Intrigator

Katran & perje

Nikad čuo za Keruma

Promatrač obuće

Zapitan za komentar već čuvene fašistoidne izjave Željka Keruma, izgovorene u emisiji “Nedjeljom u dva”, predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko izrazio je strahoviti šok i nevjericu. Njegova zapanjenost, međutim, nije bila posljedica Kerumovih stavova, već potpuno neshvatljive činjenice da mu se netko uopće usudio postaviti takvo pitanje.

Osim toga, nedjeljom u dva sata Karamarko još uvijek zahvaljuje Bogu na obilnom ručku i ne gleda emisije medija kojima još uvijek vladaju srpska i jugoslavenska opcija. Ako nije tako, Karamarko u isto vrijeme obilazi stranačke ogranke te pregalački gradi još noviji i ljepši HDZ.

Činjenica da predsjednik HDZ-a i saborski zastupnik uopće nije nit’ čuo nit’ vidio Keruma u “Nedjeljom u dva” nimalo nije začudila domaću javnost. Zašto i bi, kada je poznato da Karamarko u takvim prilikama redovito prakticira omiljeni hobi: neobjašnjivo gledanje u cipele sugovornika, bilo novinara bilo političkih suparnika. Kao počasni doživotni predsjednik Društva hrvatskih promatrača obuće, Karamarko nikako nije sklon špijunskim aktivnostima te je kao takav potpuno neobaviješten o zbivanjima u prirodi i društvu.

Njegovo ponašanje je još razumljivije kada znamo da također nikada nije bio šef u Protuobavještajnoj i Sigurnosno-obavještajnoj agenciji, nije bio ministar unutarnjih poslova te nikada nije bio šef kabineta predsjednika Vlade Republike Hrvatske i šef kabineta predsjednika Sabora niti savjetnik predsjednika za nacionalnu sigurnost.

Zbog svih navedenih nedaća što su u životu snašle Tomislava Karamarka posve je iluzorno smatrati da bi trebao znati što jedan Željko Kerum izjavljuje na javnoj televiziji.

Petar Glodić

Novi Zakon o boravištu spriječit će zloupotrebe oko upisivanja i brisanja stanovnika

Brisanje po sporom postupku

U vladajućoj koaliciji očekuju da će zakon ispraviti brojne zloupotrebe, prije svega oko fiktivno prijavljenih Hrvata iz BiH, a s druge će strane poboljšati reguliranje boravišnog statusa Srba povratnika

Prijedlog Zakona o boravištu, čije se usvajanje očekuje tokom jesenskog zasjedanja Sabora, sadrži mnoge stvari koje su politički predstavnici Srba više godina tražili, naročito oko reguliranja statusa srpskih povratnika.

Zakonom se predlaže ukidanje pojma prebivališta i uvođenje trajnog i privremenog boravišta – trajno je mjesto i adresa na kojoj se osoba trajno nastanila u Hrvatskoj, a privremeno je mjesto i adresa na kojoj osoba boravi bez namjere da se tu trajno nastani. Građani bi prilikom prijave trajnog ili privremenog boravišta davali pisanu izjavu da su se nastanili na adresi trajnog ili privremenog boravišta.

U vladajućoj koaliciji očekuju da će taj zakon ispraviti brojne zloupotrebe, prije svega oko fiktivno prijavljenih Hrvata iz Bosne i Hercegovine, u koje, i pored brojnih medijskih napisa, do sada nitko nije dirao.

“Zakon je gotovo savršen u smislu suzbijanja svih zlouporaba kojih smo se nauživali proteklih godina i koje su Hrvatsku skupo koštale”, istakla je SDP-ova zastupnica i bivša ministrica pravosuđa Ingrid Antičević Marinović.

Zastupnik SDSS-a Milorad Pupovac pozdravio je definiranje uslova po kojima se nekog može brisati iz evidencije, ističući da uz praksu brisanja treba postojati i praksa upisivanja u boravište. “Populaciju koja je u Hrvatsku dolazila iz BiH do sada se uvijek upisivalo, a populaciju izbjeglica iz Srbije nije se upisivalo već brisalo”, rekao je Pupovac.

Za razliku od sadašnjeg, novi zakon predviđa brisanje iz evidencije boravišta koje bi se pokretalo po službenoj dužnosti na temelju podataka koje utvrde policija, drugi organi vlasti ili zainteresirane pravne ili fizičke osobe. Brisanje se ne bi provodilo za osobe koje su na privremenom radu ili školovanju u inostranstvu, ako su svoj odlazak prijavile, kao ni za osobe koje su obuhvaćene programom obnove ili stambenog zbrinjavanja, a nekretnina im još nije obnovljena ili vraćena i nisu na drugi način stambeno zbrinute u Hrvatskoj.

