Još uvijek nas smatraju agresorima
U Dvoru je održana komemoracija svim žrtvama koje su u Oluji i nakon nje poginule na području ove općine. Na komemorativnoj sjednici, okupljenim predstavnicima srpskog naroda s brojnih područja Hrvatske obratio se zamjenik predsjednika SNV-a Saša Milošević.
– U Kninu je došlo do napretka, jer ima manje slavljenja i zanosa u ceremoniji, ali je to i dalje dan koji Srbi ne mogu slaviti. Oni kao što je Veljko Džakula, nisu naši predstavnici već su tu da uveličaju spektakl, ušićare nešto, a ne zbog Srba i zbog pomirenja, smatra Milošević.
– Ono što nas boli je što se slavi, a ne žali osim deklarativno, jest egzodus više od 200.000 Srba od kojih većini nije omogućeno da se vrate, što nas se smatra agresorima, a ne ravnopravnim građanima i žrtvama rata te što 17 godina nakon Oluje nema ni jednog odgovornog za zločine koji su tada počinjeni, rekao je Milošević.
Po njegovim riječima, činjenice govore da su Srbi građani drugog reda, od diskriminacije u zapošljavanju, zapostavljenosti krajiških prostora, zanemarivanja kulturnih i obrazovnih potreba do negiranja prava na korištenje jezika i niza drugih prava.
Pozdravivši stavove o priznavanju srpskih žrtava, Milošević je osudio neke druge poruke, one da su “Srbi prihvaćanjem Oluje prihvatili demokraciju i Hrvatsku kao svoju domovinu”, ističući da Srbi u Hrvatskoj žive stoljećima, da ih ima u Saboru i na drugim funkcijama na koje su izabrani, da rade i plaćaju poreze.
– Mi možemo učestvovati u ceremonijama takve vrste kad budemo stvarno ravnopravni građani ove zemlje, rekao je Saša Milošević.
Nakon parastosa u punoj crkvi Sv. Georgija, stotinjak ljudi otišlo je na pravoslavno groblje gdje je održan pomen, nakon čega su položeni vijenci delegacija općine, SNV-a, Ambasade Srbije u Hrvatskoj, manjinskih i lokalnih samouprava, kao i Samostalne demokratske srpske stranke čije je rukovodstvo, uključujući i saborskog poslanika Jovu Vukovića bilo na skupu u Dvoru.
Načelnik Dvora Nikola Arbutina podsjetio da su na dvorskom groblju sahranjeni ljudi koji su izginuli na više mjesta na području općine, a koji su porijeklom uglavnom s Korduna., zbog čega je najveći dio posmrtnih ostataka i sada neidentificiran.
– Odabrali smo ovo mjesto gde se možemo skupiti, odati počast svim žrtvama Oluje i rata uopće, rekao je Arbutina.