Intrigator

Katran & perje

Sveprisutni ekonomski analitičar Lovrinčević

Čovjek hologram

Znanstvenik na Ekonomskom institutu Željko Lovrinčević prošlog je petka u Jutarnjem listu komentirao četvrtu godinu recesije.

– Najveći problem predstavlja javni sustav i to zbog svoje neučinkovitosti…javnu upravu je potrebno smanjiti i restrukturirati… javni sektor treba voditi po načelima biznisa, glase ukratko najistaknutije točke komentara istaknutog ekonomskog analitičara.

Željko Lovrinčević također je dao komentare o sličnim temama dnevnim novinama proteklog petka, onog petka prije proteklog i nekoliko stotina petaka prije navedenih. Naravno, znanstvenik ne radi samo petkom, već pruža medijske usluge i ostalim radnim danima, ponekad i vikendima, u skladu s trenutnim potrebama širenja histerije prema radnicima javnog sektora i državnih poduzeća.

Budući da su svi Lovrinčevićevi komentari frapantno slični te je u petak otprilike po 5.477 put u posljednjih četiri godine u istim novinama ponovio iste stvari, njegove kolege, znanstvenici s Instituta za istraživanje fenomena modernog medijskog doba iz Jarčeg Polja nedaleko Duge Rese, ozbiljno upozoravaju da se možda radi o: a) zlorabljenju Lovrinčevićeve telefonske sekretarice od novinara, ali i samog Lovrinčevića, b) o jedinstvenom ekonomsko-informativnom fenomenu, koji međutim nije jedinstven jer postoji više Željka Lovrinčevića, kloniranih kako bi u jednom trenutku bili na raspolaganju svim izdanjima EPH, ali i ostalim medijima, u skladu s trenutnim potrebama širenja histerije prema radnicima javnog sektora i državnih poduzeća, c) o tome da Željko Lovrinčević nije humana pojava već računalni hologram.

Prominentni stručnjaci jarčepoljskog instituta obećavaju rezultate iznimno interesantnog istraživanja predočiti u novinama, kako nam je rečeno: “jednog lijepog petka”.

Petar Glodić

Policija kod Slunja gnjavila sudionike spomena na ustaške žrtve

Strogo nadzirana komemoracija

Meni se čini da je policija više štitila ustavni poredak nego sudionike, izjavio je Rade Kosanović, službeni predstavnik SNV-a

Ovogodišnja, treća po redu, komemoracija za 483 civila srpske nacionalnosti, ubijenih prije 70 godina u Sadilovcu, održana u tamošnjoj pravoslavnoj crkvi u subotu 28. jula, uzburkala je duhove čim je najavljena. Organizator, pravoslavna parohija iz Plaškog, obavijestila je pripadnike srpske zajednice da “dragovoljci i branitelji iz Slunja i Rakovice žele zabraniti taj skup” i da “poručuju da nikome ne garantiraju sigurnost”. Odmah je obaviješten vrh srpske zajednice i u dogovoru s Ministarstvom unutrašnjih poslova je odlučeno da se komemoracija ipak održi i da policija dade zaštitu sudionicima. Međutim, dogodilo se skoro suprotno.

– Atmosfera je bila vrlo mučna i napeta. Policija je na dolasku kod crkve svakoga pretresala, legitimirana, upisivala imena i prezimena, od kuda smo, zašto smo tu došli i slično. Takvim postupanjem policije nismo zadovoljni. Tragično je da se ne može slobodno doći do mjesta stradanja nevinih civila, položiti vijence, zapaliti svijeće i dostojanstveno odati dužnu počast. Meni se čini da je ovdje policija više štitila ustavni poredak nego sudionike, izjavio je Rade Kosanović, načelnik općine Krnjak i službeni predstavnik SNV-a na toj komemoraciji.

Prisutni historičar dr. Đuro Zatezalo također je izrazio razočaranje svime što se oko komemoracije događalo, a posebno ga je zasmetalo pretresanje i legitimiranje. U MUP-u, odnosno Policijskoj upravi karlovačkoj, kažu da je glavni propust napravio organizator.

