Intrigator

Katran & perje

Čačić zadovoljan padom BDP-a od 1,3 posto

Pad je najbolja obrana

Turbulentan tjedan u ionako dinamičnom životu Radimira Čačića – pojavljivao se otprilike svakih devet minuta u elektronskim medijima i na svakoj trećoj stranici novina. Ozbiljan poput čira na dvanaestercu, poznat po tome što u svakom nastupu po gubicama odalami sedamnaestak novinara i najmanje šestero sindikalista, prvi potpredsjednik zaratio je i s avetima.

Povodi su bili katastrofični za svaku poniznu vlast jedne tranzicijske zemlje: a) pad BDP-a, b) strah od svemogućih božanstava koja pomno prate svaku poniznu vlast jedne tranzicijske zemlje – kuća za određivanje kreditnih rejtinga.

Međutim, Čačić je vještim verbalnim driblingom poraz pretvorio u pobjedu. “Imam dojam da su neki mediji i ekonomski analitičari očajni jer se nisu ostvarile njihove prognoze o padu BDP-a za 3,5 posto. Nesretni su i pitaju: kako samo 1,3 posto?”, siktao je u Svetom Martinu na Muri. Nekoliko minuta kasnije, koristeći metodu bilokacije vlč. Sudca, u Rijeci je opet navalio: “Današnja vijest o BDP-u sigurno je nesretna za sve crne vrane i zloguke proroke koji su prognozirali pad između dva i tri posto.”

Vrativši se u Zagreb, na televiziji je opalio čitav narod jer “nismo naučili raditi”, da bi na samoj sjednici Vlade fatalistički konstatirao: “Mediji, politika, poduzetnici – svi zajedno smo krivi!”

Koji sat kasnije već je bio neobično raspoložen, ocjenjujući potencijalno smanjenje rejtinga najboljom mogućom viješću. Također je stigao nekoliko puta najaviti odlazak iz Vlade u slučaju neuspjeha ili već nečega.

Omanju konfuziju u prvog potpredsjednika, međutim, valja uvažiti, jer ovoliko napada niti jedan političar nije doživio još od vazda ugroženog Franje Tuđmana, koji je bio pod konstantnim udarima crvenih i žutih vragova, mutikaša i smutljivaca.

Petar Glodić

Katolička crkva vjerojatno se neće opirati uvođenju poreza na imovinu

Dajte Liniću Linićevo, a Bogu Božje

Ne vjerujem da će crkva u Hrvatskoj kazati “ne” tom porezu, jer postoji važan presedan, ne samo u Italiji nego i u Španjolskoj, kaže novinar i teolog Drago Pilsel

Ako hrvatski biskupi pokažu onoliko političke svijesti koliko su je pokazali njihovi talijanski kolege, neće biti problema oko toga da Katolička crkva plaća porez, kao što je najavio ministar financija Slavko Linić.

“Sve mora biti u funkciji. Jasno je da će i crkva morati plaćati za nefunkcionalnu imovinu, ali i država. Svi moraju platiti jer moramo osigurati stabilne prihode i jedinicama lokalne samouprave”, rekao je u intervjuu “Nacionalu” Linić, govoreći o uvođenju poreza na imovinu, na kojem inzistira.

Liniću će u obuhvaćanju i crkvenih nekretnina tim porezom pomoći činjenica da je ista mjera glatko prošla u Italiji, gdje je sjedište Katoličke crkve, a novinar i teolog Drago Pilsel smatra da će se hrvatski biskupi povesti za tim primjerom.

– Mislim da će Katolička crkva po uzoru na crkvu u Italiji plaćati porez. Talijanski biskupi sami su rekli premijeru Mariju Montiju da moraju i da žele plaćati porez, jer ne žele biti privilegirani – kaže Pilsel, dodajući da je među talijanskim biskupima rasprava trajala samo jedan dan i da se nitko nije bunio.

Pilsel navodi da su u Italiji bili spremni plaćati porez na nekretnine onako kako to plaćaju drugi građani i pravne osobe te da bi tim istim ključem i logikom crkva trebala plaćati porez na nekretnine koje se koriste u lukrativne svrhe, a da ne bi trebala plaćati porez ako je riječ o karitativnim ustanovama. Dodaje da bi se, prema člancima 40. i 41. Ustava RH, u tom slučaju novi porez trebao odnositi i na ostale vjerske zajednice u Hrvatskoj, sukladno njihovoj imovini.

