Intrigator

Katran & perje

Ivo Banac zavodi Karamarka

Najbolji prijatelji

Pregalac ljudskih prava Ivo Banac (HHO) još je jednom objasnio svoje inovativne poglede na ovu aktivnost. Nakon što je HHO u posljednje vrijeme marljivo prionuo u obranu sirotog izvršnog dopredsjednika Dinama Zdravka Mamića, bio je red da se oglasi i povodom Europskog dana sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima. Dotični datum, po Bančevu mišljenju, vlast nije obilježila na dostojan način, tj. uopće ga nije obilježila.

– Namjerno to nisu učinili jer očito imaju problema sa svojim identitetom i sa svojom prošlošću. To je žalosno i za svaku osudu – izjavio je Banac u sve kvalitetnijem i objektivnijem HTV-ovom Dnevniku.

S obzirom na to da trenutna Vlada nema afiniteta za kolerični antikomunizam makartističkog tipa, Banac je našao novog najboljeg prijatelja – Tomislava Karamarka.

– Zašto ne bismo radili s gospodinom Karamarkom? On je jedan od rijetkih hrvatskih političara koji je kao ministar unutarnjih poslova učinio vrlo mnogo za istraživanje komunističkih zločina – rekao je Banac, uputivši Karamarku nekoliko homoerotskih epiteta poput “partner” i “sugovornik”, ne spominjući najveći Karamarkov uspjeh – hapšenje opasnog 90-godišnjaka Josipa Boljkovca.

Doduše, Banac baš nešto i nije napadao premijera Milanovića sve dok ovaj nije otkantao inovativnu i smjelu ideju HHO-a da se oformi međunarodna komisija koja bi utvrdila “stvarno brojčano stanje žrtava u Jasenovcu”.

– Milanović za to nije imao razumijevanja i u kontranapadu izložio je svoje viđenje nekih povijesnih događaja poput Bleiburga i niza drugih povijesnih situacija. Sad ću biti malo ciničan, ali Milanović u tome nije baš kompetentan – kazao je šokirani Ivo Banac, pa je odlučio poslati tople humane poruke te rukoljube Karamarku i Mamiću.

Petar Glodić

Visoki katolički svećenik negira genocid u Jasenovcu

Razum i bezumlje

Margelov institut od predsjednika države i Vlade te od Državnog odvjetništva traži da hitno pokrenu postupak protiv Stjepana Razuma zbog negiranja genocida i zločinačkog karaktera ustaške NDH

Nije neka novost da pojedini svećenici drže mise zadušnice za poglavnika Antu Pavelića, da su ranije držali epitafe na pogrebu Dinka Šakića, da opravdavaju, primjerice, naziv ulice koja nosi ime Mile Budaka, dakle sve istaknutih ličnosti ustaškog režima, koji je pobio tisuće nevinih ljudi. Nerijetko slušamo i čitamo o svećenicima koji s oltara i dalje upućuju nedvosmislene poruke čežnje za marionetskim i zločinačkim ustaškim režimom. Implicitnom i morbidnom veličanju takvog režima pridružio se nedavno u intervjuu “Hrvatskom listu” Stjepan Razum, svećenik, povjesničar i voditelj Nadbiskupskog arhiva u Zagrebu.

– Jasenovac nije bio polje uništenja već radni i privremeni, tranzitni logor – kazao je, između ostalog, Razum.

Dodao je i da ustaše nisu bili koljači i zločinci, da je “Za dom spremni” jedan od ljepših pozdrava koji bi trebao upotrebljavati svaki Hrvat i Hrvatica, a prema Razumu, trebali bi ga koristiti i naši političari, koji po svojoj političkoj dužnosti moraju “promicati dobro hrvatskoga doma i domovine”.

Na Razumovo viđenje povijesti reagirala je nevladina organizacija Margelov institut, koja je od predsjednika države i Vlade, ali i Državnog odvjetništva zatražila da hitno pokrenu postupak protiv svećenika zbog negiranja genocida i zločinačkog karaktera ustaške NDH. U Margelovom institutu pozivaju se na članak 325. Kaznenoga zakona koji kaže da će biti kažnjen svatko tko javno odobrava, poriče ili znatno umanjuje kazneno djelo genocida, zločina agresije, zločina protiv čovječnosti ili ratnog zločina, za što je predviđena zatvorska kazna do tri godine.

– Osoba koja daje takve izjave je državni činovnik, pa smatramo da u ovom slučaju država treba i reagirati. Ako jedan svećenik, k tome i povjesničar, takvo što tvrdi, onda dolazimo do završnog stadija genocida koji je već proveden. To je opasno za ovo društvo – kaže Alen Budaj, direktor Margelovog instituta.

