Mirovine, a ne dobra volja

Vlada će uzeti u obzir problem onih građana koji, iako su redovito uplaćivali u mirovinske fondove, nisu dobivali mirovine određeni vremenski period te, u dogovoru s oštećenima, razmotriti načine obeštećenja – piše u jednoj točki programa Vlade do 2015. Iako je time prvi put iskazana politička volja da se razmotri problem star 17 godina, to nije utjeha i rješenje za oko 20.000 umirovljenika koji su pravo na mirovinu ostvarili do početka ratnih sukoba 1991, kada im je isplata obustavljena – oni, naprosto, više nemaju vremena čekati.

– U Hrvatskoj se teško živi, umirovljenici su na rubu egzistencije, posebno oni koji su za rata bili na području Krajine, a koji su sada jadni, poniženi i diskriminirani. Naši članovi imaju i više od 80 godina. U mirovinski su fond ulagali preko 40 godina, a osramoćeni su unatoč tome što nisu ratovali. Zašto smo kažnjeni, zar zato što smo ostali u našim domovima? – pita Branko Đukić, predsjednik Udruženja financijski oštećenih umirovljenika od 1991. do 1997.

Podrška Evropske komisije

S dolaskom nove vlasti, Udruženje je stupilo u kontakt s ministrom Mirandom Mrsićem.

– Tražio sam hitan sastanak s ministrom, a dobio sam odgovor da je ministar problem uzeo u razmatranje i da će predložiti neki kompromis. Pa, taj kompromis može trajati tri ili četiri godine, a mi toliko ne možemo čekati. Pokazana je dobra volja, ali nama treba više od toga. Pisao sam i predsjedniku Ivi Josipoviću, ali nam je rečeno da sastanak s njim nema svrhe, jer on nije nadležan za naš problem. Znači, predsjednik neće ni da nas sasluša. To je čisto izbjegavanje i izrugivanje – smatra Đukić.

Podršku oštećenim penzionerima pružila je i Evropska komisija, no opet bez konkretnog rješenja.

– Prošli su i pregovori i zatvaranje poglavlja 23, a o tome se nije razgovaralo. Sada smo u monitoringu i opet se ništa ne događa. Hrvatska ne bi smjela u EU dok nam se ne isplate mirovine – ističe Đukić. Svih ovih godina Udruženje je jedinu podršku dobivalo od saborskih zastupnika SDSS-a.

– Otkako SDSS ima zastupnike u Saboru, ovaj je problem otvoren, aktualan i na dnevnom redu. Nažalost, još nije bilo iskrene političke volje da ga se riješi, iako su svoja prava oštećeni umirovljenici ostvarili prije rata, u SFRJ – kaže predsjednik SDSS-a Vojislav Stanimirović.

Nakon rata, umirovljenicima koji su se vratili na oslobođeno područje ponovno je uspostavljena isplata mirovina, s time da je, prema tadašnjem Zakonu o mirovinskom i invalidskom osiguranju, to bilo moguće za najviše tri godine unatrag. Međutim, rijetki su se u to doba vraćali u zavičaj; kada su počeli stizati prvi brojniji povratnički valovi, 1997. godine, donosi se Zakon o konvalidaciji. Po njemu su krajinski penzioneri primali mirovine iz “parafonda”, a za isto razdoblje nije moguće isplatiti dvije mirovine. I danas takvo mišljenje prevlada u Ministarstvu rada i mirovinskog sustava.

“Uslijed nemogućnosti održavanja platnog prometa za Domovinskog rata, korisnicima mirovina na privremeno okupiranom području obustavljena je isplata mirovina. Za te je korisnike isplatu preuzeo “parafond”, a tijelo Republike Srbije za korisnike koji su ondje boravili, kao što je i Hrvatska preuzela isplatu mirovina za izbjeglice koje su mirovine stekle na području bivših republika”, objašnjavaju iz Ministarstva, uz napomenu da ni sadašnja zakonska regulativa ne omogućuje retroaktivnu isplatu mirovina.

– Kako je moguće da Hrvatska priznaje krajinski “parafond” kao relevantan za penzionere, koji u njega nikada ništa nisu uplaćivali? – čudi se Vojislav Stanimirović.

Spremni i na kompromis

Nakon godina nerazumijevanja i ignoriranja od strane vlasti, Udruženje je spremno na kompromis: iako su financijski zakidani od 1991, bili bi sretni i zadovoljni da im se isplate mirovine za 1995, 1996. i 1997. godinu.

– Zahtijevamo da Vlada provede ono što je već jednom odobrila 1995, pa ukinula preko noći. A neisplaćene penzije za vrijeme rata poklanjamo državi – kaže Đukić.

Za razliku od SDSS-a, koji ih godinama podržava, Branko Đukić razočaran je držanjem Hrvatske stranke umirovljenika Silvana Hrelje, koji nijednom nije pružio javnu podršku ovom dijelu svoga glasačkog tijela. Iako su “Novosti” već nekoliko puta pokušavale s njim stupiti u kontakt, Hrelja uspješno izbjegava odgovoriti na naša pitanja. Umjesto njega, oglasila se glasnogovornica HSU-a Branka Valentić.

– Činjenica je da nismo javno istupali s tim problemom, ali smo ga svjesni i od početka pratimo kako napreduju pregovori nakon Sarajevske deklaracije iz 2005. godine. Vlada je u veljači ove godine donijela Promemoriju o tom pitanju, u kojoj se kaže da HZMO još prikuplja točne podataka o osobama kojima nisu isplaćene mirovine i to uz pomoć civilnih udruga i njihovih popisa – objašnjava Branka Valentić i ističe da u stranci misle da bi se taj problem morao rješavati individualno, jer je riječ o više vrsta korisnika, od kojih svi nisu podjednako zakinuti.

– HSU će se založiti za ubrzanje rješavanja ovog pitanja. Riječ je o svojedobnoj izvansudskoj nagodbi između korisnika i države, a sve bi se tehnički moglo provesti i putem Umirovljeničkog fonda, koji je i formiran iz razloga da se isplate odštete umirovljenicima. Nažalost, zasad ne možemo odgovoriti na koji će način Hrvatska prikupiti za to potreban novac – zaključuje Branka Valentić.

U vezi s tim, čini se da su oči aktualne vlasti uperene u sredstva Evropske unije i donatorske konferencije. Ali što ako taj novac ne stigne ili ne bude namijenjen rješavanju ovog problema?

– Tolerirali smo sve. Šutimo cijelo vrijeme. No, sada gubimo strpljenje i spremni smo naše pravo tražiti na Markovom trgu, pa neka nas poliju benzinom i zapale. Jer, ovo je prešlo sve granice ljudske izdržljivosti – ogorčen je Branko Đukić.