, poslije čega je osuđen na doživotni zatvor. Afera je podijelila francusku javnost, a u polemiku se uključio i francuski pisac Émile Zola, koji je u otvorenom pismu pod naslovom “J’accuse” francusku vlasti optužio za antisemitizam.

“Možemo pokazati važnost tog događaja, posebno s obzirom na ono što se danas događa u svijetu; na sigurnosnu paranoju, na tajne vojne sudove, službe za obavještavanje koje rade bez ikakve kontrole, na pristranost medija”, rekao je Polanski.