Pokrajine

Osmi mart u Karlovcu

Sjećanje na Nadu Dimić

U povodu 8.marta, Međunarodnog dana žena, karlovački Odbor za ljudska prava i Udruženja antifašista grada Karlovca i Karlovačke županije organizirali su tribinu i predavanje pod nazivom: “Nada Dimić (1923. – 1942.): Pitanja o životu i mitu”.

U punoj dvorani Knjižnice za mlade u centru Karlovca o Nadi Dimić, narodnom heroju čije se ime u posljednjih dvadeset godina neopravdano izgubilo u bespućima hrvatske povijesne zbiljnosti, govorio je dr. Drago Roksandić, redovni profesor na Odsjeku za povijest zagrebačkog Filozofskog fakulteta.

Nada Dimić, rođena u Divoselu, u Lici, bila je sedmo od osmero djece svog oca koji se pak na poziv svojih roditelja vratio iz Amerike u Liku. Radilo se o naprednoj familiji u kojoj su sva djeca školovana. U Karlovcu je tokom hapšenja ubila jednog ustašu. Mučena je u ustaškim zatvorima u Karlovcu i Zagrebu, da bi život završila u Jasenovcu. Kao ilegalka u Karlovcu, s Vecom Holjevcom, koji je bio na oslobođenom području Korduna, organizirala je ulazak grupe od 25 partizana sa ciljem da se iz ustaškog zatvora spasi Marijan Čavić-Grga, sekretar mjesnog komiteta KPJ/KPH za Karlovac.

Policija obećala spriječiti krađe u Krnjaku

U utorak je u Krnjaku održana izvanredna sjednica Općinskog vijeća na kojoj se govorilo o učestalim krađama na području te općine unazad nekoliko zadnjih godina. Sjednici je prisustvovao i Josip Ćelić, načelnik Policijske uprave Karlovačke sa suradnicima. Dogovoreno je da se stanje ponovno analizira za dva mjeseca, a do tada će policija uvišestručiti napore na pronalaženju lopova i na zaštiti imovine građana.

VSNM Vukovarsko-sremske županije dodelio godišnja priznanja

Priznanja “Prosvjeti”, Građanskom i Stojnoviću

Posthumno je dodeljeno priznanje profesoru Milenku Stojnoviću, prvom direktoru vukovarske gimnazije na srpskom jeziku, za sve ono što je tokom života uradio za zajednicu

Na svečanosti obeležavanja svoje krsne slave, Svetog Simeona Mirotočivog, Veće srpske nacionalne manjine Vukovarsko-sremske županije je već tradicionalno dodelilo godišnje plakete i nagrade zaslužnim pojedincima i organizacijama srpske zajednice na ovom području. Dobitnici su Branimir Bane Građanski, akademski slikar i pesnik iz Vukovara, zatim vukovarski Ansambl narodnih igara i pesama Srpskog kulturnog društva “Prosvjeta”, a priznanje je posthumno dodeljeno i profesoru Milenku Stojnoviću, prvom direktoru vukovarske gimnazije na srpskom jeziku.

– Mislim da nema bolje prilike i boljeg skupa od ovog danas, da predamo priznanje porodici Milenka Stojnovića u znak zahvalnosti za sve ono što je on tokom svog kratkog života uradio za našu zajednicu. Mislim da nema lepšeg dana od današnjeg, kada slavimo jednog od Nemanjića, jer su Nemanjići jedno svetlo u istorijskom, verskom i nacionalnom smislu. Mislim da bi Milenku mnogo značilo da zna da je ovo priznanje dobio upravo na današnji dan – kazala je profesorka Milica Stojanović, voditeljka nastave na srpskom jeziku u vukovarskoj gimnaziji.

Priznanje Ansamblu narodnih igara i pesama uručila je profesorka Sretenka Čaović, voditeljka nastave na srpskom jeziku u Ekonomskoj školi. Istakla je da je reč o ansamblu koji je svoju zajednicu jako dobro predstavljao u proteklom periodu, u Hrvatskoj i inostranstvu.

– Plaketa Veća još je jedan od dokaza našeg predanog i kontinuiranog rada na očuvanju kulturnog i nacionalnog identiteta – rekao je Srđan Tatić, direktor Ansambla i podsetio da su prošle godine na 14. Evropskoj smotri folklora srpske dijaspore, održanoj u Temišvaru, u konkurenciji 30 folklornih grupa iz 12 zemalja osvojili drugo mesto i nagrade za najbolji kostim i koreografiju.

