DORH preispitao predmete 750 pripadnika srpskih jedinica
Godinu u kojoj se Hrvatska pripremala otvoriti poglavlje o pravosuđu u pristupnim pregovorima za ulazak u EU, opisujemo kao još jednu godinu pospremanja i ispravljanja pogrešaka u radu pravosuđa devedesetih, kada je u brojnim neprofesionalno i etnički pristrano vođenim postupcima velik broj osoba osuđen u odsutnosti, ističe se u izvještaju za 2009. o suđenjima za ratne zločine. Izvještaj su javnosti predstavile nevladine organizacije Građanski odbor za ljudska prava, Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću i Centar za mir, nenasilje i ljudska prava Osijek.
U sklopu projekta “Monitoring suđenja za ratne zločine u procesima suočavanja s prošlošću”, te su tri udruge od aprila 2004. do 31. decembra 2009. na županijskim sudovima u Hrvatskoj pratile 68 predmeta, što je oko 77,2 posto svih predmeta koji su u tom periodu vođeni ili su još uvijek u toku. U izvještaju se ističe da se krivični postupci i suđenja u toku revidiraju i ažuriraju, da DORH upotpunjuje bazu podataka o ratnim zločinima, da se razvija sistem podrške svjedocima i žrtvama i da su razmjene dokaza, dokumenata i podataka između tužilaštava Hrvatske, Srbije i Crne Gore dovele do istraga, podizanja optužnica i presuda. Tužilaštva Srbije i Hrvatske razmijenila su dokaze u 26 predmeta.
Nevladine organizacije upozoravaju da nije vidljiva strategija kojom bi istraživanje i procesuiranje ogromnog broja neistraženih ratnih zločina, kojih je oko 400, kao i okrivljenih bez presude, kojih je oko 670, postalo prioritet. “Nepropisivanje isključive nadležnosti za suđenja za ratne zločine županijskih sudova u Osijeku, Rijeci, Splitu i Zagrebu upućuje da političke volje i strategije za učinkovito procesuiranje ratnih zločina nema”, piše u izvještaju. Upozorava se i na neuspješne pokušaje preko 50 porodica da privatnim tužbama ostvare naknadu štete zbog ubistava svojih članova, što ih je izložilo dodatnim traumama i velikim sudskim troškovima, koje država u nekim slučajevima prisilno naplaćuje.
U procesu preispitivanja predmeta, DORH je od 2004. do 2008. obustavio istrage, odustao od optužnica ili prekvalificirao zločin u krivično djelo oružane pobune za oko 750 pripadnika srpskih jedinica. A izmjenama zakona omogućeno je eliminiranje osuđujućih presuda donesenih u neprofesionalno i etnički pristranim postupcima vođenim u odsutnosti okrivljenih. Naime, od 1991. do 2004. pokrenuta je istraga za 3.232 osobe, optuženo ih je 1.400, a osuđeno 602, od toga 80 posto u odsutnosti, gotovo isključivo Srba. Tokom
2008. i 2009. napravljena je revizija predmeta presuđenih u odsutnosti. Obnova postupka zatražena je u 14 predmeta za 90 tako osuđenih, a tokom 2009. obnova je provedena u sedam predmeta za 32 okrivljenih.
Podsjeća se da je počelo i procesuiranje zločina počinjenih s hrvatske strane, ali je do 2001. optuženo tek sedam pripadnika HV-a i MUP-a, a do 2004. još petoro.