Proračunato nezaposleni
Proračun koji je Vlada predložila za 2013. najveći je u povijesti, s rashodima od 124,5 milijardi kuna i 10,9 milijardi kuna manjim prihodima, a za taj deficit i refinanciranje ranijih dugova Vlada će dogodine morati pronaći čak 29,7 milijardi kuna novim zaduživanjem uz planiranu privatizaciju Hrvatske poštanske banke i Croatia osiguranja, a možda i davanje autocesta u koncesiju.
No, kako će proračun utjecati na smanjenje iznimno visoke stope nezaposlenosti u zemlji? Dok ovotjedni podaci Zavoda za zapošljavanje govore kako 343.271 nezaposleni dolazi na tek 3.753 slobodna radna mjesta, prijedlog proračuna projicira dogodine blagi rast registrirane zaposlenosti za 0,4 posto i o tome ne govori više gotovo ništa. Cilj je više nego skroman i očigledno je da nam je Vlada već proračunski zagarantirala visoku nezaposlenost čak i pod uvjetom da ostvari sve ciljeve koje je njime zacrtala.
Neizvjesne stavke
Cijeli proračun Vlada temelji na dvije neizvjesne stavke, iznimno optimističnoj projekciji rasta BDP-a od 1,8 posto i uštedi na plaćama u javnom sektoru. U prezentaciji proračuna ministra financija Slavka Linića stoji kako će “glavni generator gospodarskog rasta u 2013. godini biti javne i privatne investicije”, no trebat ćemo pričekati još najmanje tjedan dana da nam Vlada otkrije koje bi to investicije trebale biti. Kako se ranije moglo čuti od bivšeg ministra gospodarstva Radimira Čačića, uglavnom se radi o investicijama u energetiku pred kojima i dalje stoji niz nepoznanica, no u proračunu Ministarstva gospodarstva sada je za njih predviđeno 730 milijuna kuna.
Investicije privatnog sektora još su teže uhvatljiva zvjerka. Realno je očekivati kako bi u prilagodbu poslovnim i okolišnim standardima Europske unije trebale ulagati kompanije koje žele preživjeti. Uz njih, tu postoji i određeni interes stranih ulagača za kapacitete u transportu, odnosno za sudjelovanje u privatizaciji nekih dijelova Hrvatskih željeznica, a tu su i neka ranija obećanja o ulaganjima u riječne luke, poput Vukovarske.
Drugi je najveći proračunski dobitnik Ministarstvo poduzetništva i obrta Gordana Marasa, čija su sredstva udvostručena sa 384 na 770 milijuna kuna, što je ipak pokazatelj da je Vlada svjesna jedne od najvećih hrvatskih slabosti, maloj stopi zaposlenosti i udjelu u BDP-u malih i srednjih poduzeća, koja nužno treba ojačati u kontekstu ulaska u EU.
Glavni ekonomist Splitske banke Zdeslav Šantić ocjenjuje kako je dosad to Ministarstvo potpore dodjeljivalo tržišnim liderima i sektorski, umjesto da se one dodjeljuju horizontalno.
– Vrsta i namjena tih poticaja utjecat će također i na povećanje zaposlenosti u sektoru malih i srednjih poduzeća i obrtnika, ali ono ne može biti dovoljno značajno kako bi preokrenulo glavne trendove u zaposlenosti domaće radne snage – kaže nam Šantić.
Još jedan rizik za rast nezaposlenosti je činjenica da Hrvatska ulaskom u EU 1. srpnja 2013. gubi pogodnosti za izvoz na tržišta CEFTA-e, što bi kratkoročno moglo dovesti do pada izvoza, ali i selidbe dijela proizvodnih kapaciteta u zemlje CEFTA-e.
Vlada je najavila nižu, desetpostotnu stopu PDV-a za turizam i ugostiteljstvo, a ako i ne dovede do smanjenja cijena, takav bi potez, slažu se turistički radnici, trebao dovesti do povećanja marži u tom sektoru, koje će osloboditi prostor za ulaganja u produljenje sezone, no zapošljavanje je podložno upravo sezonskim mijenama za koje još nema rješenja.
Kad se u obzir uzmu očekivani pad potražnje na tržištu Unije kojem pristupamo, negativni efekti izlaska iz CEFTA-e te upitni efekti državnih investicija uz pesimistične prognoze o rastu zaposlenosti, nameće se pitanje otkud Liniću tako optimistične brojke o rastu BDP-a.
Rezanja i rezanja
Kako bi se održao proračun, ministar Linić i premijer Zoran Milanović očekuju od javnog sektora da se odrekne 2,3 milijarde kuna koje mu nisu uspjeli uzeti ove godine. Kako je kazao Linić, riječ je o rezanju posebnih dodataka na plaće, poput regresa, iako je Milanović dodao kako neće obećavati da neće biti rezanja i osnovica plaća, već da će se sve uštede ostvariti u razgovorima sa sindikatima. Umjesto razgovora, sindikalisti najavljuju štrajkove kad Sabor bude glasao o proračunu, a za proljeće štrajk koji bi mogao potrajati do kraja školske godine. S manjim plaćama za očekivati je i novi pad potrošnje, koji će opet negativno djelovati na zaposlenost.
A proračunsko rezanje zadesilo je i Ministarstvo poljoprivrede, koje će poljoprivrednicima isplatiti čak 544 milijuna kuna manje subvencija, dok je, sudeći prema najavama Zakona o poljoprivrednom zemljištu, moguće očekivati da se prilikom smanjenja subvencija neće puno učiniti na zaštiti malih i srednjih poljoprivrednih gospodarstava. Nekako u skladu s najavama ministra poljoprivrede Tihomira Jakovine kako će do ulaska u EU propasti još 30 posto domaćih poljoprivrednika, koji će postati statistika Zavoda za zapošljavanje.
Uza sve to, ukidanje nulte stope PDV-a bit će još jedan udarac na kupovnu moć građana, iako je zbog već niske elastičnosti potražnje za hranom malo vjerojatno da će jesti još manje.