– U petak je u Policijskoj postaji Slunj zaprimljena prijava Udruge hrvatskih branitelja Domovinskog rata i općine Rakovica da se na području Ličkog Petrovog Sela distribuira letak kojim se poziva na obilježavanje 70. obljetnice stradavanja srpskih civila u crkvi u Sadilovcu, a u kojem stoji komentar da je oslobodilačka akcija Oluja zločinačka i da je selo spaljeno, a srpski narod protjeran. S obzirom da je ovaj komentar kod članova Udruge hrvatskih branitelja Domovinskog rata općine Rakovica izazvao veliku uznemirenost, policijski službenici Policijske postaje Slunj obavili su osobni i telefonski razgovor s osobom koja je organizator ovog obilježavanja i koja je distribuirala ove letke i koja je odmah uvidjela da je svojom radnjom, odnosno pisanjem na letku komentare o Oluji i stradavanju, izazvala veliku uznemirenost građana i ubrzo se je pismeno ispričala Udruzi hrvatskih branitelja Domovinskog rata i općine Rakovica i Policijskoj postaji Slunj. Policijski službenici Policijske postaje Slunj su osiguravali mjesto događanja kojom prilikom su obavili razgovor s organizatorom ovog obilježavanja dok uhićenja ili drugih policijski postupanja nije bilo – ustvrdila je Tamara Grčić, glasnogovornica PU Karlovačke.

M. Cimeša

Uništavanje svih tragova nekad slavne medijske kuće

Ugašen i “Vjesnikov” portal

Osim školskih primjera režimskog i kontroliranog novinarstva, ta dnevna novina proizvela je i tone izvrsnog sadržaja. Svašta se dalo pronaći u nestaloj web arhivi, s obzirom da je Vjesnik prvi list u Hrvatskoj koji je uopće pokrenuo web portal još 1998. godine

Nekadašnji gigant, bez previše buke upokojeni dnevni list Vjesnik, odnedavno je i potpuno nestao s hrvatske medijske scene. Naime, direktnih tragova da je ovaj list ikada postojao od prošlog tjedna više nema ni na bespućima interneta. Tiskara Vjesnik naprasno je uklonila sadržaj s domene vjesnik.hr i time je bestraga nestala uvjerljivo najveća domaća online novinarska arhiva. Ta domena danas služi kako bi se tiskara tamo hvalila da “tiska dnevni list Vjesnik”. Upravo je to prva na popisu referenci tiskare, bez obzira što se Vjesnik ne tiska već puna tri mjeseca, a tek onda dolazi, po procjeni menadžmenta, manje vrijedna referenca – tiskanje EPH izdanja. Niti “zamjenska” domena vjesnik.com ne funkcionira i jasno je da nitko nije imao sluha da dostupnom sačuva ovu, kako rekosmo, najveću domaću online novinsku arhivu.

“Nikakva šteta”, ironično će zaključiti zlobnici, zanemarujući da je osim školskih primjera režimskog i kontroliranog novinarstva, ta dnevna novina proizvela i tone izvrsnog sadržaja. Svašta se dalo pronaći u toj arhivi, s obzirom da je Vjesnik prvi list u Hrvatskoj koji je uopće pokrenuo web portal još 1998. godine, a od posljednjeg redizajna portal je nudio i cjelokupni sadržaj svakog broja.

Laknut će i onima koji ne mogu biti ponosni na svoje pisanje i koji danas neće žaliti što su njihovi tekstovi naglo iščezli s internetskih bespuća. A mogao je slučajni prolaznik svašta otkriti na Vjesnikovom webu, na primjer, intervju tajkuna Ivice Todorića, koji se Vjesniku 2000. godine požalio da jedva spaja kraj s krajem i da ne zna kako bi preživio da mu sin i kćer ne rade, a otac ne prima mirovinu. Kakva je sudbina web arhive još nije poznato, kao što zapravo nije poznata niti sudbina samog lista, budući je predstečajni postupak zakazan tek za sredinu rujna. Postoji ideja da to kulturno dobro završi u Hini, koja već posjeduje Vjesnikovu novinsku dokumentaciju, ali niti sudbina te državne agencije, koja je krenula u digitalizaciju novinskih arhiva, nije kristalno jasna. Po toj ideji, s kojom se okvirno složio i ministar financija Slavko Linić, a koja u samom startu nailazi na brojne zapreke, mogla bi se zakupiti nova domena na koju bi potom “okačili” sav sadržaj koji je tiskara ovog tjedna uklonila s weba.

Nije poznato ni hoće li ta web arhiva ući u stečajnu masu Vjesnika i, ukoliko hoće, tko će i na osnovu kojih kriterija procijeniti njenu vrijednost. Inače, zanimljivo je i kako se domena uopće našla u vlasništvu tiskare. Zakupljena je još u doba kada su tiskara i dnevni list bili unutar iste tvrtke – Vjesnik d.d.. Već 2006. godine novine se izdvajaju u poduzeće Vjesnik naklada d.o.o. da bi na koncu prije četiri godine završila kao tvrtka kćer Narodnih novina.

Svih tih godina, čini se, nikome nije bilo bitno da se domena drži zajedno s novinama, koje su do zadnjeg dana i punile Vjesnikov portal, niti da se problematizira činjenicu da se radi proizvod koji zapravo ne pripada novinama.

