Od “Glasačke mašine” do “Crnaca”

Ovogodišnji Dani srpske kulture, sedmi po redu, tradicionalno su obilovali raznovrsnim i kvalitetnim kulturnim sadržajima vezanim uz politiku, povratak, međudržavnu suradnju i folklorno naslijeđe, što je pridonijelo da interes građana, bez obzira na njihovu nacionalnost, bude velik, a sva događanja u sklopu Dana vrlo posjećena.

Manifestacija je započela 1. decembra projekcijom dokumentarnog filma “Hrvatski crnci” studenta sociologije i antropologije Miloša Vlaisavljevića. Kako njegov filmski prvijenac govori o diskriminaciji pri zapošljavanju Srba u Donjem Lapcu i drugim povratničkim krajevima, o toj je temi održan okrugli stol, na kojem su pored autora govorili predsjednik Građanskog odbora za ljudska prava Zoran Pusić i bivši načelnik Donjeg Lapca Ilija Obradović, a raspravu je moderirao Rade Dragojević. Da Donji Lapac, u kojem Srbi čine  većinu stanovništva, po diskriminaciji pri zapošljavanju u državnim poduzećima i javnim službama nije ovdašnji izuzetak, složili su se svi sudionici.

Pusić je naglasio da je diskriminacija u povratničkim krajevima, ali i u drugim hrvatskim sredinama i danas očita, uspoređujući je s onom s početka devedesetih, kada su se Srbi masovno otpuštali po direktivi predsjednika Franje Tuđmana, ali i na inicijativu nižih struktura i rukovodilaca.

– Nije Tuđman 1992. sam otpustio 72 Srba iz splitske Pošte, nego su to učinili poštanski rukovodioci želeći biti veći katolici od pape – naveo je jedan od primjera.

Vlaisavljević je rekao da je film snimio bez većih poteškoća te da su svi njegovi sugovornici bili spremni pričati o diskriminaciji, među njima i ravnatelj donjolapačke škole, ali i bivši nastavnik koji se nikako nije mogao sjetiti koliko je Srba od ukupnog broja zaposlenih. Film je koprodukcija Restara i hrvatskog Amnesty Internationala, a Vlaisavljević ga namjerava prikazati i u Beogradu. Inače, redatelj je bio prava zvijezda ovogodišnjih Dana, jer je sudjelovao i u recitalu “A tko si ti” Dramskog studija Eho (koji djeluje pri zagrebačkom pododboru SKD-a “Prosvjeta”), rađenom na temelju brojnih izbjegličko-povratničkih iskustava.

“Hrvatski crnci”, kao i dvije crne komedije – “Crna Zorica” Radoslava Pavkovića i Christine Hadjicharalambous te “Smrt čoveka na Balkanu”, koji je nedavno viđen na Međunarodnom festivalu filma u jednom kadru – prikazani su u dupkom punoj dvorani Kina Europa. Projekcijama su prisustvovali i čelni ljudi srpskih organizacija, brojne ličnosti iz javnog života te kompletno osoblje Ambasade Srbije, a obje su komedije popraćene smijehom i aplauzima, što potvrđuje njihovu kvalitetu.

Druge večeri Dana posjetitelji Kina Europa mogli su uživati u emotivnim filmovima “Pismo ocu” i “Mirage” Srđana Keče, kao i kratkom filmu “Momci, gde ste” studentice beogradske Akademije dramskih umetnosti Jelene Gavrilović.

U ponedjeljak, 3. decembra, publika je ispunila dvoranu Teatra &TD, gdje je izvedena “Maja i ja i Maja”, koprodukcijska predstava beogradskog Bitefa i zagrebačke Umjetničke organizacije De facto, kojoj je redateljica Anja Suša, a dramaturg Saša Božić. Jedna od većih  teatarskih suradnji u regiji pozabavila se uspostavljanjem prekinutih kulturoloških veza i preispitivanjem njihovih obrazaca, a inspirirana je romanom Sretena Ugričića i serijalom slikovnica “Maja”, uz koju su odrastale generacije druge polovice prošlog stoljeća.

– Predstavu u Beogradu igramo od juna, a reakcije u Zagrebu su manje-više slične, publika reaguje na istim mestima – rekla je Anja Suša.

Pažnju je privukao i akustično-instrumentalni nastup novosadskog ansambla Frame Orchestra u Klubu Medika, kao i predstavljanje dviju knjige Jasne Bjeladinović Jergić o narodnim nošnjama Srba u Srbiji i okolnim zemljama u 19. i 20. vijeku, čime su, uz Radionicu pletenja i vezenja, završeni sedmi Dani srpske kulture.

U politici se promijenio samo marketing

Na “Glasačkoj mašini”, interaktivnoj dokumentarno-umjetničkoj izložbi propagandnih plakata i spotova, novinskih panegirika i predizbornih obećanja s prvih i nekih kasnijih višestranačkih izbora u Srbiji, okupio se značajan broj poštovalaca politike i historije.

– Cilj je izložbe da se ljudi podsete, jer se zaboravlja kako su izgledali prvi višestranački izbori u Srbiji 1990. Nadam se da će i u ostalim bivšim jugoslovenskim republikama uraditi sličnu stvar – rekao nam je Srđan Vučo, jedan od autora, ističući da bi volio u Beogradu pogledati izložbu koja bi se bavila prvim hrvatskim višestranačkim izborima.

Napomenuvši da je izložba dosad postavljena u Beogradu. Novom Sadu, Pančevu i Zrenjaninu, Vučo je istaknuo da joj je ovo prvo gostovanje izvan granica Srbije.

– Izložba je deo promocije knjige o tome ko je bio ko u Srbiji od 1987. do 2000., pod Miloševićevim režimom. Prilikom višegodišnjeg skupljanja videomaterijala, izbornih plakata i drugih eksponata nije bilo problema, iako stranke koje su učestvovale na tadašnjim izborima nisu bile voljne za suradnju – kaže Vučo.

– Izložbom se želi pokazati i to da se malo toga promenilo u politici osim marketinga; 1990-ih je retko ko znao šta radi na izborima, a od 2000. to ipak ide po evropskim standardima – dodaje Vučo.

Uz njega, izložbu su u ime organizatora otvorili Rade Dragojević i Davor Konjikušić, a može se razgledati do 18. decembra u prostorijama Centralne biblioteke Srba u Hrvatskoj. Svi posjetitelji imaju priliku, ako to žele, glasati za nekog od nositelja prijašnjih izbornih lista.

– U Srbiji su se izjašnjavali za Zorana Đinđića – kaže Vučo, koga bi veoma zanimalo kakve bi u tom smislu bile preferencije građana Zagreba.