Kult ličnosti

JEAN-PIERRE I LUC DARDENNE autori su filma “Dječak s biciklom”, za koji su dobili kansku nagradu žiriju, a koji je prikazan na upravo završenom festivalu Kratkofil u Banja Luci. U takmičarskom programu prikazano je 57 kratkih, dokumentarnih, animiranih i eksperimentalnih filmova iz cijelog svijeta. U revijalnom programu predstavljeni su višestruko nagrađivani film “Klip” Maje Miloš, dokumentarni filmovi “Marina Abramović – umjetnik je prisutan” Matthewa Akersa, “Slava kurvi” austrijskog redatelja Michaela Glawoggera, “Planet majmuna” Seung-Jun Yija i “Hvala za Sunderland” Slobodana Maksimovića.

– Bilo bi šteta da u gradu poput Banja Luke, gdje postoji samo jedno kino, u kojem se prikazuju isključivo holivudski i srpski filmovi, ne pružimo publici priliku da vidi i neke malo drugačije naslove – rekao je Vladan Petković, direktor festivala.

“Na maturi” australskog redatelja Andrewa Kavanagha dobio je na Kratkofilu Grand Prix za najbolji film, a “Priča s početka vremena” Božidara Trkulje iz Hrvatske najbolji je regionalni film.

ANICA TOMIĆ I JELENA KOVAČIĆ, redateljica i dramaturginja, postavile su na pozornici Kotor Art Festa komad Miroslava Krleže “Leda”. U predstavi glume zagrebački i crnogorski glumci Ksenija Marinković, Nataša Dorčić, Srđan Grahovac, Mirko Vlahović i Dejan Ivanić. U prostoru devastirane tvornice glumci su cijelo vrijeme na sceni, a na ogoljenoj sceni okružuje ih tek nekoliko stolova, na njima čaše i obilje alkohola i kokaina.

– Prije rada na predstavi napravile smo veliko istraživanje i vidjele da je većina ondašnjih kritika, a “Leda” je praizvedena 1930., Krleži zamjerala preveliku količinu lascivnosti, perverzije i vulgarnosti. Mi smo krenule baš od toga, jer smatramo da je Krleža nevjerojatno precizno i točno detektirao perverziju ljudskih odnosa, prisutnu i danas, u 21. stoljeću. Crna Gora i Hrvatska dijele sličnu sudbinu zemalja u tranziciji i upravo likovi u “Ledi” prikazuju one koji vode vlastite kapitalističke politike, u kojima se mase osiromašuju, a samo rijetki se bogate. Druga linija drame počiva na dva glagola, “zavesti” i “silovati”. Upravo su oni simptom, sindrom i produkt današnjeg društva – kažu autorice.

VLADIMIR VELIČKOVIĆ, slikar, član Francuske i Srpske akademije znanosti i umjetnosti, izložio je radove u splitskoj palači Milesi. Izložbu je otvorila ministrica kulture Andrea Zlatar Violić riječima: “Ovo je veliki povratak Vladimira Veličkovića u Split, koji se svojim kulturnim angažmanom odupire amneziji.” Akademik Tonko Maroević istaknuo je da Veličkovićeva djela govore o “traumatičnosti vremena i epohe”. Sam Veličković je na otvorenju izložbe izjavio: “Vjerujem da će ova izložba doprinijeti kulturnom strujanju naših naroda i kultura. Želio bih da izložba bude znak našeg prožimanja te da će ona preduhitriti političare koji su u tim vezama vrlo spori.”

ANDRIJA MAUROVIĆ, jedan od najboljih crtača stripa, uvršten je u panoramu stripova vrhunskih autora na temu antifašističke borbe, među kojima su i radovi Julija Radilovića, Žarka Bekera, Borivoja Dovnikovića, Zdenka Svirčića, Ive Kušanića, Ivice Bednjanca i drugih. U luksuznoj nakladi udruge Stripforum, “Hrvatski antifašistički strip” na čak 340 stranica bit će uskoro u prodaji. Gotovo svi veliki umjetnici stripa okušali su se u žanru koji je prikazivao antifašističku borbu. Svojedobno vrlo popularni, a danas pomalo zaboravljeni, svojom likovno-grafičkom vrijednošću ti stripovi vrijedni su ponovnog objavljivanja, vrijedni da ih se spasi od zaborava. Njihov značaj leži u visokom artizmu, ali i u plemenitoj poruci o važnosti borbe protiv fašizma.

SAMUEL ARANDA, španjolski fotograf, pobjednik je natječaja World Press Photoa s fotografijom žene s velom koja grli povrijeđenog sina nakon uličnih protesta u Jemenu, objavljenoj u “New York Timesu”. Nakon Novog Sada, izložba nagrađenih fotografija gostuje u Beogradu. World Press Photo je najprestižnije takmičenje u oblasti medijske fotografije u svijetu, a međunarodni žiri je dodijelio nagrade u devet tematskih kategorija. Nagrade je dobilo 57 fotografa iz 24 zemlje, među kojima je i Damir Šagolj iz Bosne i Hercegovine, čija je fotografija lika sjevernokorejskog lidera Kim il-Sunga na zgradi u Pjongjangu proglašena najboljom u kategoriji “Dnevne životne priče”. Ove godine takmičenje je privuklo 5.247 fotografa iz 124 zemlje, a u takmičarsku proceduru uvrštene su ukupno 101.254 fotografije.

GERD KOENEN, njemački povjesničar, autor je knjige “Što je bio komunizam?” koja je u izdanju zagrebačkog Durieuxa nedavno izašla u hrvatskom prijevodu. Autorova osnovna teza, koju mu osporavaju njemački ljevičari, jest da se ideja komunizma temeljila na fantaziji “bezgraničnog dobra” zbog čega je učinjeno besmisleno puno nasilja. Primjerice, boljševička vlast u Sovjetskom Savezu dvadesetih godina zamišljala se, piše Gerd Koenen, kao kombinacija “kista, stroja i revolvera”: u organicističkoj slici društva “vođa je predstavljao mozak, centralni komitet živčani sustav, partija srce, a proletarijat fizički kostur”.

Ova knjiga svakako nije štivo za suočavanje socijalnih ideala sa suvremenim neoliberalnim kapitalizmom: u potragu za takvim idealima Koenen je morao otići u XIX stoljeće, u doba nevinosti komunističkih ideja, a njegov tekst je gotovo u cijelosti baziran na XX stoljeću, vremenu kada su ti ideali završili u krvavoj noći.