Čude se kako ovaj intervju nije izazvao neku reakciju Javne ustanove Jasenovac, manjinskih grupa, stranaka i udruga. Prema njihovim saznanjima, međutim, reagirao je Centar “Simon Wiesenthal” koji se bavi lovom na ratne zločince iz Drugoga svjetskog rata: navodno je od državnih institucija zatražio da se Razum razriješi dužnosti voditelja Nadbiskupskog arhiva.

– Osobno ne želim pristati da takav čovjek obavlja tako visoku dužnost, pa čak i kada bi se ispričao, jer ne postoji toliko jaka isprika za negiranje genocida koju je u svojoj javnoj riječi izrazio povjesničar i svećenik Razum – zaključuje Budaj.

Dragan Grozdanić

Borislav Škegro previše se zaigrao s omiljenom vrećom para

Sukob na financijskoj desnici

Da su dosljedni, bankovni bi mirovinski fondovi već odavno pogasili sami sebe budući da, bez obzira na fondove rizičnog kapitala, godinama posluju s minusom

U mučnom i bizarnom slučaju Borislava Škegre dogodio se polovinom ovog mjeseca novi obrat: njegovi poslovni povjeritelji – odreda najjače banke u Hrvatskoj – odlučili su da je dosta, i previše, žonglirao igračkom poznatom u narodu kao “Škegrin fond”, i da im je krajnji čas da mu je oduzmu. Te da je unište, kako se mali opet ne bi odnekud izmigoljio, valjda, pa je nanovo dograbio.

Podsjetimo se: riječ je o investicijskom fondu Quaestus koji se bavio najrizičnijim financijskim poslovima na tržištu koje do njega u načelu nije bilježilo tako drastičnih špekulantskih iskustava. Bankovni njegovi vlasnici, međutim, odreda su obavezni mirovinski fondovi, što bi značilo da je osiguranje za mirovine – onaj dio koji ne možemo izbjeći – bilo dano na milost i nemilost burzovnim krokodilima, no to nikoga od vladajućih, aktualnih i prethodnih, nije posebno žuljalo. Bez obzira na to što je za taj novac jasno propisano da ga se smije ulagati samo bez velikog rizika.

A da su sasvim dosljedni u tome, bankovni bi mirovinski fondovi već odavno pogasili sami sebe budući da – bez obzira na fondove rizičnog kapitala – godinama posluju s minusom, što se tiče mirovina prinudnih hrvatskih osiguranika, dakle, radnika. U plusu su same banke, doduše, jer njima ionako stalno preko računa teče rijeka svježeg novca iz toga izvora, a to im i jest jedini bitan cilj.

No, vratimo se Škegri, uz nadanje da on nama više neće, ili bar neće tako brzo. Fondovi poput onoga što ga je on vodio, pa se zbog kriminalno neurednog poslovanja početkom ove godine zakačio s tadašnjim šefom HANFA-e Antom Samodolom, marketinški su nazivani i Fondovi gospodarske suradnje. I premda je ova vlada time već na dolasku oštro upozorena da je posrijedi kriminal, nije se na to obazirala. Otprilike onako kao što se ni Upravni sud ne obazire na jednu od rijetkih kvalitetnih intervencija HANFA-e, onu što je dezavuirana prije nekoliko dana, vezanu uz dug Ivice Todorića prema državi, u iznosu od gotovo 800 milijuna kuna.

Škegro, naime, bio je sve do gašenja Quaestusa strateški državni partner, odabranik srca Radimira Čačića, idealni kupac dijela propalog riječkog 3. maja i, čak, uspješnog pulskog Uljanika. Srećom, vlasnici toga investicijskog fonda su malo poveli računa o svom neposrednom interesu, no sva je prilika da se nećemo tome dugo veseliti. Naći će naša vlada novog priličnog ženika ubogoj hrvatskoj brodogradnji, poput utajivača Tomislava Debeljaka za Brodosplit, pa ćemo ubrzo nastaviti gdje smo stali, kolektivnim maršem u propast.

