Intrigator

Katran & perje

Svećenici u potrazi za žrtvama rata

Bozanićev leteći odred

S obzirom na to da se čuvena komisija Vice Vukojevića svojedobno pokazala iznimno nesposobnom da poveća broj žrtava Drugog svjetskog rata, u akciju ulazi institucija oboružana najmodernijim gedžetima.

Sudeći po zaključcima tijela s jednostavnim, pamtljivim te optimističkim nazivom – Komisija Hrvatske biskupske konferencije i Biskupske konferencije BiH za hrvatski martirologij, kojom predsjedava gospićko-senjski biskup Mile Bogović – Katolička crkva oformit će posebnu postrojbu za istraživanje partizanskih zločina.

Osobitu draž vijesti o Bozanićevom malom letećem odredu, objavljenoj u novinama, daje neizbježna činjenica da je informator anoniman.

“Svakako treba raditi na traženju tragova mučeništva na našim prostorima, napose u Drugom svjetskom ratu i poraću… Zato će trebati, koliko je to moguće, poraditi preko župnih ureda da se istražuje ne samo tragove mučenika nego i sve žrtve”, objavilo je crkveno duboko grlo, spontanim posredstvom Katoličke informativne agencije.

Prikupljanjem podataka na terenu bavit će se osobno župnici i neodređeni “suradnici”, pa je crkveni izvor uvjeren da će podaci biti vjerodostojni, jer “crkva ima najbolju statističku mrežu”.

Duboko grlo još je jednom posvjedočilo o plemenitoj nepristranosti crkve u razmatranju svekolikog ratnog martirologija, a sve u skladu s učenjem da su svi ljudi jednakovrijedna Božja stvorenja.

“Možda će se na taj način otkriti i ona druga strana – gdje su pobijeni ili nestali komunisti i partizani”, reklo je, dodavši da bi ovakva organizacija posla mogla biti razmjerno jeftina.

Nije poznato hoće li dodatni radni sati izazvati revolt nekih župnika, ali se šuška o osnivanju svećeničkog sindikata zbog plaćanja prekovremenog rada.

Petar Glodić

Tvrtka Sense savjetovanje novog ravnatelja HRT-a dobila visoke državne dotacije

Maras potaknuo Radmana sa 400.000 kuna

Zamjetan je broj javnih tvrtki i tijela na popisu klijenata donedavne tvrtke Gorana Radmana. Usluge Sense savjetovanja koristile su Hrvatske šume, HPB, HBOR, HZZ, Ministarstvo gospodarstva, Ministarstvo znanosti i sama Vlada

Sense savjetovanje, tvrtka čiji je suvlasnik do prije mjesec dana bio novoizabrani ravnatelj HRT-a Goran Radman, ove godine je od Ministarstva poduzetništva na ime poticaja iz “Poduzetničkog impulsa” dobila gotovo 400.000 kuna. Zanimljivo je da je tvrtka poticaje dobivala i ranijih godina, 2010. to je bilo 130.000 kuna, a lani 90.000 kuna, no nakon promjene vlasti, ove je godine ostvaren četverostruki porast dotiranih sredstava.

Ministarstvo na čijem je čelu SDP-ov Gordan Maras dodijelilo je Radmanovom Senseu, precizno rečeno, 391.679,37 kuna, a to predstavlja desetak posto godišnjeg prihoda te tvrtke, kojoj je otprilike toliko iznosila i lanjska dobit.

Prema programima Ministarstva, Sense je dobio 213.675 kuna od maksimalno mogućih 800.000 kuna iz programa “Nove tehnologije”, maksimalnih 80.000 kuna iz programa “Pozicioniranjem na tržištu do uspjeha” te nešto više od 98.000 kuna od ukupno dostupnih 550.000 za projekt “Jačanje međunarodne konkurentnosti”.

Radman se, podsjećamo, posljednjih dana rujna, uz opraštanje od kolega s Veleučilišta VERN, kao da je njegov kasniji izbor za ravnatelja HRT-a bio sigurna stvar, oprostio i od vlasničkog udjela u savjetničkoj tvrtki Sense, koju je s partnerima osnovao 2007. godine.

Sense savjetovanje hvali se velikim brojem domaćih i stranih klijenata, a na popisu domaćih poslovnih subjekata koji su trebali unaprjeđivati svoje poslovanje uz savjete Radmanovih kolega, zamjetan je broj tijela javne uprave i tvrtki u državnom vlasništvu, pa su tako Radmanove savjetodavne usluge koristile Hrvatske šume, Hrvatska poštanska banka, Hrvatska banka za obnovu i razvitak, Hrvatski zavod za zapošljavanje, Ministarstvo gospodarstva, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa, kao i sama Vlada.

