SDP-ov gradonačelnik osluškuje šovinističko bilo građana

Svoj potpis na peticiju kojom županijska organizacija HSP-a želi inicirati raspisivanje referenduma za ukidanje stavka 3. članka 61. statuta Grada Vukovara, koji Srbima daje pravo upotrebe srpskog jezika i ćiriličnog pisma “u službenoj komunikaciji i javnim poslovima iz samoupravnog djelokruga Grada Vukovara”, stavio je i SDP-ov gradonačelnik Željko Sabo.

– Da, potpisao sam peticiju zato što želim čuti razmišljanja svih svojih sugrađana, bez obzira na to o kojem se pitanju radi – potvrdio je vukovarski gradonačelnik u izjavi za “Novosti”. Dodao je da to nije podrška “u onom smislu kako se to u javnosti želi protumačiti”. Ponovio je svoj ranije izrečeni stav da popis birača nije relevantan za ostvarivanje manjinskih prava te da treba sačekati popis stanovništva 2011. godine nakon kojeg će, kako je istaknuo, biti jasno utvrđeno koliki je postotak srpske i drugih nacionalnih manjina u gradu. 

– Tek tada se eventualno može konzumirati Ustavni zakon o nacionalnim manjinama – smatra Sabo dodajući da je u ovom trenutku prerano za bilo kakvo uvođenje dvojezičnosti u Vukovaru.

– Neka misli tko što hoće. Moje je pravo da potpišem. Ja nisam protiv ničega. Ja sam za to da čujem razmišljanje grada Vukovara – reagirao je gradonačelnik na našu konstataciju kako je stavio potpis protiv statuta grada na čijem je čelu te kako u javnosti vlada mišljenje da je HSP-ova akcija protuustavna.

Osvrnuo se i na sam statut za koji je rekao da je “nastao trgovinom nekoliko političkih opcija u gradskom vijeću s ciljem da se razvlasti gradonačelnik”. Ističući da nije protiv svojih sugrađana srpske nacionalnosti, Sabo je naveo primjer kada su prilikom nedavnog prijema dvoje službenika u gradsku upravu, obje osobe bile iz redova srpske nacionalne manjine.

Ali mi zovemo Tadića u goste!

– Ali kao što nismo spremni  razgovarati o zajedničkom vrtiću, da to ne bude srpski ili hrvatski vrtić, tako u ovom trenutku još nisu sazrele i neke stvari koje su negdje normalne – kazao je vukovarski gradonačelnik negodujući što sve vrijeme “Novostima” odgovara na pitanja o ćirilici. 

– Gradsko vijeće je donijelo taj statut pa neka ga primijeni. Ja nemam ništa protiv toga. Ukoliko predsjednica gradskog vijeća svojom odlukom to zahtijeva ili naloži gradonačelniku da se izrade dvojezične ploče na gradu ili na vratima kancelarija, ja ću tako i postupiti –  zaključio je Sabo. Dodao je na kraju da u gradu ima “ljepših i potrebnijih tema” kao što je, recimo, njegova inicijativa da Vukovar bude grad prvog susreta predsjednika Hrvatske i Srbije, Ive Josipovića i Borisa Tadića. 

HSP-ovci su peticiju protiv ćirilice pokrenuli prije dvije sedmice, a do 21. marta planiraju da dobiju podršku 20 posto od ukupnog broja birača u gradu, odnosno 6.600 potpisa građana s pravom glasa. No čini se da im baš i ne ide, pa su pažnju skrenuli na ogromne troškove raspisivanja referenduma, pozivajući gradsko vijeće da na narednoj sjednici ukine sporni članak statuta i tako gradu uštedi oko pola miliona kuna koliko bi, smatraju, referendum koštao. 

Visković: Provokativna inicijativa

Za komentar na skandalozni potpis jednog esdepeovskog gradonačelnika na haespeovsku peticiju o de facto zabrani jednog pisma u Vukovaru, zamolili smo splitskog pravnog teoretičara Nikolu Viskovića.

– Neovisno o svim normativnim osnovama, od ustavnih do općinsko-statutarnih, koji reguliraju tu materiju, i neovisno o tome koliko se onda ta inicijativa HSP-a podudara ili ne podudara s tom normativnošću, moje je mišljenje, politički i moralno gledajući, da ta inicijativa ne samo da nije dobrodošla nego je i provokativna – kao što je, nažalost, s jedne i druge strane granice na Dunavu u posljednje vrijeme bilo puno provokativnih izjava – jer ona ponovno potiče nervozu i mogućnosti sukoba u jednoj krajnje delikatnoj političkoj sredini – kaže Visković.