Ivor Fuka

Odbjegli privatizacijski tajkun ugasio svoju posljednju hrvatsku tvrtku

Kutle izgubio svaku Svrhu

Proveden je upis likvidacije Kutline tvrtke Svrha, s objašnjenjem da je vlasnik donio odluku o prestanku poslovanja. Iz poslovne dokumentacije vidljivo je da Kutle u međuvremenu s tom tvrtkom nije bog zna što napravio

Odbjegli privatizacijski tajkun Miroslav Kutle, koji se sklonio u Bosnu i Hercegovinu kako bi izbjegao služenje zatvorske kazne dosuđene mu u slučaju “Gradski podrum”, ugasio je svoju posljednju tvrtku koju je službeno imao u Hrvatskoj. Riječ je o tvrtci Svrha d. o. o. za poslovno savjetovanje, koju je Kutle osnovao krajem 2009. godine, kada je medijima izjavio da će se ponovo aktivirati i pohvatati konce svojih poslova, koje je zapustio zbog mnogobrojnih sudskih postupaka koji su od 2000. godine pokrenuti protiv njega.

Međutim, prema podacima iz Sudskog registra krajem prošle godine proveden je upis likvidacije tvrtke Svrha, s objašnjenjem da je vlasnik donio odluku o prestanku poslovanja. Iz poslovne dokumentacije vidljivo je da Kutle u međuvremenu s tom tvrtkom nije bog zna što napravio. Zaradio je 2010. godine samo 8600 kuna, a potrošio 31.300 kuna, pa je ostvario gubitak od 22.700 kuna.

Iako Kutle u Hrvatskoj sada više nema ni jednu tvrtku službeno registriranu na svoje ime, postoje mnogobrojne indicije, uključujući i bilješke iz jedne policijske istrage povezane sa slučajem Kamensko, o tome da upravo širokobriješki tajkun stoji iza poslovne grupacije kojom nominalno upravljaju njegovi suradnici.

Nakon što se preselio u BiH Kulte je u Sarajevu otvorio tvrtku Megagreen za proizvodnju i prodaju zdrave hrane, no podaci o njegovom tamošnjem poslovanju nisu nam poznati.

Kutle je 2010. u slučaju “Gradski podrum” osuđen na zatvorsku kaznu u trajanju od dvije godine i osam mjeseci. Pokušao je u Sarajevu ishoditi manju kaznu no tamošnji mu je Kantonalni sud dvaput izrekao ležanje u zatvoru kakvo mu je dosuđeno u Hrvatskoj, nakon čega je Kutle u lipnju ove godine preselio u Banja Luku.

Nikola Bajto

Kratko i jasno

Alen Budaj, Margelov institut

Agresivni Ban Ki Moon

Vaše viđenje posjete generalnog sekretara UN Ban Ki Moona?

– Posjeta čovjeka koji predstavlja organizaciju nemoćnu da zaustavi zločine 90-tih protekla je u tonu kakav odgovara službenom Zagrebu i Sarajevu. Nezadovoljni su Srbi iz BiH i Hrvatske s razlogom jer su spomenuta mjesta prema kojima ih se prokazuje kao glavne krivce za zločine u regiji, iako je zločina bilo i na bošnjačkoj i hrvatskoj strani. Na najgori mogući način iskoristio je Vukovar i Srebrenicu da ih poveže sa stanjem u Siriji pozivajući na oružanu intervenciju protiv vlade te zemlje. A iako su UN proglasile 27. siječnja međunarodnim danom sjećanja na holokaust, Ban Ki-Moon je zaboravio posjetiti Jasenovac – balkanski Auschwitz.

Kako ocjenjujete da su na komemoraciji žrtvama ustaša u Banskom Grabovcu bili izaslanici državnog vrha, ali nisu bili u Srbu?

– Državni vrh se plaši povezivanja s navodnim četnikovanjem u Srbu, što tvrde desničarski mediji. Mediji uporno traže po Srbu neki četnički znak kako bi kompromitirali hrvatske antifašiste i Srbe, a komemoraciju ustaškim žrtvama u Banskom Grabovcu izbjegavaju jer ih te srpske žrtve ne zanimaju.

U Srbu su osuđeni i četnički zločini, dok predstavnici katoličke crkve i desnih stranaka o zločinima ustaša ne govore.

– Normalno je i moralno da se osuđuje četničke zločine, pa i iz redova srpskog naroda, koji je na našem prostoru itekako dao značajan obol antifašističkom pokretu. Ali je teško da ćemo čuti osude ustaškog režima iz redova radikalne hrvatske desnice. Dok su pojedini biskupi i svećenici u nekim prilikama ipak stidljivo osudili zločinački karakter ustaške države, ali istovremeno talambasali s oltara o nekažnjenim komunističkim zločinima, pojedinci su držali mise za poglavnika i ustašku vojsku.

Nenad Jovanović