Ipak, treba istaknuti kako Sense savjetovanje navodi tijela javne uprave kao jednu od svojih osnovnih djelatnosti. Radmanova bivša tvrtka je u 2011. godini poslovala s ukupnim prihodima od 4,1 milijun kuna, uz devetero zaposlenih. Prihodi su u 2011. rasli po stopi od gotovo 40 posto, dok je neto dobit tvrtke iznosila 393.000 kuna.

Radman je ove godine s Vladimirom Smolecom, bivšim suvlasnikom najveće hrvatske marketinške agencije Digitel, koja se bavi i proizvodnjom medijskih sadržaja koje prodaje televizijskim kućama, osnovao novu tvrtku za savjetovanje i upravljanje, pod imenom Signet grupa. Smolec je Radmana došao podržati i na sučeljavanju kandidata za glavnog ravnatelja HRT-a.

Josip Jagić

Sisački biskup Vlado Košić širio “protuhrvatsku paniku” u Vrginmostu

Povratak u gvozdeno doba

Biskupovim istupom nastavljena je akcija kojom se vrijeme nastoji zaustaviti u 1996. godini, kada je pod nerazjašnjenim okolnostima Županijska skupština u Sisku, umjesto lokalne vlasti, ime Vrginmosta promijenila u Gvozd

Sisački biskup mons. Vlado Košić dolijevao je ulje na vatru i širio mržnju u Vrginmostu proteklog vikenda. Inspiriran povratkom povijesnog imena mjesta, zapitao se “je li ovo Republika Hrvatska ili bi je po mnogo čemu trebalo nazivati Republika protu-Hrvatska”.

“Zar u njoj nema mjesta za Hrvate, pa otkud god oni došli, iz daleka svijeta kamo se naš narod rasuo ili iz susjedne BiH odakle ih je protjerala zatornička prijetnja… kod nas je u posljednje vrijeme opet teško svim Hrvatima – i osobito katolicima. Ponovno se protiv našega naroda podižu oni koji mu žele razoriti vjekovne temelje kulture i tradicije, na kojima počiva naša povijest i naš identitet”, ustanovio je Košić.

Na ovaj je način nastavljena akcija kojom se vrijeme nastoji zaustaviti u 1996. godini, kada je pod nerazjašnjenim okolnostima Županijska skupština u Sisku, umjesto lokalne vlasti, promijenila ime mjesta u Gvozd.

Kada je pak u svibnju ove godine, na sjednici Općinskog vijeća Gvozda, lokalni SDP pokrenuo inicijativu da se mjestu vrati naziv Vrginmost i kada je šest od sedam mjesnih odbora ideju podržalo, već tada se dalo naslutiti da procedura, premda besprijekorno provedena po zakonu, neće lako zaživjeti u praksi. Mjesni HDZ odmah je priopćio da je to “politička provokacija nad Hrvatima u Gvozdu”. Tomislav Karamarko je rekao da će se “svim zakonskim sredstvima boriti protiv odluke o preimenovanju”, iako je ona bila plod upravo zakonskih sredstava.

Sredinom lipnja, odluka o promjeni imena mjesta objavljena je u “Službenom vjesniku”. Prva tabla s povijesnim imenom premazana je bojom prošlog tjedna, niti 24 sata nakon postavljanja, a na Facebook grupi “Gvozd a ne Vrginmost” dobar dio poruka završava sa “ZDS” (“Za dom spremni”). Na stranicama navedene Facebook grupe u utorak je osvanuo i poziv na prosvjede u gradu u organizaciji Hrvatskog štita, Hrvatskog nacionalnog fronta i Croatoruma.

Općinskom načelniku Branku Jovičiću nije svejedno kada čita komentare na Fejsu, posebno one tipa “Ubij Srbina”. Na tekstove je upozorio i policiju.

“Posjetili su me policijski inspektori kojima sam predočio poruke na Facebook grupi. Rečeno mi je da moram podnijeti kaznenu prijavu. Neću je podnositi, jer ne želim dodatno komplicirati ionako nategnutu atmosferu. Znam da je promjena imena odrađena po zakonu i da je riječ o odluci za koju je ruku digla velika većina općinskih vijećnika. Nije mi jasno zašto je ovdje demokracija bespotrebno na kušnji”, rezigniran je Jovičić, koji uopće ne želi komentirati izjave sisačkog biskupa.

Naziv Vrginmost nastao je početkom 18. stoljeća kada je izvjesni Stojan Vrga sišao s Petrove gore u nizinu, sagradio kućicu i preko rječice Trepče napravio most. Kako je mjesto bilo sjecište putova, ubrzo je postalo sastajalište i odmorište za koje se znalo reći – kod Vrgina mosta. Naselje dobiva ime Vrginmost i tako ostaje gotovo 300 godina.