Branimir Bane Građanski, akademski slikar i pesnik koji je u 40 godina umetničkog rada imao 45 samostalnih izložbi i izdao 19 knjiga poezije, zbog bolesti nije mogao prisustvovati svečanosti.

– Dodela priznanja je tradicija županijskog VSNM-a. Mislimo da je to podstrek pripadnicima naše zajednice da stvaraju u prosveti, obrazovanju, kulturi i sportu. Plakete i nagrade su dodeljene onima koji su po našem mišljenju pokazali najbolje rezultate u proteklom periodu – kazao je predsednik VSNM-a Miodrag Nedeljković.

Ovogodišnji kum županijskog Veća bila je Opština Trpinja na čelu s načelnikom Miroslavom Palićem. Pored predstavnika srpske zajednice, krsnoj slavi je prisustvovao i generalni konzul Republike Srbije u Vukovaru Živorad Simić. Kulturno-umetnički program izveli su učenici vukovarske Ekonomske škole, nastave na srpskom jeziku i pismu. D. Bošnjak

Četvrto takmičenje u izradi slastica u Malom Gradcu

Najslađi kolači ispečeni u Vrginmostu

Nagrađene učesnice dobile su male kućanske aparate – mikser, sokovnik i aparat za pravljenje kokica – a svim učesnicama i ženama u dvorani uručeno je cvijeće

Četvrto takmičenje u izradi kolača, torti i slastica banijskih domaćica, popularna kolačijada, uspješno je održana 6. marta u Domu kulture u Malom Gradcu. Svoje umijeće u pravljenju domaćih kolača i torti posjetiocima, kojih je bilo preko dvjesto, predstavilo je 13 učesnica iz Malog Gradca, Gline, Dvora, Petrinje i Vrginmosta. Nepcima članova žirija svoj je rad približila i zamjenica gradonačelnika Gline Dijana Mužić, koja je sjedila u prvom redu zajedno s gradonačelnikom Milanom Bakšićem i drugim zamjenikom Đurom Stojićem, kao i predsjednikom SKD “Prosvjete” Čedomirom Višnjićem.

Žiri sastavljen od po jednog člana iz svakog pododbora “Prosvjete” pobjednicom je proglasio Danicu Stanojević iz Vrginmosta, dok su drugo i treće mjesto osvojile Biljana Marić i Dragana Likar iz Malog Gradca. Dok je žiri radio svoj posao, publiku su ganule prigodne osmomartovske recitacije koje su izveli članovi recitatorske grupe, pod vodstvom Nataše Vrge. Nagrađene učesnice dobile su male kućanske aparate – stojeći mikser, sokovnik i aparat za pravljenje kokica – a sve učesnice i sve žene u dvorani cvijeće. Nakon takmičenja publika se mogla osladiti kolačima, uz svirku braće Duška i Slobodana Žarkovića i pjesmu Dušana Ljubojevića. Prikupljeno je i hiljadu kuna pomoći teško oboljelom dječaku Stefanu Baltiću iz Donjeg Selišta kod Gline, što je dan kasnije uručeno njegovoj porodici.

Osim Međunarodnog dana žena, povod za već tradicionalnu i dobro poznatu regionalnu manifestaciju bilo je čuvanje uspomene na škole pečenja kolača i kuhanja, šivanja i ručnih radova koje je SKD “Prosvjeta” prije pola stoljeća, počevši od 1957, organizirala u selu. N. Jovanović

Nakon stečaja najstarije sisačke tvornice

Tko ima 130 miliona kuna za spas “Segestike”?

Za “Segestiku” su zainteresirani koprivnička “Podravka”, “Trgo-Mikulić” iz Biograda, Mateo Began iz Švicarske i Nikola Teslić, unuk osnivača poznate sisačke tvornice

Krajem februara otvoren je stečaj u najstarijoj sisačkoj tvornici, Tvornici alkoholnih pića, sirupa i octa “Segestika”. Nakon šest godina malverzacija članova uprave dugovi su dosegli 130 miliona kuna. Samo dug prema državnom proračunu za trošarine na alkohol iznosi 100 miliona kuna, dok Hrvatskoj banci za obnovu i razvoj (HBOR) trebaju vratiti 20 miliona kuna. Za neisplaćene plaće u protekla tri mjeseca i za zaostali regres i naknade za radni staž, “Segestika” u stečaju dužna je oko pet miliona kuna.

– To je tek početak procesa u kojem moram snimiti stanje i saznati da li ima interesa za nastavak proizvodnje. Na skupštini 10. maja odbor vjerovnika će donijeti odluku o daljnjem toku stečajnog postupka. Tada će se znati točni iznosi dugovanja firme i kakva su potraživanja s kamatama. Prve su sada na redu prijave potraživanja – rekla je stečajna upraviteljica Branka Malbašić. Napomenula je kako je po svom dolasku na to mjesto raskinula ugovore o radu, što je uobičajeni postupak kod svakog stečaja, te sada 98 zaposlenika odrađuje jednomjesečni otkazni rok.

