Balkan prolaz

IZBORI

Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini, održani u prošlu nedjelju, rezultirali su padom dvije nominalno socijaldemokratske opcije u toj zemlji: Socijaldemokratske partije BiH u Federaciji BiH i Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorada Dodika, koji je u Republici Srpskoj izgubio skoro dvije trećine načelničkih funkcija. Berlinski “Tageszeitung” u svojem komentaru navodi kako je “najvažniji rezultat općinskih izbora u BiH gorki poraz srpskog Saveza nezavisnih socijaldemokrata Milorada Dodika”. “Dosadašnja najjača stranka u Federaciji”, piše dalje Taz, “Socijaldemokratska stranka BiH, izgubila je simpatije birača. Razlog za to je duboko razočaranje nenacionalističkih birača SDP-a zbog kursa stranačkog šefa Zlatka Lagumdžije koji je želio formirati vladu sa srpskim i hrvatskim nacionalistima.”

Prema rezultatima koje je objavila Centralna izborna komisija (CIK), Stranka demokratske akcije (SDA) osvojila je najviše načelničkih mjesta – 34, a slijedi Srpska demokratska stranka (SDS) koja je osvojila 27 načelničkih mjesta, nasuprot 13, koliko je dobila na prošlim lokalnim izborima 2008. Hrvatska demokratska zajednica BiH dobila je 14 načelničkih mjesta, a Socijaldemokratska partija 11. Demokratski narodni savez (DNS) ima četiri načelnička mjesta, a Savez za bolju budućnost (SBB) BiH dva mjesta. Hrvatska demokratska zajednica 1990. ima tri načelnička mjesta. Tri su mjesta osvojili nezavisni kandidati, a ostale partije i koalicije po jedno načelničko mjesto. Izbori su ponovno donijeli dominaciju “originalnih” nacionalističkih partija, SDA-a, SDS-a i HDZ-a. U izboru za načelnika SDA je osvojio ukupno 27,2 posto glasova, slijede SDS i PDP sa 21,6 posto, te SNSD sa 12 posto glasova. HDZ BiH osvojio je 11,2 posto, SDP 8,8 posto i DNS 3,2 posto.

IZBORI 2

Izborni zakon u BiH predviđa mogućnost da se osuđeni ratni zločinci mogu kandidirati, o čemu smo već pisali na ovom istom mjestu. Tako je kandidat SDS-a Gojko Kličković postao načelnik zahvaljujući glasovima svojih novih sugrađana iz Krupe na Uni (dio predratne općine Bosanska Krupa u sastavu RS-a), unatoč optužnici za udruženi zločinački poduhvat zbog progona Bošnjaka i Hrvata u Bosanskoj Krupi. Kličković je prema preliminarnim, neslužbenim i nepotpunim rezultatima u prednosti nad protukandidatima. Kako prenosi agencija Anadolija, početkom jula započelo je obnovljeno suđenje Kličkoviću i Mladenu Drljači za zločine u Bosanskoj Krupi. Tužilaštvo BiH je na stanovištu da će dokazati kako su optuženi Kličković i Drljača “vršili radnje napada na civile nesrpske nacionalnosti u Bosanskoj Krupi te da su odgovorni za udruženi zločinački poduhvat”, a čiji je cilj bila podjela općine Bosanska Krupa i “stvaranje teritorije koju će u apsolutnoj većini naseljavati Srbi”. Kličković je bio predsjednik Ratnog predsjedništva i komandant Kriznog štaba Srpske općine Bosanska Krupa, a Drljača predsjednik Vijeća Privremenog vojnog suda u Jasenici. Obojica su prvostupanjskom presudom krajem 2010. oslobođeni optužbe da su učestvovali u udruženom zločinačkom poduhvatu, no proces i dalje traje, paralelno s reaktiviranim Kličkovićevim političkim angažmanom. Gojko Kličković je po potjernici Interpola uhapšen u junu 2006. godine u Beogradu. U bjekstvu je bio od 1998, nakon što je uz kauciju pušten iz zatvora zbog optužbi da je za vrijeme premijerskog mandata u RS-u zloupotrijebio službeni položaj i krivotvorio dokument.