– Ne vjerujem da će crkva u Hrvatskoj kazati “ne” tom porezu, jer postoji važan presedan, ne samo u Italiji nego i u Španjolskoj. U nekim španjolskim biskupijama stvar je došla do usijanja, ali Narodna stranka, inače konzervativna i sklona crkvi, nemilosrdna je po pitanju naplate poreza i kod tog pitanja neće biti popuštanja – kaže Pilsel i dodaje da će, bez obzira na sukob premijera Mariana Rajoyja i madridskog nadbiskupa kardinala Antonija Marije Rouca Varele, crkva morati plaćati porez.

O pitanju poreza u narednim danima odredit će se i Hrvatska biskupska konferencija. No činjenica je da je ne tako davno premijer Zoran Milanović, šef stranke za koju bi se moglo očekivati da bude nesklona crkvenim privilegijama, najavio da će i pored krize imovinska prava crkve u Hrvata ostati nepromijenjena. A ni Ivan Miklenić, urednik “Glasa Koncila”, nije se u emisiji “Nedjeljom u 2” složio s tezama o rastrošnosti crkve, tvrdeći da je njen dio “minoran u odnosu na ostatak budžeta” i da većina svećenika živi skromno. Kazao je da je luksuzno sjedište HBK-a izgrađeno stranim donacijama, da je za proračunsku gradnju velebnog vojnog ordinarijata kriva sama država, a da je crkveno vlasništvo nad silnim nekretninama povijesno naslijeđe.

Nenad Jovanović

Ionako skandalozni postupak protiv odgovornih za smrt Jovana Borovića mogao bi propasti do kraja

Ubojice Borovića spašava zastara?

Trojica optuženih lani su nepravomoćno osuđeni na jednogodišnje zatvorske kazne, a doznajemo da je čak i takva presuda na njihovu žalbu ukinuta, pa bi se zbog zastare mogli sasvim izvući

Kako doznaju “Novosti”, čini se da je nakon žalbe optuženih moguć još jedan skandal povodom ionako skandalozne presude koju je februara prošle godine donio Općinski sud u Splitu, a kojom su na samo godinu dana zatvora osuđena trojica optuženika za “nanošenje teške tjelesne ozljede sa smrtnom posljedicom” Jovanu Boroviću (66), kojeg su napali na njegovom kućnom pragu u Suhaču kraj Sinja za pravoslavni Božić 1998. Borović je pretučen i završio je u bolnici, da bi mjesec dana nakon puštanja kući umro od komplikacija nastalih kao posljedica premlaćivanja. Nepravomoćnom presudom optuženi su dobili izuzetno male kazne, a kako doznajemo, čak je i takva presuda na njihovu žalbu ukinuta, pa bi se, s obzirom na približavanje zastare, mogli sasvim izvući.

“Optuženima Stipi Bulju (51), Draženu Bulju (50) i Zdravku Bašiću (34), zbog protoka vremena i zato što su danas ozbiljni ljudi i ugledni mještani koji su se redovno odazivali na rasprave, daje se po godinu dana zatvora, jer je ipak izgubljen jedan život”, obrazložio je lani nepravomoćnu presudu za nanošenje teških tjelesnih ozljeda sa smrtnom posljedicom Tomislav Zlodre, zadnji u nizu sudaca na slučaju, inače zadužen za slučajeve maloljetničke delikvencije.

O razvoju događaja nakon presude obitelj Jovana Borovića još nitko nije službeno obavijestio.

– Čekamo rješenje pravomoćne presude, a sada nezvanično saznajemo da je nepravomoćna presuda ukinuta i da sve ide ispočetka. Toliko sam ogorčena. Sami smo pokrenuli postupak. Toliko godina patnji. Kompletna familija je uništena. Novo bi suđenje značilo proživljavanje novih uvreda i poniženja, za koje ne znam koliko više imamo snage. Umorni smo od svega – kaže Rosanda Macan, kći ubijenog Borovića, koja je sama pokrenula istragu, pronašla medicinske dokumente kao dokaze i na čiju je intervenciju državni tužilac podnio optužnicu.

Od samog početka sudskog postupka, koji se namjerno odugovlačio 14 godina, vrlo se vješto izbjegavalo slučaj okvalificirati kao ubojstvo iz etničkih razloga ili kao zločin iz mržnje, a ni sam državni tužitelj nije pokušao dokazati da je ubojstvo Jovana Borovića bilo samo kraj dugogodišnjeg zlostavljanja i zastrašivanja obitelji na nacionalnoj osnovi.

