Intrigator

Katran & perje

Jakovčić lansirao svoje piće

Skromni patentator

Političari iz dana u dan iznenađuju širinom interesa, općom kulturom i multidisciplinarnošću. Smatra se da je fazu osobite misaone dubine u politici prije desetak godina otvorila tadašnja ministrica pravosuđa Ingrid Antičević Marinović, kada je reporterima bulevarskog tiska otvorila kućni ormar i detaljno objasnila porijeklo krpica. Na njezin lik i djelo nadovezala se stranačka kolegica Gordana Sobol, kada je u jednom listu ovjekovječila složenu misaonu djelatnost plesa na štangi.

Kroz šumu nebrojenih primjera sve intelektualnijih aktivnosti naših političara, njihovog sve korisnijeg rada za zajednicu i javni interes, proteklog se tjedna probio istarski župan i vlasnik nekoliko lokalnih sela Ivan Jakovčić. “Nino”, kako ga od milošte nazivaju vodeći dnevnici, u Poreču je “lansirao svoj novi proizvod”, točnije bezalkoholni napitak “Gineta”. To se dogodilo “na prigodnom happeningu, kakav inače samo Jakovčić znade prirediti”, bilježe dalje analnom strašću vodeći dnevnici.

Doduše, skromni Jakovčić priznao je da se radi o tradicionalnom istarskom napitku od bobica smreke, koji je zapravo posudio od naroda kako ne bi propao te ga patentirao preko vlastite tvrtke, dok smo nekoliko redaka dalje saznali da proizvod baš i nije njegov, već Jamnice, inače u sastavu Agrokora Ivice Todorića.

Jakovčić je tek skromno ovakvu “tradiciju odlučio komercijalizirati”, u čemu mu je na promociji “retro performansom” pomogla TV voditeljica s trenutnim radijskim angažmanom Tatjana Jurić. Glamurozna svečanost sastojala se od hostesa odjevenih u autohtone istarske haljine a la Marilyn Monroe i oldtajmerskih automobila kao kulisa.

Petar Glodić

EPH mjesecima minorizirao šanse Tomislava Karamarka za preuzimanje HDZ-a

Neomiljeni kandidat

Pri kraju Karamarkova mandata na mjestu ministra unutarnjih poslova policija se približila rasvjetljavaju uloge vlasnika EPH-a Ninoslava Pavića u transakcijama s ljudima Miroslava Kutle

Osim što ga na čelu HDZ-a, kao po njih najopasnijeg kandidata, nisu priželjkivali glavni politički protivnici u SDP-u, za Tomislava Karamarka nisu baš navijali ni u medijskoj kompaniji Ninoslava Pavića Europapress holding (EPH). Posljednje godine Karamarkova mandata na mjestu ministra unutarnjih poslova policija se, pod ravnanjem Olivera Grbića, približila rasvjetljavaju Pavićeve uloge u višemilijunskim transakcijama s ljudima Miroslava Kutle pri preuzimanju tekstilne industrije Kamensko.

Dio policijskih zabilježbi u kojima se spominjala Pavićeva uloga u financiranju te operacije dospio je prošle jeseni u javnost, a u mjesecima prije parlamentarnih izbora stvar je otišla toliko daleko da je EPH putem “Jutarnjeg lista” i “Globusa” otvoreno počeo kukati o represiji nad medijima koju provodi HDZ-ova vlast, iako ta istraga nije imala veze s medijskom kompanijom, nego s potpuno odvojenim poslovima njenog vlasnika. Pritiska na medijske urednike i novinare u tom slučaju zasigurno nije bilo, no da je bilo ozbiljnog pritiska na njihovog vlasnika, to je nesporno.

Tekstovi u EPH-ovim tiskovinama bili su ipak plašljivo više usmjereni na Grbića, a još uvijek su se nastojali ulizivati njegovom šefu Karamarku, poručujući mu da ga obuzda. No čim je HDZ izgubio izbore, a Karamarko funkciju ministara unutarnjih poslova, netrpeljivost iz EPH-a postala je očigledna. Koliko god da su Pavićevi mediji u predizbornoj godini spekulirali o tome kako Karamarko ima tajni plan i ozbiljne šanse za preuzimanje HDZ-a nakon izbornog poraza stranke pod vodstvom Jadranke Kosor, kada je do tog izbornog poraza došlo, isti su ga mediji proglasili marginalnim kandidatom za šefa stranke.

