Ako nemaš novca – volontiraj!

Vlada priprema reformu statusa i nadležnosti općina, po kojoj bi u onim općinama koje se ne mogu same izdržavati načelnici i članovi vijeća bili volonteri koji bi vodili samo osnovne poslove, a ne one koje su vodili svih ovih godina.

– Danas postoje tri razine nadležnosti za općine, gradove i županije, a Vlada razmišlja o tome da se definira barem pet razina, kako bi se moglo bolje razlikovati male od velikih općina ili male od velikih gradova, i to ne samo po veličini ili broju stanovnika nego, ponajprije, po ekonomskoj snazi i fiskalnom kapacitetu – najavio je vicepremijer i ministar regionalnog razvoja i fondova EU-a Branko Grčić.

Općine sa slabim fiskalnim mogućnostima zadržale bi najniži nivo funkcija, kao što je uređenje javne rasvjete i nerazvrstanih cesta, održavanje javnih površina ili uređenje groblja, njihovi načelnici bili bi volonteri, pa bi se ukupni troškovi administracije sveli na minimum, čime bi se uštedjeli milijuni kuna samo na njihovim mjesečnim primanjima.

Rezanje ovlaštenja

Vlada namjerava srezati ovlaštenja, a rukovodstva pretvoriti u volontere u nekih dvjestotinjak ekonomski neodrživih općina i tridesetak gradova.

– Samo veće i fiskalno jače općine, kao što su Dugopolje, Primošten ili Kanfanar, mogle bi preuzeti financiranje odgoja i obrazovanja, zbrinjavanja otpada ili obavljanja drugih zahtjevnijih komunalnih funkcija – smatra Grčić, koji naglašava da bi se velike općine trebale povezivati s malima u provođenju razvojnih projekata i dokumentacije, javnih nabava i zajedničkog nastupa prema financijskim institucijama.

Prosječni izvorni prihod lokalne samouprave po stanovniku prije nekoliko godina, ne računajući Zagreb, iznosio je oko 2.700 kuna po osobi. Pritom, stotinu općina i 20 gradića ima izvorne prihode ispod 30 posto prosjeka, a čak 290 općina i 60-ak gradova je ispod 75 posto tog prosjeka, zbog čega trebaju državnu pomoć. Tako se navodi da su od države lani najviše dobile općine Kistanje, Đulovac i Borovo, a Civljane su, sa samo 127 stanovnika, dobile 940.000 kuna. Iako je od predratnih 103 općine nastalo 550 jedinica lokalne samouprave, a od toga 429 općina, od kojih su mnoge zavisne od pomoći države, Grčić smatra da se njihov broj ne bi trebao smanjivati.

– Jedan od razloga je što je općinu lakše osnovati nego je rasformirati, a drugi taj što je velika većina jedinica lokalne samouprave ispunila svoju svrhu jer je pridonijela kapilarnom razvoju Hrvatske – smatra Grčić.

Što o svemu misle čelni ljudi nekih općina na povratničkim područjima?

Milorad Delić, načelnik Općine Vrhovine, kaže da njegovoj općini ne prijeti degradacija ovlaštenja, ali da je sve u političkoj odluci.

– Sva sredstva iz ministarstava isključivo se koriste za izradu projektne dokumentacije. Upravu smo sveli na troje zaposlenih, a jedan od zaposlenih ide u mirovinu – kaže Delić.

Tko će raditi?

Među općinama koje dobivaju pomoć od države spominje se i Krnjak, o čemu govori njezin načelnik Rade Kosanović.

– Iako je i Krnjak na toj listi, znam mnoge općine koje su, uključujući prošlu godinu, dobivale mnogo više od nas, premda ih na listi nema. Osim toga, izvučeni podaci su netransparentni, jer su tamo samo općine u kojima su na vlasti HDZ i SDSS, iako ima i mnogo SDP-ovih općina koje lošije stoje – kaže Kosanović.

– Ako se smatra da će općine biti mjesni odbori ili bivše mjesne zajednice, onda na tim područjima neće biti napretka i razvojnih aktivnosti. Nema smisla da netko bude volonter, a za sve je odgovoran po zakonu – dodaje Kosanović.

Kako to izgleda kada se općina vodi volonterski, govori Ognjen Vukmirović, načelnik Općine Biskupija, jedne od brojnih na području nekadašnje Općine Knin.

– Možda i ne bi bio problem u plaći načelnika ili članova vijeća, postoje mnogo veći troškovi administracije i ljudi koji rade u općini. Sumnjam da bi itko od njih pristao raditi kao volonter – kaže Vukmirović.