Balkan prolaz

TURCI

Turkofilstvo bošnjačkih političara ulazi u novu fazu, nakon godinama opetovanih fraza o turskoj “bošnjačkoj majci, tako je bilo, tako će i ostati” (citat bivšeg reisu-l-uleme Islamske zajednice BiH Mustafe Cerića). Istovremeno, u spoljnoj politici Turske, koja se posljednjih godina okrenula Balkanu, Bosna u retoričkom smislu dobiva sve više prostora, iako na ekonomskom planu ta ljubav i nije toliko primjetna. Bilo kako bilo, turski premijer Recep Tayyip Erdogan nedavno je, sa zakašnjenjem od devet godina, obznanio kako mu je na samrtničkoj postelji prvi predsjednik Predsjedništva BiH Alija Izetbegović “ostavio Bosnu u amanet (nasljedstvo)”. “Kada sam ga posjetio u bolnici, rekao mi je da meni povjerava Bosnu. ‘Bosna je ostavština Osmanlija'”, citirao je Erdogan navodne riječi umirućeg Izetbegovića, što je indirektno potvrdio i Alijin sin Bakir. (“Moj otac je volio Erdogana kao da mu je bio sin.”)

Turski premijer i aktualni predsjedavajući Predsjedništva – Erdogan i Izetbegović, dakle – sastali su se u jeku predizborne kampanje u Bosni i Hercegovini, i tom je prilikom Izetbegović Erdoganu uručio Zlatni ljiljan, najviše vojno priznanje koje je u toku rata 1992-95. dodjeljivala Armija BiH zaslužnim borcima. “Bosna i Hercegovina je uspješno riješila mnoge političke probleme zahvaljujući angažmanu Turske”, rekao je u ekskluzivnom intervjuu istanbulskom “Zamanu” Izetbegović, dodajući da su tome pridonijeli česti bilateralni susreti na najvišem nivou, kao i trilateralni razgovori (Turska – BiH – Srbija i Turska – BiH – Hrvatska) koje je prije dvije godine inicirala Ankara. “Historijske veze između Turske i Bosne pomogle su razvoju međusobnih odnosa. Kao što smo imali zajedničku prošlost, mi ćemo imati i zajedničku budućnost. Uspjeh BiH zavisi od Turske koja je jaka zemlja i koja je u stalnom razvoju. Uspjeh jednog brata je također i uspjeh drugog… Mi smo ponosni na našu braću Turke”, objasnio je Izetbegović.

Vojno priznanje Zlatni ljiljan u ratu se dodjeljivalo “vojnicima i oficirima za najsmjelije, najhrabrije i najtaktičnije podvige protiv agresora”. U kojim se borbama Erdogan istakao, na osnovu čega mu je priznanje dodijeljeno te hoće li turski premijer nakon svoje smrti biti sahranjen na memorijalnom groblju Kovači u Sarajevu, Izetbegović nije objašnjavao.

LAŽ

Lažna vijest koja se najprije pojavila na Facebooku, o navodnom ubistvu makedonskog studenta Aleksandra Samadžijeva u Grčkoj, podigla je napetost u dvije susjedne zemlje – Grčkoj i Makedoniji – na najvišu razinu do sada, a sve zahvaljujući gluposti. Najprije se na popularnoj društvenoj mreži pojavila informacija da su makedonskog studenta Samadžijeva ubili neonacisti u Solunu, gdje je studirao, jer nije želio promijeniti svoje makedonsko prezime, da bi je zatim pokupio velik broj makedonskih medija, uključujući i javni servis. Na vijest su reagirali mnogi, čime su ionako narušeni odnosi između dvije zemlje dodatno pogoršani. Todor Petrov, predsjednik Svjetskog makedonskog kongresa, otvoreno je putem Makedonske nacionalne televizije pozvao na proteste ispred Grčke ambasade u Skoplju. Dvadeset četiri sata je trajala histerija u kojoj je policija bila u stanju pripravnosti, sve dok netko nije provjerio istinitost prvobitne vijesti, nakon čega se ispostavilo da je cijela priča, od početka do kraja – laž. Brojne nevladine organizacije reagovale su pozivajući i na odgovornost medija koji su objavili neprovjerenu informaciju i podigli naciju na noge te još više ugrozili ionako slabe odnose s Grčkom. Skopski novinar i urednik lista “Dnevnik” Aleksandar Manasiev je, govoreći za “Novosti”, naglasio kako su makedonski mediji s lakoćom progutali dezinformaciju koju su zatim servirali kao istinu. “Laž je proširena preko socijalne mreže, ali je bila dodatno pojačana izjavom jednog makedonskog političara koji je rekao da je to otvoreni poziv na rat sa Grčkom. U vakuumu koji su omogućile državne institucije stvorila se napeta situacija, koja je sa lakoćom mogla da izađe van kontrole. Slučaj je kao stvoren za udžbenike za novinare, u kojem bi prva lekcija morala biti da je bolje posljednji objaviti tačnu informaciju nego prvi širiti laž”, kaže Manasiev.