“Pozitivno je da se brisanje neće vršiti automatizmom, na osnovu jednog obilaska, već će se provoditi procedura. Neće biti dovoljno da policija samo jednom ne zatekne nekog kod kuće, već će biti nekoliko provjera, a predviđeno je i da se stranka pismeno izjasni”, ističu pravnici iz Srpskog narodnog vijeća (SNV).

Tu se očekuju mehanizmi koji bi sprečavali preveliki entuzijazam policije oko brisanja ljudi iz evidencije. “Samo na području općine Voćin u dva mjeseca izbrisano je preko 200 ljudi, iako policija sada nema takve ovlasti niti to sadašnji zakon predviđa”, kažu u SNV-u, navodeći da je masovnih brisanja bilo i u drugim mjestima.

Što se tiče Srba, javlja se problem osoba koje se spontano vraćaju i ništa ne traže, što je slučaj s povratnicima u velike gradove, zaključuju pravnici SNV-a.

Nenad Jovanović

Prošlog su se tjedna tri tvrtke Marka Vojkovića našle u blokadi

ZAMP-ovom “inkasatoru” Vojkoviću blokirani računi

Među blokiranim tvrtkama bile su Emporion usluge čija je jedina djelatnost naplata autorskih naknada za Hrvatsko društvo skladatelja i Emporion centar u čijoj je zgradi smještena HDS-ova stručna služba ZAMP

Sredinom prošlog tjedna blokirani su bankovni računi triju tvrtki poduzetnika Marka Vojkovića, a među njima i račun tvrtke Emporion usluge čija je jedina djelatnost naplata autorskih naknada za Hrvatsko društvo skladatelja (HDS), odnosno njegovu stručnu službu ZAMP. Račun Emporion usluga bio je blokiran od srijede, 12. rujna do utorka, 18. rujna, a u istom su vremenu bila blokirana tri od četiri računa tvrtke Emporion centar, u čijoj je zgradi smještena HDS-ova služba ZAMP, kao i sva tri računa Vojkovićeve matične tvrtke Emporion, u čijem su vlasništvu tvrtke Emporion usluge i Emporion centar.

“Novosti” su u više navrata pisale o tome kako Vojkovićeva tvrtka Emporion usluge ostvaruje visoke profite u poslovima koje je dobila od HDS-a u vrijeme dok su na visokim funkcijama u tom društvu bili Vojkovićev prijatelj Ivo Josipović i poduzetnikova sestra Sanda Vojković. Pisali smo, također, kako je vlasnik tvrtke svake godine višemilijunsku dobit ostvarenu na tim poslovima povlačio iz Emporion usluga u matičnu tvrtku Emporion, koja posljednjih godina sve slabije posluje.

Zbog izvlačenja dobiti očigledno su i profitabilne Emporion usluge nakratko ostale bez sredstava za održavanje likvidnosti, a nije nam poznato tko im je blokirao račun i na koji iznos. Iz dostupnih podataka vidljivo je da na kraju prošle godine ta tvrtka nije imala značajnijih obaveza, osim obaveza prema HDS-u.

Kako je blokada triju tvrtki bila istovremena, moguće je da je do nje došlo zbog neke obaveze koja ih povezuje. Matična tvrtka Emporion posljednjih godina, otkad je njen vlasnički udio u turističkoj agenciji Adriatica.net spao sa 50 na jedan posto, svela se praktički na servisiranje povezanih poduzeća. Vlasnici Emporiona Marko Vojković i Juraj Mucko isplatili su si lani 38,8 milijuna kuna ranije ostvarene dobiti, pa je najvećim dijelom plasirali natrag u tvrtku u vidu kredita. No tvrtka je lani poslovala s gubitkom od 15 milijuna kuna, najviše zbog nenaplativosti potraživanja od nekih propalih poslovnih partnera.

Njene obaveze prema bankama nisu bile velike, no na koncu prošle godine najveće obaveze imala je tvrtka Emporion centar, koja je također poslovala s gubitkom. Njen objekt, u kojem su smještene sve ove tvrtke, ali i ZAMP i neki drugi najmoprimci, opterećen je visokom hipotekom Raiffeisen banke, koja se osigurala i mjenicama.

Nikola Bajto

Teleoperater B.net razljutio korisnike posebnom naplatom Trećeg programa HTV-a

Televizija javna, naplata privatna

Puštanje u eter novog, trećeg programa HTV-a, popratila je redukcija toga sadržaja javne televizije za korisnike usluga teleoperatera B.net, koji ga istima želi posebno naplaćivati. Ali, pretplatnici te mreže digli su glas i upoznali širu javnost s takvim uzurpiranjem javnog dobra, već plaćenog iz drugih izvora, kao što je TV-pretplata.