Stečaj “Segestike” pokrenulo je općinsko državno odvjetništvo u Sisku, a još na raspravi na Trgovačkom sudu stečajna upraviteljica istaknula je kako trenutno postoje četiri zainteresirane tvrke koje bi preuzele “Segestiku”: koprivnička “Podravka”, “Trgo-Mikulić” iz Biograda, Mateo Began iz Švicarske i Nikola Teslić, unuk nekadašnjeg osnivača i vlasnika “Segestike”. No, zasad su ponuđači za preuzimanje “Segestike” tek uputili svoja pisma namjere, a Trgovački sud prvo mora donijeti odluku o formiranju Vijeća vjerovnika, u kojem bi se trebao naći netko od predstavnika radnika te predstavnici najvećih “Segestikinih” dužnika – Ministarstva financija i HBOR-a. Tek potom oni će odlučiti o najboljoj ponudi za preuzimanje “Segestike”.

– Kad vidi stanje firme, nadamo se da će upraviteljica Branka Malbašić pokrenuti  proizvodnju do kraja otkaznog roka, jer sirovina za rad ima. Jedino su upitne boce, a moramo kupiti i energente. Do kraja stečajnog postupka nijedan od ponuđača neće moći postati vlasnik “Segestike”, pa pretpostavljam da će se sve urediti modelom najma, poput onog u Đakovštini – rekao je Damir Čučković, povjerenik Sindikata zaposlenih u poljoprivredi, prehrambenoj i duhanskoj industriji i vodoprivredi za “Segestiku” i Sisačko-moslavačku županiju.

Ponuđači će trebati ispuniti i neke uvjete, a to su isplata neisplaćenih plaća radnicima, prihvaćanje postojećih kolektivnih ugovora i zapošljavanje svih ljudi koji to žele, jer neki su ostvarili uvjete za penziju. M. Jasić

Osječka promocija knjige Mihajla Zečevića 

Ogledalo duše pjesnika iz Klise

U prostorijama osječkog pododbora SKD “Prosvjete” promovirana je prva samostalna knjiga Mihajla Miće Zečevića iz Klise, knjiga pjesama “Ogledalo moje duše”, koju je – uz pomoć brojnih sponzora – izdao spomenuti pododbor. Promociju je otvorio Pero Rajković, predsjednik pododbora, o knjizi su govorili urednik Đorđe Nešić i autor, stihove su čitali urednik, autor i također pjesnik Milenko Vasiljević Čiko, a između kazivanja stihova i kazivanja o stihovima brojni su posjetioci mogli slušati pjesme u izvođenju pjevačke grupe “Mladost” iz Trpinje.

Mihajlo Mićo Zečević, kako piše na zadnjim koricama njegove zbirke, rođen je 1950. godine u Klisi kod Osijeka. Radio je u Kombinatu “Borovo” do 1991. godine, a onda se vratio obradi zemlje u rodnom mjestu. Njegove pjesme dosad su objavljivane u zajedničkoj zbirci “Nebeski svod” (Osijek, 2001), u zbirci “Kada bih imao kuću” koja je izbor s pjesničkih susreta na  Danima kulture Srba Istočne Slavonije, Baranje i Zapadnog Srema (Vukovar, 2007) i u zborniku “Vidovdanska lira”.

Na stotinjak stranica Zečevićeve zbirke objavljeno je 60 pjesama i pet ilustracija Mihajla Dejanovića. U “Pogovoru” Đorđa Nešića kaže se da u poeziji Miće Zečevića ima ponešto od prvobitne obrednosti i prigodnosti. “Njegova pjesma nastaje konkretnim ovozemaljskim povodom. Od onih krucijalnih kao što su rođenje, krštenje, proslava značajnog sveca, do naizgled sitnih, a vrlo bitnih povoda za nastanak pjesama posvećenih vinu ili mačijim poslovima.” J. Nedić

Još jedan uspješan projekt SNV-ovog Centra za razvoj i investicije

Stižu krave i bikovi s pedigreom

Centar za razvoj i investicije Srpskog narodnog vijeća završava realizaciju projekta govedarske proizvodnje “krava-tele” za osam novoosnovanih poljoprivrednih zadruga s područja Like i Dalmacije. Poljoprivredne zadruge kao krajnji korisnici, sredstvima projekta, nabavile su ukupno 120 komada steonih junica i bikova visokokvalitetne pedigrirane pasmine “salers”, uvezene iz Francuske.