Dok je trajala HDZ-ova unutarstranačka kampanja, Pavićevi poslovično upućeni mediji nisu detektirali širenje Karamarkove mreže utjecaja u HDZ-u i puno više su pisali o šansama ostalih kandidata, sve dok nije došlo do otvorenog prestrojavanja niza vodećih HDZ-ovaca u njegov tabor. No eto, Karamarko je sada ponovno postao nezaobilazan akter hrvatske politike, a u medijskoj kompaniji zasigurno će brzo pronaći novi modalitet da se s tom činjenicom nose.

Pitanje je koliko su namjere bivšeg ministra u vezi sa spomenutom policijskom istragom bile profesionalno dalekosežne, a koliko su u jednom trenutku poslužile za ishođenje medijske ravnoteže. U svakom slučaju, o toj istrazi nikakvih vijesti nije bilo otkada je Karamarko napustio ministarstvo, odnosno otkada ga je preuzeo SDP-ov Ranko Ostojić, inače bivši direktor u Pavićevoj “Slobodnoj Dalmaciji”.

Nikola Bajto

Prosvjed zagrebačkih udruga zbog utrostručenja cijene najma gradskih prostora

Umjesto Meštrovićevog, Mercedesov paviljon

Nekoliko stotina predstavnika civilnog društva, aktivista i građana prosvjedovalo je prošle subote na zagrebačkom Cvjetnom trgu, kada je dijeljen letak s “Otvorenim pismom protiv istjerivanja civilnog društva iz Zagreba”, čiji su tekst podržale gotovo sve relevantne nevladine udruge u glavnom gradu.

Gradonačelnik Milan Bandić odlučio je prije dva tjedna napraviti novi udar na civilnu scenu povećanjem cijena najamnina gradskih prostora u prosjeku za 300 posto, zbog čega će mnoge udruge završiti na ulici. Nakon prvih kritika, Bandić je ponudio rješenje po kojem bi Grad Zagreb za neke subvencionirao razliku između nove i stare cijene najamnine, a koje bi udruge bile u milosti, odlučilo bi se valjda diskrecionim pravom gradskog vlastodršca.

Prosvjednici su u otvorenom pismu istaknuli da je gradonačelnik odluko donio jednostrano, bez ikakvog savjetovanja s korisnicima prostora, da su udrugama retroaktivno poslani uvećani računi za prethodna tri mjeseca i da nije uvažena činjenica da su mnogi prostori u lošem stanju, pa su udruge u njihovo održavanje i obnovu ulagale vlastiti novac i trud. Ističu da Grad Zagreb godinama ne rješava problem nedostatka prostora za mnoge organizacije koje djeluju u javnom interesu, pa se iz toga može zaključiti da ne misli da je takvim aktivnostima mjesto u Zagrebu.

I dok prosvjednici zveckaju ključevima, gradonačelnik se ne oglašava. Ne bi čudilo da uskoro u Meštrovićevom paviljonu osvane auto-salon, a u Zagrebačkom plesnom centru restoran.

Davor Konjikušić

T-HT ukinuo automate za plaćanje računa

Plati Todoriću da platiš Mudriniću

T-HT, hrvatska podružnica Deutsche Telekoma koju vodi Ivica Mudrinić, nedavno je iz svojih centara maknuo automate na kojima se mogao bez provizije platiti račun za njihove usluge, pa sada u vlastitim prostorijama naplaćuje obaveznu proviziju od pet kuna po računu. Provizija ima osnove ako se račun T-HT-u ili kome drugom plaća u pošti, banci ili poslovnicama Fine, no ovdje je ona obračunata prilikom plaćanja u T-Com centrima, dakle na T-HT-ovim blagajnama.

HEP, primjerice, na svojim blagajnama ne naplaćuje nikakvu proviziju za račune koje je sam izdao, niti je to ikada činio, a društva za zaštitu potrošača upozoravaju da je praksa kakvu je uveo T-HT suprotna Zakonu o zaštiti potrošača i Zakonu o obaveznim odnosima, koji zabranjuju naplate takvih provizija, naplatu dostave računa, očitavanja potrošnje i sličnih usluga.

Uvodeći novu praksu, T-HT je uputio korisnike da će proviziju izbjeći ako ugovore plaćanje računa trajnim nalogom ili putem takozvanog e-bankinga i m-bankinga, no dok netko oko toga ne pokrene spor, ostat će nejasno je li time izbjegao odredbe zakona.