KRIVICA

“U Srebrenici se nije desio genocid. Riječ je o pojedinačnoj krivici pripadnika srpskog naroda. Srbijanski parlament je osudio ovaj zločin, ali nije kazao da je riječ o genocidu. Nijedan Srbin ne priznaje genocid u Srebrenici, pa ni ja”, kazao je srbijanski predsjednik Tomislav Nikolić u intervjuu za talijanski dnevnik “Corriere della Sera”. Nikolić je kazao da su Radovan Karadžić i Ratko Mladić trenutno u Hagu i da se protiv njih vodi postupak, te da ih on osobno smatra nevinima. Otkako je 31. maja stupio na dužnost predsjednika, Nikolić je više puta ponovio da je u slučaju Srebrenice riječ o “teškom zločinu koji je počinjen nad Bošnjacima, a ne o genocidu”.

POMOĆ

Nezavisni slovenski analitičar Andraž Grahek tvrdi da će Slovenija u idućih pet godina trebati 12 milijardi eura pomoći od Europskog stabilizacijskog mehanizma (ESM) ako ne uspije provesti predviđene reforme. “Ako ne provedemo reforme, u prvom redu mirovinsku, u idućih godinu-dvije dana izgubit ćemo pristup međunarodnom tržištu obveznica. To bi značilo da bismo bili prisiljeni od ESM-a tražiti pomoć od 12 milijardi eura za financiranje proračuna i servisiranje duga”, rekao je Grahek. Dodao je da bi to značilo prihvatiti i petogodišnji program restrikcija i mnogo korjenitijih reformi od onih koje predlaže sadašnja Janšina vlada te da Slovenija ni u kojem slučaju ne može izbjeći reforme i mjere fiskalne stabilizacije. Grahek je svoje opservacije iznio nakon što je slovenski ministar financija Janez Šušteršič izjavio da Slovenija za sada ne razmišlja o traženju pomoći iz novog fonda čiji je kreditni potencijal za zemlje eurozone koje se nađu u financijskim teškoćama čak 500 milijardi eura. Premijer Slovenije Janez Janša na tribini “Aktivno državljanstvo i poduzetništvo” u Piranu rekao je da Sloveniju očekuju još oštriji rezovi u idućoj godini ako se ne provedu predložene strukturne reforme.

KAMPANJA

Prema ocjeni političkih posmatrača, kampanja pred parlamentarne izbore u Crnoj Gori, zakazane za 14. oktobar, najnegativnija je u posljednjih desetak godina i uglavnom se svodi na optužbe političkih konkurenata. Retorika je posebno zaoštrena između vladajuće koalicije predvođene Milom Đukanovićem i opozicionog saveza na čijem je čelu Miodrag Lekić. Prema mišljenju Rada Bojovića, objašnjenje za tako negativnu kampanju treba tražiti u potrošenoj političkoj klasi koju čini vlast koja ne može da realizuje ono što je obećala i gubitnička opozicija koja ne uspijeva da se nametne kao alternativa. “Kada imate takve dvije iscijeđene politike, onda je preostalo da se to nadomjesti sa onom retorikom kojom neko pretpostavlja da mu može pomoći za izborni rezultat. U ovoj kampanji u tome prednjači vladajuća koalicija, svjesna činjenice da mnogo toga što su obećali nije ispunjeno i da nemaju sa čim osobito da se pohvale kada su u pitanju ukupno stanje sistema i standard građana, i onda oni idu na ono što su poslovične slabosti opozicije, gdje mogu vrlo lako da, po njihovoj procjeni, tu i takvu opoziciju diskredituju”, ocijenio je Bojović.