Balkan prolaz

STRATEG

Zlatko Lagumdžija, predsjednik SDP-a BiH, pokazao se kao veliki mislilac i neprikosnoveni politički strateg: više od godinu dana tvrdoglavo je odbijao svaku mogućnost da bilo koja od dvije najjače hrvatske stranke u BiH – HDZ BiH i HDZ 1990 – uđe u vlast, da bi nakon samo četiri mjeseca nestabilne vladavine krenuo u rekonstrukciju vlasti na svim razinama u BiH-u, istovremeno se grčevito boreći da u novu vladajuću koaliciju obavezno uključi oba HDZ-a! Predsjednici SDP-a i HDZ-a potpisali su nedavno u Sarajevu dva dokumenta koji “potvrđuju opredijeljenost ovih stranaka za međusobnu suradnju na svim nivoima vlasti u periodu 2012–2014” i definiraju prioritete djelovanja Vlade i parlamentarne većine na nivou Federacije BiH. Spomenute stranke će u proces uključiti i svoje partnere, a lideri stranaka su istakli da imaju evidentnu parlamentarnu većinu za rekonstrukciju Vlade Federacije BiH. “Uvjeren sam da ćemo čitav proces završiti u naredne dvije sedmice”, precizirao je Lagumdžija.

Ipak, smjena vlasti bi mogla biti znatno kompliciranija od političkih želja stratega Lagumdžije, budući da je predsjednik Federacije BiH-a Živko Budimir, od čijeg će glasa ovisiti proces smjene vlasti u tom entitetu, iznimno nezainteresiran da iz vladajuće većine izbaci sebe i svoju matičnu stranku, HSP. Jedan od uvjeta predsjednika HDZ-a Dragana Čovića za ulazak u vlast sa SDP-om je i eliminacija iz koalicije dosadašnjih predstavnika Hrvata, tj. HSP-a i NS-a Radom za boljitak. No, u tom bi slučaju koaliciji nedostajala potrebna većina kako bi Vlada bila smijenjena, a ministri iz SDA-a bili zamijenjeni ministrima iz SBB-a BiH tajkuna Fahrudina Radončića, najnovijeg Lagumdžijinog političkog saveznika. Izvjesno je da će proces smjene vlasti dovesti do daljnje destabilizacije političkih prilika u BiH-u. Prema posljednjim, doduše nepotvrđenim spekulacijama, NS Radom za boljitak, koji je do sada igrao ulogu “hrvatske” stranke u Lagumdžijinoj kombinatorici, mogao bi ostati dio parlamentarne većine, ali ovaj put popunjavajući bošnjačke kvote u vlasti FBiH-a.

KAMEN

Redatelju Emiru Kusturici, koji uz blagoslov vlasti Republike Srpske u tom entitetu pravi pandan svom Drvengradu – kameni Andrićgrad – kao da nije dosta novac poreskih obveznika RS-a i Srbije te dozvola za gradnju u neposrednoj blizini mosta u Višegradu, već je u svoj megalomanski projekt pokušao ugraditi kamen sa Petrine, austougarske tvrđave iznad Trebinja. Srećom, ogorčeni Trebinjci svojim su tijelima spriječili Kusturičine nadničare da bagerima raskopaju ostatke ruinirane utvrde – uključujući i načelnika Općine Trebinje Dobroslava Ćuka, koji je najprije Kusturici i dozvolio da nosi kamen sa Petrine, tvrdeći da je “imao neka usmena saznanja da su ljudi iz Andrićgrada zainteresirani za kamen sa neke ruševine koja je devestarina”, te da on “u prvom trenutku nije imao ništa protiv”. No, prema izvještajima sa trena, Kusturica je dozvolu za urnisanje kamena sa Petrine dobio od samog vladike Grigorija, episkopa Zahumsko-hercegovačkog i primorskog: Nebojša Vukanović, kandidat za načelnika Trebinja, iznio je te sumnje za Radio Slobodna Evropa, podupirući ih tvrdnjama da radnici koji kopaju kamen spavaju u manastiru Tvrdoš. Bahatost sa kojom je Kusturica hladnokrvno posegnuo za rušenjem kulturno-historijskog spomenika nadomak Trebinja može se mjeriti samo sa cinizmom njegove reakcije nakon protesta građana. “Ja sam bio uvjeren da u Hercegovini ima kamena napretek. Ovih dana je ustanovljeno da je ta stvar na terenu drukčija! Tamo fali kamena!”, napisao je Kusturica u otvorenom pismu koje su objavile beogradske “Večernje novosti”.