– Postojanje dvojezičnosti mnogo manje vrijeđa demokraciju nego njezino nepostojanje, naročito u sredini gdje je srpsko stanovništvo izrazito brojno. Prema tome, mislim da i normativno gledajući, a dakako tim više i politički, dvojezičnost ne bi trebalo suženo tumačiti i primjenjivati nego, naprotiv, prošireno, i tako u svim sredinama gdje je manjinsko srpsko stanovništvo značajno prisutno, a to znači ne samo u Vukovaru, nego i u brojnim drugim krajevima Hrvatske. To je građanski konstruktivan i demokratski stav s kojim se, dakako, političke snage poput HSP-a nikako ne mogu saživjeti. Tim prije se ova kritika odnosi na gradonačelnika Vukovara koji ne pripada toj stranci, ali očito na oportunistički i politički nepametan način prihvaća rečenu inicijativu – zaključuje Visković.

Da ne bi bilo zabune, Srbi u Vukovaru svoje pravo na upotrebu srpskog jezika i ćiriličnog pisma crpe iz najmanje dva pozitivna zakona. Jedan je, dakako, Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina iz 2002. godine, a drugi Zakon o uporabi jezika i pisma nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj iz 2000.

Podsjetimo, prema potonjem zakonu pravo na upotrebu jezika i pisma imaju one manjinske zajednice koje su prema posljednjem popisu stanovništva u većini na određenom području, kao i one manjine koje žive u gradovima ili općinama koje su donijele statut kojim se to propisuje, što je upravo slučaj u Vukovaru.

Zbog oportunizma nitko ne reagira

Žarko Puhovski kaže da gradonačelnik ne može koristiti demokratsku formu kao igrariju, a njegovo je obrazloženje upravo na tom tragu.

– On ima pravo smatrati da se u gradu ne treba koristiti ćirilica kao službeno pismo i onda kao građanin potpisati inicijativu za sazivanje referenduma na kojem se postavlja to pitanje. To je njegovo legitimno pravo, ali učiniti to s obrazloženjem koje je dao, čini mi se neozbiljnim za svakoga, a pogotovo za gradonačelnika. Ovdje imamo dvije vrste šverca: sam referendum je šverc zato što pokušava na lokalnoj razini dovesti u sumnju odredbu Ustavnog zakona za čiju promjenu dvotrećinskom većinom treba provesti nacionalni referendum. A imamo i gradonačelnika koji se, po vlastitom iskazu, igra demokracije tako da davanjem potpisa pokušava vidjeti kako sve funkcionira – kaže Puhovski.

Na naše pitanje zašto aktivnosti HSP-a nisu reagirali niti ih osudili bilo koja politička stranka ili nevladino udruženje, Puhovski odgovara:

– Smatram da je prije svega trebao reagirati netko iz pravne struke i reći: Gospodo iz HSP-a, imate pravo tražiti promjenu Ustava, Ustavnog zakona ili bilo kojeg zakona, ali to se ne radi na području Vukovara. Jer traženje da se ćirilica koristi kao službeno pismo u Vukovaru naprosto je realizacija Ustavnog zakona. Ako vam smeta Ustavni zakon, izvolite napraviti nacionalni referendum ili sačekajte promjenu Ustava nakon koje će trebati manji broj potpisa za primjenu referenduma, ali ne možete tako švercati u Vukovaru. Dakle, trebalo je prije svega stručno reagirati. A što se političke akcije tiče, opozicija inicijativu HSP-a smatra pogrešnom, ja se bar tako nadam, ali se ne želi miješati jer oni koji inzistiraju na ćirilici pripadaju vladajućoj koaliciji. Vladajuća koalicija ovisi o njima, iako je u njoj mnogo onih koji ne prihvaćaju ideje o uvođenju ćirilice, ali zbog glasova u parlamentu ne smiju protiv toga. Imamo zbrkanu situaciju da jedni šute iz političkih razloga iako ne prihvaćaju primjenu ćirilice, a drugi također šute iz političkih razloga jer iako nemaju ništa protiv ćirilice, ne žele podržavati vlast.

A da se Hrvatima u Srbiji zabrani latinica?!