Završetak je to natječaja projekta socijalno-gospodarskog oporavka područja od posebne državne skrbi, koji je još 2008. godine otvorilo Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva. Tim projektom poljoprivredne zadruge razvijaće visokokvalitetnu pasminu koja je prvi put registrirana u Hrvatskom stočarskom centru. Realizacija tog projekta za same zadruge sigurno znači mnogo, jer im je osiguran početni kapital koji im omogućuje razvoj proizvodnje i otvaranje novih radnih mjesta, čime će utjecati i na razvoj lokalne zajednice.

– Centar za razvoj i investicije odigrao je značajnu ulogu u samom projektu, koji je obuhvaćao i poslove ugovaranje uvoza sa dobavljačem iz Francuske i zadrugama, te pripremu karantene. Još nas očekuju uloga monitoringa i sve potrebne radnje da se govedarska proizvodnja u tim zadrugama proširi i postane profitabilna – kaže savjetnik Centra za razvoj Predrag Krupljan.

Centru za razvoj i investicije uspješna realizacija projekta govedarske proizvodnje samo je jedan u nizu ostvarenih programa u posljednje dvije godine. Prisjetimo se uspješnih programa ovčarstva i mini-proizvodnih pogona sušionice voća, povrća, pršutane i kozarstva, koji su realizirani na području Like i Dalmacije. P. Arbutina

I Viškovo ima pododbor “Prosvjete”

Na osnivačkoj skupštini općinske organizacije SDSS-a Viškovo, u augustu 2009, predsjednik stranačkog ogranka Goran Janković kao prvu zadaću obećao je osnivanje KUD-a, što je i učinjeno. Nedavno je pak osnovan i pododbor SKD “Prosvjete” Viškovo. Osnivačkoj skupštini prisustvovali su konzul Republike Srbije Zoran Milivojević, načelnik Općine Viškovo Goran Petrc, predsjednik općinskog vijeća Igor Rubeša, predsjednik županijskog i riječkog SDSS-a Milan Eraković, član izvršnog odbora SDSS-a Mile Opačić i predstavnici “Prosvjete” iz Zagreba.

Za predsjednika pododbora izabran je Milutin Aleksić, za sekretara Milan Tepavac, a za blagajnicu Jovana Petrović. Sljedeći zadatak je osnivanje Srpskog narodnog vijeća Općine Viškovo. R. I.

Karlovački župan pojasnio spornu izjavu

Vučić: Nisam protiv “srpskog” dožupana

Karlovački župan Ivan Vučić odbacio je prozivku dogradonačelnika Ogulina Siniše Ljubojevića (SDSS), koji ga je javno prozvao za nepoštivanje Ustava. Spornu izjavu u kojoj je, između ostalog, rekao da mu “nisu potrebna tri zamjenika”, Vučić je dao na proslavi 20. obljetnice HDZ-a u Karlovačkoj županiji. Upitan za pojašnjenje svoje izjave, Vučić je kazao kako poštuje Ustav i prava nacionalnih manjina.

– Bio sam među prvim dužnosnicima u Karlovačkoj županiji koji su uspostavili suradnju sa srpskom nacionalnom manjinom. Dok sam bio gradonačelnik Ogulina, predstavnici srpske manjine bili su u Vijeću i u Poglavarstvu, a tada to još nije ni bilo regulirano zakonom. Ipak, i dalje tvrdim da nam tri zamjenika župana ne trebaju, ali time nisam rekao da mislim na zamjenika iz srpskog naroda. Predstavnici nacionalne manjine trebaju ući u vlast tamo gdje im to zakon garantira, ali u onom broju koji je realan, a ne tako da provodimo dopunske izbore, koji su županiju koštali 1,1 milijun kuna – rekao je Vučić. P. G.

 ISPRIKA

Poštovani g. Gojko Majetić (Otočac), g. Josip Butković (Gornje Vrhovine), g. Mate Čorak (Vrhovine) i g. Nikola Kmezić (Rudopolje),

molim vas da primite moju ispriku za sve neugodnosti i narušavanje ugleda što vam je nanio intervju koji sam dao Samostalnom srpskom tjedniku “Novosti”, broj 319, od petka, 27. januara 2006. godine, pod naslovom “Ne povlačim se iz politike”. Intervju je dat pod jakim utjecajem emocija, a povodom tadašnje političke situacije u Vrhovinama i osjećaja nepravde koja mi je bila učinjena u tom periodu, meni posebno teškom.

Miroslav Mašić, Vrhovine