Pokušaj B.neta da ušićari na novom programu prvo je bio zaodjeven šutnjom samog vinovnika afere, a zatim se isti oglasio tumačenjem da je HTV3 ionako pokrenut namjesto dotadašnjega satelitskog programa HRT Plus, koji se doista posebno naplaćivao. Budući da im nije uspio nijedan od ta dva pristupa uvjeravanja ljubopitljivih medija u nemoguće – znamo li da drugi ne drži vodu jer je HTV3 pokrenut kao apsolutno dostupan program, baš kao i HTV1 i HTV2 – naposljetku su smislili i treće objašnjenje.

Odluka da naplaćuju HTV3, čuli smo tad, njihov je “tihi prosvjed” zbog prevelikih HRT-ovih zahtjeva za naknadu prijenosa programa te javne televizije. No, kako je riječ o najglupljoj od tri izlike, budući da se rezon prelama na leđima korisnika – to i dalje čekamo na četvrto, možda čak nešto suvislije objašnjenje.

Dotad podsjetimo na beneficiranu poziciju teleoperatera u Hrvatskoj, prvih među privatnim tvrtkama koje su korisnicima mogle utjerati dug blokadom računa, što je postignuto efikasnim i provizijski zacijelo veoma širokogrudnim lobiranjem kod zakonodavca. U ovom se trenu B.net pokazuje kao najbezobrazniji od njih, povodom novog programa HTV-a, mada bi bilo nepravedno pritom ne spomenuti najstarijeg, te najvećeg i najgoreg u društvenom smislu, T-Com.

Njegov je faraonski status ideal teleoperaterskog slatkog života u Hrvatskoj, pa svi ostali, kad odrastu, žele biti kao T-Com. Oni sjedaju na račune pretplatnika koji ne čitaju sitna slova u ugovorima, dok potonjima mjesecima kasni plaća; oni otkupljuju prijenose nogometnih utakmica hrvatskih klubova – koje uvelike izdržavamo javnim novcem i oprostom poreza – ali i utakmice Lige prvaka; oni imaju enormno djelotvornu podršku EU-a zaprijeti li im se novim fiskalnim opterećenjem; oni naveliko otpuštaju svoje radnike, bez obzira na rast utrška od poklonjene im infrastrukture.

Tu kompaniju, uostalom, naše su vlasti prodale Nijemcima – njemačkoj državi, naime – bez ikakve ekonomske potrebe, izuzev stanovitog, netransparentnog političkog interesa. Stoga je neizrečena istina zapravo to da B.net sada tek, po uzoru na velike, a više ili manje umješno, pokazuje svoje perspektivne mišiće.

Igor Lasić

Kratko & jasno

Dean Duda, profesor Filozofskog fakulteta u Zagrebu

Obrazovanje nije sportska disciplina

Znanstvenici sa Sveučilišta Jiao Tong u Šangaju objavili su rang-listu najboljih svjetskih sveučilišta prema njihovom akademskom i istraživačkom uspjehu. Prema toj “šangajskoj listi” i ove godine, kao i lani, Sveučilište u Zagrebu nalazi se među 500 najboljih u svijetu. Kako to komentirate?

– Komentiram upravo onako kako se prema tom i sličnim rangiranjima odnosi Deklaracija o znanosti i visokom obrazovanju Akademske solidarnosti. Dakle, trebamo redefiniciju kriterija kvalitete i razvoj mehanizama složene evaluacije znanstvenog i nastavnog rada, prednost kvalitativnog nad kvantitativnim, kombinaciju stručnih i sociokulturnih kriterija bez panične i gotovo histerične kompeticije.

Koliko su ti podaci relevantni? Što oni uopće znače?

– Relevantni su i znače mnogo, pretpostavljam, onome tko u te podatke vjeruje i drži do njih kao do jedinog parametra, kao uostalom u svakoj situaciji iskrene vjere i strasne predanosti religijskom iskustvu. Redakciji “Jutarnjeg lista”, Tanji Rudež i njihovim jukebox znanstvenicima predstavljaju nedvojbeno ključan orijentir i dodatno osnaženje argumenata kojima raspolažu.

Koliko je i po čemu takva vrsta rangiranja zavaravajuća?

– Zavaravajuća je koliko i svako drugo pozivanje na jednu i jedinu istinu. Znanost i visoko obrazovanje nisu sportske discipline. Ili barem još nisu.

Na koji način se može najbolje mjeriti uspješnost nekog sveučilišta, po kojim parametrima?

– Po mom mišljenju, moraju se ustrojiti posve drugi kriteriji od sadašnjih, a koji neće biti poput natjecanja tko je bolji ili lošiji, nego ih je potrebno drugačije profilirati. Treba stvoriti određenu atmosferu, društvenu odgovornost, količinu novih kolegija, zadovoljstvo studenata, kao i zadovoljstvo profesora. Valja imati jasan uvid u financijsko stanje fakulteta, svima omogućiti dostupnost baze podataka, baze knjiga i časopisa i, jasno, potrebno je više raditi.

Mirna Jasić