Od Obraza do Lica
Tri godine nakon što je podnesen zahtjev, Ustavni sud Srbije donio je odluku o zabrani rada Udruženja građana Otačastveni pokret “Obraz” zbog djelovanja usmjerenog na kršenje zajamčenih ljudskih i manjinskih prava i izazivanja nacionalne i vjerske mržnje. U odluci suda se kaže da potreba društva za zabranom proističe iz toga što se “Obraz” svojim proklamiranim načelima, djelovanjem i podržavanjem nasilja zalaže za model društva zasnovanog na diskriminaciji odgovarajućih etničkih, vjerskih, seksualnih i drugih skupina, upotrebom govora mržnje, uznemiravanja i ponižavajućeg postupanja, te zato što je suglasan s nasiljem kao sredstvom za postizanje ciljeva. “Sabornost”, jedan narod, jedna crkva, “domaćinski” princip života, plakati sa slavljenjem Ratka Mladića, prijetnje svima koji drukčije misle, fizičko nasilje, neredi – sve se to može pripisati upravo zabranjenom “Obrazu”, protiv čijih su pripadnika već podnesene brojne prekršajne i kaznene prijave.
Pod teretom prošlosti
“Ustavni sud je donoseći odluku o zabrani rada Udruženja građana Otačastveni pokret ‘Obraz’, imao u vidu i to da je Republika Srbija relativno nedavno prošla kroz veoma težak istorijski period opterećen ratovima podstaknutim nacionalnom i verskom suprotstavljenošću naroda u regionu i da je demokratsko pluralističko društvo koje se izgrađuje još uvek opterećeno brojnim predrasudama koje imaju svoje duboke korene u istoriji naroda na prostorima Balkana, od posebnog je značaja zaštititi najvažnije društvene vrednosti svim sredstvima i blagovremeno sprečiti sve one pojave koje mogu, naročito stvaranjem okruženja nesigurnosti i straha za pripadnike čitavih društvenih grupa, poništiti napore kojima se iskazuje demokratska tradicija srpskog naroda”, piše, među ostalim, u odluci Ustavnog suda.
Iz obrazloženja Ustavnog suda Srbije vidi se da je odluka o zabrani “Obraza” donesena “pod teretom nedavne prošlosti”. No, srpski mediji kažu da se djelovanje ekstremističkih organizacija ne može spriječiti sudskom zabranom. Navode da su toga svjesni i suci Ustavnog suda, jer kada je prije godinu dana na tom sudu donesena odluka o zabrani organizacije “Nacionalni stroj”, predsjednik Ustavnog suda Srbije Dragiša Slijepčević je na sjednici suda rekao: “Posegnuti za zabranom Ustavnog suda, a ne preduzimati nikakve druge mere, koje su u nadležnosti drugih državnih organa, i te kako je opasno za svako demokratsko društvo.”
U tome i jest problem. Recimo, Nevena Petrušić, povjerenica za zaštitu ravnopravnosti u Srbiji, kaže da vjeruje da će odluka Ustavnog suda Srbije biti poticaj za provođenje sistemske borbe nadležnih organa na suzbijanju ekstremizma i nasilja te u zaštiti ljudskih prava, posebno pripadnika i pripadnica manjinskih grupa.
Zabrana je nedovoljna
– Da sam na mestu pripadnika Udruženja građana Otačastveni pokret “Obraz”, ja bih sada osnovao Udruženje građana Materinski pokret “Lice”. Hoću reći da se zabranom ne rešava ništa, ali je Ustavni sud očigledno podlegao politikantstvu – kaže Jovan Ćirić, direktor Instituta za uporedno pravo u Beogradu.
On dodaje da je rješenje protiv ekstremizma upravo u omogućavanju slobode. Potpunu slobodu imamo onda kada svatko ima pravo da kaže što misli, objašnjava Ćirić.
Milan Škulić, predsjednik Udruženja pravnika Srbije i profesor Pravnog fakulteta u Beogradu, također misli da zabrana udruženja “Obraz” sama po sebi ne može riješiti problem ekstremizma.
– Takve zabrane se obično pokazuju kao kontraproduktivne. Ukoliko neko od članova tog udruženja građana učini krivično delo, onda je reč o individualnoj odgovornosti i treba ga krivično goniti – kaže Škulić, dodajući da će se zabranjena organizacija vjerojatno lako ponovno organizirati pod drugim imenom, pa se moraju naći “drugi načini za rešavanje problema ekstremizma”.
Stoga ponovimo zaključak predsjednika Ustavnog suda: samo zabrana, a bez odgovarajućih mjera drugih organa, opasna je za svako demokratsko društvo.