KOS

Sud Bosne i Hercegovine izrekao je nedavno najvišu kaznu u historiji ove institucije: grupi optuženoj za zločine protiv čovječnosti počinjene u Srebrenici u julu 1995. izrečena je kazna od 142 godine zatvora. U tom procesu osuđeni su pripadnici Desetog diverzantskog voda Vojske Republike Srpske: Stanko Kojić na 43 godine, Franc Kos i Zoran Goronja na po 40 i Vlastimir Golijanin na 19 godina zatvora. Iako je optužnica teretila optužene i za genocid, sudsko je vijeće ocijenilo kako u dokaznom postupku ta kvalifikacija nije dokazana, jer nije potvrđeno da su oni znali za genocidnu namjeru političkog i vojnog vodstva bosanskih Srba, kao i za druga masovna ubistva. Tužiteljstvo, koje je najavilo žalbu na ovu presudu, smatra da su oni trebali biti osuđeni za genocid ili u najmanju ruku za pomaganje u genocidu, dok je odbrana najavila da će se žaliti na visinu izrečenih kazni. “Sudsko vijeće ocijenilo je kako je tokom raspravnog postupka izvan svake razumne sumnje dokazano da su optuženi sudjelovali u zločinima protiv čovječnosti počinjenim nakon pada zaštićene zone Srebrenice”, kazala je u obrazloženju presude sutkinja Mira Smajlović, koja je istakla kako je težina zločina koje su počinili četvorica osuđenih zastrašujuća. Kos i ostali proglašeni su direktno odgovornima za masovnu likvidaciju blizu 1.000 bošnjačkih muškaraca i dječaka, zarobljenih nakon pada Srebrenice. Utvrđeno je kako je među pogubljenima bilo osoba mlađih od 16 i starijih od 80 godina. Ti su zatočenici 16. jula dovedeni na farmu Branjevo kod mjesta Pilica u okolici Srebrenice.

ULICE

Najnoviji potez skopskih vlasti – mijenjanje imena oko tri stotine gradskih ulica – izazvao je novi val protesta u makedonskoj prijestolnici, koja je ostala bez imena ulica što su decenijama obilježavala kvartove grada. U centru Skoplja, poslanici­-socijaldemokrati i njihovi pristalice blokirali su ulicu koja je do sada nosila ime Stiva Naumova. “Ogorčen sam. Mijenjaju se ulice onih koji su stvorili državu”, rekao je jedan od prosvjednika za Al Jazeeru Balkan. Demonstranti su uzvikivali ime narodnog heroja Stiva Naumova, koji je 1942. sam sebi oduzeo život da ne bi pao u ruke fašistima. Ulica će od sada nositi ime Todora Aleksandrova, jednog od predsjednika VMRO-a u dvadesetim godinama prošlog vijeka, koji je, prema historijskim navodima, naredio ubojstva nekolicine makedonskih revolucionara, među njima i Đorđa Petrova. “Oni podmuklo hoće da uklone lik i djelo Stiva Naumova i u isto vrijeme da veličaju krvnika makedonskog naroda, Todora Aleksandrova”, rekao je na prosvjedima zastupnik SDSM-a Andrej Petrov. Incidenti zbog promjene imena ulica desili su se i u skupštini grada. Opozicija je napustila sjednicu, a vladajuća većina izglasala je promjene. Prije toga, i Vlada je podržala nova imena.

IZGUBLJENO

Crna Gora je prošle godine imala 195 miliona eura takozvanih izgubljenih investicija, procjene su crnogorskih zvaničnika. Direktor Agencije za promociju stranih investicija Petar Ivanović izjavio je da strani investitori svakodnevno prepoznaju barijere za ulaganja, zbog čega se najavljene i realizirane investicije ne podudaraju. Kao razlog tome Ivanović navodi probleme u vezi sa pristupnim putevima, priključcima na elektro-mrežu i detaljnim urbanističkim planom. Prema nedavno objavljenim podacima Centralne banke, od januara do marta ove godine neto priliv stranih direktnih investicija bio je 54 miliona eura, što je dvostruko manje nego u istom periodu prošle godine. Ivanović ističe da ipak nije sve tako crno: prema njegovom objašnjenju, Centralna banka prati samo novčane tokove i ne može da evidentira kroz svoj sistem ništa što je realna investicija u Crnoj Gori, ako ona nije bila praćena finansijskim transferima. “Sa druge strane, Agencija za promociju stranih investicija obuhvata i sve ono što je reinvestirani profit kompanija. Recimo, ni Telenor, ni Telekom, ni M:tel – koju god novu investiciju da naprave ona nije obuhvaćena od Centralne banke, a to nisu beznačajne investicije”, rekao je Ivanović za crnogorske medije.