Vladimir Jurišić

Medijska kuća EPH gasi zagrebačko dopisništvo nekoć velikog splitskog dnevnika

Nastavlja se uništavanje “Slobodne”

Uništavanje “Slobodne Dalmacije”, nekoć stasitog splitskog dnevnika, nastavljeno je proteklih dana najavom zatvaranja još jednog njegova dopisništva, i to najvećeg, onoga zagrebačkog, nakon nedavnog gašenja šibenskog i dubrovačkog. Uskoro bi se tako dvadesetak zagrebačkih novinara trebalo naći što na ulici, što u depandansi vlasničkog poduzeća tog dnevnika, Europapress holdinga, a koja vodi “Jutarnji list” – konkurenciju “Slobodne Dalmacije”.

Konkurentski odnos već dugo, međutim, u praksi uopće nije na snazi. Točnije, barem otkako je Ivo Sanader prije sedam godina pod sumnjivim okolnostima izručio “Slobodnu” vlasniku EPH-a Ninoslavu Paviću. Ona je zatim u crnom dvorcu na uglu Koranske i Koturaške u Zagrebu, sjedištu EPH-a što ga neki kolege poetično nazivaju Mordorom, zadobila ulogu Pepeljuge.

I eno tamo do danas nujno trijebi leću, dok poziva na kraljevski bal nema ni iz korova. Za to vrijeme, Pavić je maćehinski zloupotrijebio te novine, opterećujući ih nemedijskim poslovanjem – nekretninama preko Adriatice.net – a na ime fiktivne dokapitalizacije, te prodajući im imovinu, lanac kioska i poslovnu zgradu u Splitu, Ivici Todoriću.

O novinskoj kvaliteti “Slobodne Dalmacije” više ne treba trošiti riječi; konačna propast je logičan epilog te žalosne priče. Novinari će, pak, u njoj ispasti tek kolateralne žrtve, s vjerojatnim nastavkom udesa i za one koji će dobiti privremeno zaklonište pod okriljem “Jutarnjeg”. Prvi dio ljudstva, naime, dobit će neku otpremninu prije skončavanja na burzi rada, a potonjima će to u dogledno vrijeme biti uskraćeno zato što formalno prelaze iz jedne u drugu firmu.

Igor Lasić

Kratko & jasno

Eugen Jakovčić, Documenta

Šeksa i Lošu treba goniti

U povodu rasprave uz izvješće Europske komisije upozorili ste na neprocesuiranje najviših dužnosnika odgovornih za ratne zločine?

Monitoring u slučajevima procesuiranja ratnih zločina, koje naš tim godinama prati na sudovima, pokazuje da u slučaju Norac-Ademi suđenje nije rezultiralo pokretanjem istrage protiv Davora Domazeta Loše, unatoč tome što su činjenice na suđenju ukazale na odgovornost osoba na zapovjednim mjestima. Neprihvatljive su i odbačene optužbe protiv Vladimira Šeksa u slučaju Glavaš i Mate Laušića u slučaju Lora. Na raspravi u Saboru, kao i ranije u našim izvještajima, predložili smo, a i sada sugeriramo DORH-u, da u istragama posveti veću pažnju kaznenoj odgovornosti zapovjednog lanca, onih koji su bili dužni garantirati sigurnost civila na područjima gdje su njihovi podređeni počinili ratne zločine.

Na raspravi je sudjelovao i Vladimir Šeks koji je crven u licu kazao da Documenta radi pritisak na DORH kako bi revidirao svoju odluku po kojoj nema osnova za pokretanje postupka protiv njega?

Mi ne komuniciramo sa Šeksom već s DORH-om i mislimo da je, prije svega, tu presudio politički faktor kao ključno osiguranje nekažnjivosti Šeksa. Ključne zapovjedničke pozicije obnašali su i, primjerice, Ivan Vekić, Ivan Jarnjak, Miroslav Tuđman i Jure Radić, pa smatramo potrebnim istražiti jesu li isti imali stvarnu mogućnost spriječiti ili kazniti svoje podređene, neposredno odgovorne za počinjenje zločina.

Treba li država plaćati obranu optuženika za ratne zločine, dok istovremeno civilne žrtve rata plaćaju državi sudske troškove u izgubljenim parnicama protiv nje?

Obrana generala u Haagu od 2006. do 2011. stajala je porezne obveznike više od 169 milijuna kuna, a MUP je Tomislavu Merčepu dosad platio 389.616 kuna. S druge strane, civilne žrtve rata se dodatno viktimizira i kažnjava naplatom parničnih troškova u postupcima potraživanja kakvog-takvog obeštećenja.

Dragan Grozdanić