Kad smo već kod stranaka, živo nas je interesiralo što o istupu svog člana misle u SDP-u. Josip Leko, saborski zastupnik SDP-a i potpredsjednik saborskog Odbora za Ustav, drži da je “upotreba ćirilice ustavno pravo i pravo iz Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina, a kada je riječ o političkom odlučivanju, u Vukovaru je o tome već politički odlučeno i toga se treba držati”.

– Treba graditi toleranciju i zajedništvo, a HSP-ova peticija nije u skladu s mojim pogledima na budućnost. Zalažem se za to da se poštuju Ustav i Ustavni zakon na koji se Hrvatska ponosi. Što se tiče stava koji je zauzeo vukovarski gradonačelnik Sabo, stranka o tome nije raspravljala jer postoji zakon i to je njegov osobni stav. SDP kao stranka sigurno je za to da se poštuje zakon i da se razvijaju međunacionalni odnosi. To je stav koji se u SDP-u ne može promijeniti – kaže Leko.

Na kraju je vukovarski protućirilični referendum prokomentirao i Zoran Pusić, predsjednik Građanskog odbora za ljudska prava.

– Čini mi se da je ova inicijativa HSP-a u suprotnosti s Ustavnim zakonom o pravima nacionalnih manjina u kojem stoji da Hrvatska osigurava posebna prava i slobode za nacionalne manjine, što je definirano u deset točaka. Već u prvoj točci garantira se služenje vlastitim jezikom i pismom, a u desetoj se kaže da je zaštita od svake djelatnosti koja to ugrožava, stvar Republike Hrvatske. Po meni, država bi trebala reagirati da se takve stvari ne rade. Vidio sam saopćenje HSP-a u kojem oni tvrde da jesu za zakon, ali da ovo treba biti test mišljenja Vukovaraca. Oni tvrde da je Vukovar simbol Domovinskog rata i otpora, ali je pitanje različitih shvaćanja je li to bio rat protiv jedne neprihvatljive politike ili rat za etničko čišćenje jednog naroda u Hrvatskoj, a iz stavova HSP-a čini se da je njihovo shvaćanje ovo drugo. Mislim da Ustavni zakon donosi jedan prihvatljivi standard, gdje se ide gotovo do rayine pozitivne diskriminacije, jer je manjina ugrožena samim time što je manjina i treba joj izaći u susret. Najbolje je zamisliti kako bismo reagirali kada bi se Hrvatima u Srbiji branila upotreba latinice. Smatrali bismo to šovinizmom. Ćirilica je naprosto jedna kulturna tekovina i ljudi će na njoj tim više inzistirati što im se njezina upotreba više bude branila – zaključuje Pusić.

Radin: Vukovar mora prestati biti podijeljen grad

Furio Radin, saborski zastupnik talijanske manjine, kaže da je Vukovar, nažalost, grad još uvijek pun emotivnog naboja zbog rata. Međutim ipak smatra da treba činiti korake naprijed i pridržavati se Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina.

– Vukovar će prestati biti podijeljeni grad samo kada u njemu poraste tolerancija. Svjestan sam da govorim iz perspektive Istre koja nije imala to iskustvo nedavnog rata, no bila su vremena kada je i u Istri bilo teško i ona su prevladana. Za vrijeme Jugoslavije pravo dvojezičnosti bilo je definirano međudržavnim ugovorom, koji se odnosio na područje iz bivše zone B, no načinjeni su novi koraci nakon 1990. godine, pa sada i Pula, koja nije bila u toj zoni, ima dvojezičnost, kao i neki drugi gradovi. Dakle, gdje god postoji povijesna prisutnost Talijana priznata je dvojezičnost, bez obzira na njihov sadašnji udio u stanovništvu. Talijani se danas u Istri ne osjećaju kao manjina, već su ravnopravni s Hrvatima. To je postignuto i na nivou samouprave, što se može učiniti samo unošenjem takvih odredbi u statut, a talijanska manjina postigla je to u suradnji s IDS-om, što su prihvatile i sve ostale stranke. U vukovarskom slučaju ne želim nikoga optuživati jer je to slučaj koji izaziva emocije. Ne želim iz perspektive Istre dijeliti lekcije drugima, ali ako me se pita za savjet, moj savjet je tolerancija. Vukovar mora što prije prestati biti podijeljen grad tako da Hrvati priznaju Srbe, a Srbi imaju isti takav odnos prema Hrvatima – kaže Radin.