Igor Lasić

Omiljeni narodni operater T-Com opet prekršio zakone

Bitka dobivena, rat se nastavlja

T-Com u svojim centrima više ne smije naplaćivati proviziju na svoje račune u iznosu od pet kuna, ali će zato građani plaćati tri kune na kioscima Tiska i u Konzumu

Hrvatski Telekom u svojim T-Com centrima građanima više ne smije naplaćivati proviziju od pet kuna na plaćanje računa. Odlučili su tako Državni inspektorat i Hrvatska agencija za poštu i elektroničke komunikacije. Time je HT kršio Zakon o zaštiti potrošača, svoje Opće uvjete poslovanja i Zakon o obaveznim odnosima. T-Com centri Hrvatskog telekoma, naime, smatraju se blagajnama HT-a, a na blagajnama ne smije biti naplate provizije za plaćanje računa. O tome su “Novosti” već pisale nakon što je HT 1. aprila bio ukinuo automate za plaćanje računa bez provizije i uveo proviziju od pet kuna u svojim T-Com centrima.

No, računi su se uz proviziju, prvo od 1,99 a zatim 2,99 kuna, mogli plaćati na kioscima Tiska i u Konzumu, koji su u vlasništvu Ivice Todorića, što ostaje i dalje na snazi. Tako su se dva poslovna prijatelja dogovorila da se plaća jednom kako bi se platilo drugom. U međuvremenu je Todorić imao dovoljno vremena da obrće sredstva Ivice Mudrinića.

U borbi protiv ovakve nakaradne odluke sudjelovale su organizacije za zaštitu potrošača. Pokrenut je postupak izmjene odnosno dopune Općih uvjeta poslovanja HT prema kojoj u T-Comu moraju odmah prestati s naplaćivanjem sporne provizije.

Iz Hrvatskog Telekoma su poslali uobičajenu prijetnju: ukoliko budu prisiljeni zbog te odluke HAKOM-a mijenjati svoje Opće uvjete poslovanja, morat će “razmotriti poslovnu održivost pružanja usluga naplate računa u svojim T-Com centrima”. Čini se da HT pokušava uvesti neku novu poslovnu praksu: izdavati svoje račune koje kod njih ne možete platiti bez dodatnog troška provizije. To je isto kao kada biste za natočenih 100 kuna benzina na pumpi morali platiti 105 kuna, u trgovačkim centrima uz iznos računa još dodatnih pet kuna, kod kupnje željezničke vozne karte isto tako…

Iz Udruženja za zaštitu potrošača savjetuju potrošačima da promijene operatera koji primjenjuje ovakve podmukle i protuzakonite načine ubiranja ekstraprofita. De facto se radi o istoj stvari kao i kod mnogih komunalnih poduzeća ili banaka koje od svojih potrošača naplaćuju sve i svašta (opomene, izdavanje računa itd.).

Milan Cimeša

Kratko & jasno

Gordana Vilović, Fakultet političkih znanosti

Lavina ružnog

Kakve reperkusije s medijskog stajališta ima napad predsjednika Ive Josipovića na tjednik “Novosti”?

– S obzirom na cijelu lošu situaciju u medijima u Hrvatskoj, mislim da je to, u najmanju ruku, bilo nesmotreno i nepromišljeno te da kao predsjednik nije trebao davati takve izjave, jer se to u samom startu označava kao napad na medijske slobode. Nekoliko takvih izgreda učinio je i prethodni predsjednik, koristeći neprimjerene riječi. Ne kažem da su mediji svete krave i bitno je, naravno, da svatko od nas ima pravo iskazati svoje mišljenje, ali u ovom su trenutku takve izjave bile ishitrene i proizvele su ogromnu lavinu mnogo toga ružnog. Treba stati i razgovarati, jer ovo što se dešava ni za koga nije dobro.

Josipović je vrlo očito aludirao na prestanak financiranja ovog lista?

– Potrebno je da zažive svi listovi nacionalnih manjina, jer to je izraz demokratskog društva. Ne slažem se da, ako je list manjinski i ukoliko ga financira država, treba biti na strani države i da mora iznositi samo probleme pripadnika manjina, bez pisanja o stvarima koje se tiču većine. “Novosti” i drugi mediji koji pokrivaju probleme manjina trebaju biti kritični prema stanju u državi u kojoj žive pripadnici nacionalnih manjina, kako bi time poboljšali demokraciju i život svih građana.

Kakav odjek postižu “Novosti” pišući kritički?

– “Novosti” su list koji unosi jedan nemir u jedno prilično kaotično i grozno stanje u medijima. Iako im naklada nije milijunska, neki ovi diraju čitaoce i to zasigurno nekog smeta. Ne trebamo medije koji će pisati isključivo o proslavama blagdana i folkloru. Mi kao građani Hrvatske želimo vidjeti kako ljudi žive i s kojim se sve problemima nose, i u tom su smislu “Novosti” učinile velik iskorak, a važno je i to da imamo novine koje pišu na drugačijem pismu.

Mirna Jasić