Riječi su dokument naše prisutnosti

Foto: Jovica Drobnjak

Arhitekt i publicist Senad Nanić rođen je 1966. u Zagrebu, gdje je 1993. diplomirao na Arhitektonskom fakultetu; magistrirao je filozofiju znanosti 1996. u Kuala Lumpuru. Potpisuje više od 80 projekata s više od 50 ostvarenja u rasponu od urbanizma, preko javnih, poslovnih i stambenih građevina do interijera i zahvata na spomenicima kulture. Autor je i koautor nekoliko knjiga i monografija. Stručne članke i eseje iz područja filozofije znanosti, povijesti i teorije islamske arhitekture i umjetnosti te manjinske i društvene problematike objavljuje u “Beharu” i Preporodovom “Journalu”. Profesor je islamske kulture i civilizacije na zagrebačkoj Islamskoj gimnaziji

Predstavite nam ukratko KD Preporod?

Društvo je osnovano 1991. i od početka djeluje neovisno o Bošnjačkoj zajednici kulture istog imena u BIH-u. Nastojimo afirmirati veliki potencijal kulturnog stvaralaštva Bošnjaka Hrvatske, kao izvorne posebnosti u hrvatskoj i bošnjačkoj kulturi. Mnogi pojedinci koji značajno pridonose hrvatskoj kulturi aktivni su nositelji Preporodovih aktivnosti. Pisana i javno izrečena riječ postaje dokumentom naše kulturne i društvene prisutnosti, koji jamči mogućnost integracije. Ona je politički argument, sada i u budućnosti, medij uvažavanja naših interesa i društveno angažiranih stavova. Kulturna aktivnost tvori sadržaj političkog prava, identitet zbog kojeg političko pravo uopće postoji, naročito ono manjinsko.

Kronika stvarnosti

Preporodova informativna aktivnost je zavidna?

Preporod je poznat po svojoj informativnoj djelatnosti. Dvomjesečnik za kulturu i društvena pitanja “Behar” izlazi od osnivanja Društva i najpoznatiji je bošnjački medij u Hrvatskoj. Glavni urednik deset je godina bio prvi predsjednik Društva Ibrahim Kajan. Uredništvo 2001. preuzima dr. Muhamed Ždralović, a 2006. Sead Begović, književnik čije je djelo nezaobilazna činjenica suvremene hrvatske poezije i književne kritike. Na Sajmu knjiga u Sarajevu 2010. “Beharu” je dodijeljena nagrada za najbolji časopis.

Tu je i “Journal”?

Mjesečnik “Journal” usmjeren je k društvenoj aktualnosti, polemici i intervjuima. U početku je izlazio kao podlistak “Behara”, a od 2003. je list sa samostalnom redakcijom i glavnim urednikom Farisom Nanićem. Od 2006. glavni urednik je Ismet Isaković. “Journal” je izrastao iz potrebe za artikulacijom aktualnih političko-društvenih stavova u turbulentnim globalnim i lokalnim uvjetima na početku prošlog desetljeća. Svjesno inicira polemike i otvara prostor diskusijama i dijalogu o brojnim aktualnim društvenim temama. Bilježi i analizira sve relevantne događaje kojima su nositelji Bošnjaci u Hrvatskoj, kao i one koji se na njih odnose. Kronika je to naše stvarnosti. Napominjem i da dva puta godišnje izdajemo “Jasmin”, časopis za djecu i mlade, koji tu grade prostor izraza svoga složenog identiteta u nastajanju, pod uredničkim vodstvom Azre Mehić.

I izdavačka je djelatnost Preporoda obimna i prepoznata?

Preporod je poznat po izdavačkoj djelatnosti, s više objavljenih naslova svake godine, u tematskom rasponu od književnosti do znanosti i publicistike. Na Sajmu knjiga u Sarajevu 2011. Preporodu je za ukupno izdavaštvo dodijeljena nagrada. Za dramu “Aristotel u Bagdadu”, u našem izdanju, dramski pisac Amir Bukvić dobio je 2004. nagradu Ministarstva kulture za najbolji dramski tekst. Izdali smo i njegovu dramu “Djeca sa CNN-a”, koju je postavio na scenu s redateljicom Aidom Bukvić i glumcem Amarom Bukvićem te osvojio glavne stručne i nagrade publike na Festivala glumaca u Vinkovcima 2009.

Kontinuirana borba

Pored toga, njegujete i kulturni amaterizam te organizirate različite manifestacije?

U okviru Preporoda djeluje i ženski zbor Bulbuli, koji njeguje tradicionalnu bosansku urbanu pjesmu sevdalinku pod vodstvom Ismeta Kurtovića. Dramski studio Orient espresso, koji vodi Filip Mursel Begović, dinamičnim multimedijalnim pristupom uprizoruje i klasike i suvremenike. Organiziramo i tradicionalnu godišnju manifestaciju bošnjačke riječi u Hrvatskoj, s brojnim izložbama, tribinama, okruglim stolovima i predstavljanjima.

Kako ocjenjujete dosadašnji rad Društva?

Ostvareno vidimo kao rezultat kontinuiranog djelovanja, s postupnim obogaćivanjem programa. Sve naše aktivnosti s vremenom i uz velik trud postaju zrelije, potpunije, relevantnije… Uvodimo nove trajne programe, osvježavamo tradicionalne novim nositeljima i prioritetima kulturnog djelovanja. Proširujemo djelatnosti u obimu i raznovrsnosti.

Što namjeravate u budućnosti, kakvi su vam planovi?

Pred Preporodom je zadatak daljnjeg i sistematičnog istraživanja doprinosa Bošnjaka hrvatskoj kulturi; nedostaje nam znanstvenih istraživanja bošnjačkih tema. Potrebno je dovršiti rad na organizaciji manjinskih dopunskih škola, za što imamo otvorena vrata i podršku Ministarstva obrazovanja. Borba za veću integraciju u kulturnu i društvenu javnost kontinuiran je cilj i ne smijemo biti zadovoljni ostvarenim. Naša zastupljenost u državnoj upravi daleko je od proporcionalne. Za razliku od drugih manjina, još nemamo materijalnu podršku matice.

Nedavno vam je objavljena knjiga “Multimonolog”: o čemu je zapravo riječ?

Nezgrapno skovana latinsko-grčka kovanica ‘multimonolog’ prvi se put javlja u mom tekstu objavljenom 2006. u “Beharu”, kojim se otvara ova zbirka eseja. U uvjetima zahtijevanoga i namjeravanoga multikulturalnog dijaloga, označiti je, naime, htjela suvremeni trend zaglušnoga, raznolikoga i prečesto površnoga ‘monologiziranja’. Ono latinski multi stoga želi ironizirati nisku razinu dosegnutoga komunikacijskoga kapaciteta suvremenog društva i javnog prostora koji se, naprotiv, žele legitimirati multikulturalnim i tolerantnim. Glavnom uredniku “Behara”, književniku Seadu Begoviću, silno se dopala kovanica, pa se otad i moja kolumna tako naziva.

U knjizi su između ostalog moji eseji koji se bave kritikom pojedinačnih ostvarenja, u rasponu od likovne i glazbene umjetnosti te književnosti do islamske i političke ekonomije. Za mene iznenađujuće, reakcije na knjigu su vrlo pozitivne.