No jasno je tko je iz cijele priče najviše profitirao. U centrima T-Coma plaća se provizija od pet kuna na T-HT-ove račune, u poštama i Fini neznatno je niža, pa se građane upućuje u prodavaonice Konzuma i kioske Tiska, jer će ih u tim tvrtkama Ivice Todorića plaćanje T-HT-ovih računa stajati samo 2,90 odnosno 1,99 kuna.

M. Cimeša

Proizvođači tvrde da će ih naplata plastičnih vrećica u dućanima uništiti

Ekološki otkazi

Najava ministrice zaštite okoliša i prirode Mirele Holy da će od 1. januara 2013. biti zabranjeno besplatno dijeljenje plastičnih vrećica u dućanima i tržnicama te da će im cijena biti najmanje dvije kune dobila je podršku ekoloških organizacija, ali izazvala žučne reakcije proizvođača.

Godišnje se u svijetu potroši više od 500 milijardi plastičnih vrećica, a svaka porodica tjedno koristi najmanje 24. Zbog visokih troškova reciklira ih se manje od jedan posto, dok ostalih 99 posto završava u prirodi, pri čemu treba najmanje sto godina da se razgrade. Ekolozi ističu da samo jedna platnena torba zamijeni i do 1.000 vrećica.

No najavljeni namet direktno ugrožava opstanak domaće proizvodnje s oko 3.000 zaposlenih u 50 tvrtki, što zbog otpuštanja, što zbog nemogućnosti vraćanja kredita, a iz Udruženja za plastiku i gumu Hrvatske gospodarske komore upozoravaju da i zamjenske papirnate i tekstilne vrećice opterećuju okoliš, pri čemu će ih se morati i uvoziti. Proizvođači tvrde da će se uvođenjem naplate vrećica obogatiti uvoznici i da s ekološke strane nije problem u plastičnim vrećicama, već u nedostatku organizirane reciklaže.

N. Jovanović

Kratko & jasno

Jagoda Munić, Zelena akcija

Vlada je ipak nečeg svjesna

Je li planirana HE Ombla pokraj Dubrovnika zaista jedna od najobimnijih pojedinačnih graditeljskih prijetnji za prirodu u Hrvatskoj, kako se dade iščitati iz proglasa Zelene akcije povodom Međunarodnog dana bioraznolikosti, 22. svibnja?

– Taj projekt smo izdvojili jer je u pogledu koncentracije bioraznolikosti koja dolazi na udar to jedno od najbogatijih područja u Hrvatskoj, a moguće ga je uništiti jednim graditeljskim zahvatom. Uostalom, kredit Europske banke za obnovu i razvoj odobren je uvjetno, a uvjet je bio da se vidi što je s utjecajem na bioraznolikost. Neke od studija, kao što je bila ona iz 2008. godine, o šišmišima u tamošnjoj Vilinoj špilji, nisu uvrštene u dokumentaciju. Međutim, ona je bila vrlo negativna prema projektu, dok je glavni njegov problem upravo zastarjela studija utjecaja na okoliš.

Sa strane se doima kako Radimir Čačić želi graditi pod svaku cijenu, dok Mirela Holy ipak znatno više vodi računa o mogućoj šteti za prirodu. Kakvo je vaše iskustvo s novom Vladom i kako procjenjujete da se razvija situacija?

– Istina je da je ministrica Holy dala studiju na reviziju neovisnim stručnjacima, no i da se ministar Čačić naposljetku složio da je riječ o loše pripremljenom projektu. Imamo utisak da je ova Vlada ipak svjesna činjenice da nema korisnog razvoja koji troši prirodne resurse toliko da ih uništava. Možda je to kratkoročno dobro za neke graditelje, ali nije dugoročno za okoliš i sve nas. Stoga se nadamo da neće doći do najgoreg, a zasad još čekamo da HEP stavi na javni uvid posljednju studiju EBRD-a, za koju smo čuli da je negativno određena u više aspekata gradnje. Ali, oni se brane tezom da je ta studija intelektualno vlasništvo banke, kao naručitelja. Inače, HEP još nije ishodio sve građevinske dozvole niti je uspio izvlastiti vlasnike zemljišta potrebnog za pristupne putove, nužne za obavljanje zahvata gradnje.

Igor Lasić