Dok su trojica optuženika slobodni građani, zbog takve kvalifikacije djela ovaj se postupak približava zastari koja nastupa sljedeće godine.

Paulina Arbutina

Državi ni godina dana nije bila dovoljna za registraciju manjinskih vijeća

Do registracije izgubili pola mandata

Skoro prođe godina otkako su prošlog ljeta, u jeku godišnjih odmora, izabrana vijeća nacionalnih manjina, a da ta ista vijeća još uvijek nisu registrirana. Krajem maja registrirano je tek 75 od ukupno 270 vijeća svih nacionalnih manjina na svim razinama, općinskim, gradskim i županijskim.

Na primjeru najbrojnije nacionalne manjine, srpske, od ukupno 20 županijskih vijeća, registrirano je njih 11 ili malo više od polovice. Najprije je nova Vlada donijela novi Zakon o registru vijeća, zbog čega registracije nije bilo prije izbora. Nakon donošenja zakona nije bio formiran sam registar, zatim su nastupili problemi sa računalnim sistemom, a sada navodno mnoga vijeća nisu poslala sve dokumente potrebne za registraciju, pa iz Ministarstva uprave tvrde da ih moraju sami zvati i upozoravati, iako predstavnici tih vijeća odgovaraju kako su svoje dokumente poslali još jesenas.

– Ova jednogodišnja trakavica pokazuje koliko je naš sistem promocije i zaštite manjina manjkav na svim nivoima. Loši i nedorečeni zakoni, sistem bez ikakve kontrole i stvarnog truda da se ti zakoni provode i uglavnom nezainteresirana politička elita dovode do trajne diskriminacije manjina u društvu. Naravno, ovakva situacija loše utječe na rad i mjesto vijeća u zajednici, jer ako nismo registrirani, de facto ne postojimo, a posebno su u problemu ona vijeća u kojima je izabran novi predsjednik, koji nema pravo potpisa bez registracije – kaže Saša Milošević, zamjenik predsjednika Srpskog narodnog vijeća i predsjednik Srpskog narodnog vijeća Zagreba.

U Ministarstvu su ipak optimistični i nadaju se da će do kraja juna i prije novih godišnjih odmora završiti taj težak i složen posao registracije vijeća nacionalnih manjina. Ako ne, ima vremena…

Paulina Arbutina

Kratko & jasno

Ivan Lovrinović, Ekonomski fakultet u Zagrebu

Nemamo se čemu nadati

Kako gledate na odlazak Željka Rohatinskog s mjesta guvernera Hrvatske narodne banke?

– U načelu nikad ne komentiram smjene ili imenovanja, pa stoga niti ovom prilikom ne bih razgovarao o kadrovskim pitanjima.

Ali, često govorite o politici Rohatinskog. Možda rezime njegova upravljanja HNB-om?

– Naravno, već odavno zastupam isto mišljenje i upozoravam, zajedno sa skupinom još nekih ekonomista, da je monetarna politika dio ekonomske politike. Ekonomsku politiku zacrtava i provodi vlada, prema tome, ona određuje njezine ciljeve, kojima se mora podrediti i monetarna politika. Kad je riječ o razdoblju za koje ste me pitali, nijedna vlada nije znala kako iskoristiti monetarnu politiku za rast zapošljavanja, proizvodnje, izvoza itd. Naprotiv, monetarna politika je svoj cilj tzv. stabilnosti cijena nametnula za opći cilj, jer je HNB svim vladama uspio nametnuti svoju politiku.

I dalje će, sudeći prema riječima vjerojatnoga budućeg guvernera Borisa Vujčića, dosadašnjeg zamjenika Rohatinskog…

– Ako su najave točne, i reakcije iz vlade prema kojima ona od novoga guvernera očekuje nastavak iste monetarne politike, tad se zaista nemamo čemu nadati. Očito postoji neki strah zbog kojeg se ni ova vlada ne usuđuje voditi svoju monetarnu politiku, a strah je, po definiciji, posljedica neznanja.

A možda je ipak posrijedi znanje o nečijem interesu, jer i takva monetarna politika koristi npr. bankama i uvoznicima?

– Pa, reći ću to ovako: kad bih želio materijalno iskoristiti, odnosno zloupotrijebiti Hrvatsku, onda bih se zdušno založio za nastavak ovakve monetarne politike. Nadam se da vam je to dovoljan odgovor.

Igor Lasić