(NE)POVJERENJE

Nastavlja se rovovska bitka u Sobranju. Opozicioni Socijaldemokratski savez Makedonije (SDSM) podnio je parlamentu zahtjev za glasanje o povjerenju Vladi Nikole Gruevskog. Lider SDSM-a Branko Crvenkovski izjavio je da je njegova partija, nakon sastanka s drugim opozicionim strankama, postigla saglasnost da je Vlada predvođena koalicijom VMRO-DPMNE i Demokratske unije za integraciju (DUI) ugrozila međuetničke odnose, kredibilitet institucije države te da samim tim radi protiv mira i stabilnosti u zemlji. “U isto vrijeme, u Makedoniji imamo katastrofalnu ekonomsku situaciju, ekonomija je u recesiji, siromaštvo i nezaposlenost su na rekordnom nivou. Standard građana opada, a svjedoci smo kako ova Vlada umjesto da se posveti rješavanju ključnih problema, kreira druge probleme i to u sferi gdje su improvizacije najmanje dozvoljene, u sferi međuetničkih odnosa”, naglasio je Crvenkovski, prenose agencije. On je rekao da je SDSM pripremljen za prijevremene parlamentarne izbore nakon utvrđivanja izbornog spiska koji će biti usaglašen s Izbornim zakonom, o kome se danima raspravlja u parlamentu. Na vanrednim parlamentarnim izborima, održanim 5. juna prošle godine, u makedonskom Sobranju, koje ima 123 poslanika, VMRO-DPMNE osvojio je 56 poslaničkih mjesta, a koalicija SDSM 42 mandata.

ELEKTA

U akciji koju je krajem prošle sedmice u Sloveniji sproveo Odjel policije za borbu sa privrednim kriminalom, uhapšen je lider oporbe u toj zemlji i gradonačelnik Ljubljane Zoran Janković. Pored gradonačelnika Jankovića, uhapšen je i njegov sin, biznismen Jure Janković. Nezvanične informacije koje su prenijele regionalne agencije upućuju na istragu koja se vodi u vezi s poslovanjem tvrtke Elekta čiji je Janković osnivač, a koja je sada u vlasništvu njegovih sinova. Policija istražuje poslovanje Elekte u vezi s preprodajom zemljišta i gradnjom sportske dvorane Stožice u Ljubljani. Nekadašnji direktor Mercatora Zoran Janković bio je nakon jesenskih prijevremenih parlamentarnih izbora i kandidat za premijera, ali je njegov pokušaj formiranja parlamentarne većine propao. Ovo je bila jedna od najvećih istraga o korupciji, saopćila je slovenska policija, a prenosi Tanjug. Ukupno je pritvoreno šest osoba nakon pretresa 23 lokacije. Policija je saopćila da su istrage od četvrtka dio pretkaznenog postupka koji vodi državno Tužiteljstvo specijalizirano za privredni kriminal, a pokrenut je od strane porezne uprave prije godinu i pol dana.

REALNO

Realno je, kaže specijalni predstavnik Europske unije u Bosni i Hercegovini Peter Sorensen, da BiH postane članicom EU-a do 2020. godine. “Ne griješe oni koji govore o 2020. godini za ulazak BiH u EU ako se pogleda iskustvo regije, Hrvatske, Slovenije”, rekao je Sorensen. BiH još uvijek nije zaključila Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju s EU-om jer vlasti te zemlje nisu ispunile potrebne uvjete. U ovoj fazi, najveći problem predstavlja implementacija presude Suda za ljudska prava u Strasbourgu Sejdić-Finci protiv Bosne i Hercegovine, a koja se odnosi na prava predstavnika manjina da se kandidiraju na izborima. Govoreći o problemima s kojima će se Bosna i Hercegovina susresti nakon što susjedna Hrvatska postane dijelom EU-a, Sorensen je pozvao bh. vlasti da ubrzaju pripreme za ulazak Hrvatske u EU, najavljen za 1. juli 2013. godine, kako bi mogli nastaviti izvoz svojih proizvoda i trgovinske odnose s EU-om i nakon toga datuma. “Političari u ovoj zemlji moraju se baviti pitanjima vezanim za proces pristupanja EU-u. Ako tako ne bude, od pristupanja Uniji neće biti ništa”, kazao je Sorensen.