Rabljena sedmica
Slovenija
Najprije recimo da je u drugom krugu predsjedničkih izbora u susjednoj državi pobijedio Borut Pahor, bivši slovenski premijer i kandidat Socijalnih demokrata. Dobio je 67 posto glasova, dok je dosadašnji predsjednik Danilo Türk dobio 33 posto. Glasalo je oko 40 posto slovenskih građana, što je najniža izborna izlaznost otkako je Slovenija nezavisna. E sad, zanimljiviji od samih predsjedničkih izbora bili su ulični prosvjedi u Mariboru i Ljubljani, koje krugovi oko premijera Janeza Janše neslužbeno dovode u vezu s očajničkim pokušajem kandidata Türka, i njegova mentora Milana Kučana, da ugroze izborne šanse Boruta Pahora. Počelo je u Mariboru: ondje su organizirani prosvjedi protiv gradonačelnika Franca Kanglera kojeg se utemeljeno sumnjiči za uspostavu osobne korupcijske mreže u tom gradu, te za netransparentnu privatizaciju gradskih službi i usluga. Mariborski prosvjedi okupili su oko deset tisuća građana koji su zahtijevali Kanglerovu ostavku, a u ozbiljnim sukobima prosvjednika i policije ozlijeđeno je nekoliko ljudi, dok je uhapšeno šezdesetak demonstranata. Osim pendrecima, policija je građane rastjerivala i suzavcem.
Istovremeno, prosvjedovalo se i u Ljubljani. Oko pet hiljada ljudi protestiralo je protiv aktualne Vlade Janeza Janše i mjera štednje, koje Slovenija poduzima da bi se spasila od prijetećeg ekonomskog kraha. Tražila se premijerova ostavka, no Janša o tome i ne razmišlja, jer prosvjede smatra političkom igrom vezanom uz predsjedničke izbore. Za razliku od mariborskih, demonstracije u Ljubljani prošle su bez sukobljavanja policije i građana. Zasad je nezahvalno prognozirati hoće li se nastaviti slovenski ulični otpor samovolji političkih elita.
Ekshumacija
Od 28. do 30. novembra iz zajedničke grobnice sa lokacije “Sveta Mara” u Šibeniku ekshumirani su posmrtni ostaci 31 osobe, dok ih je 13 sa iste lokacije, čiji je identitet bio poznat, već ranije ekshumirano prema pojedinačnim zahtjevima porodica žrtava. Radi se o posmrtnim ostacima sjevernodalmatinskih Srba, uglavnom ubijenih u svojim kućama tokom i nakon akcije “Oluja”. Iako je u pitanju jedna od većih zajedničkih grobnica, za koju se znalo od marta 1996. godine, ekshumacija se odvijala uglavnom uz tišinu hrvatskih medija, što je bez sumnje u direktnoj vezi s nacionalnom pripadnošću žrtava. Ovo je prva ekshumacija nakon izrečene pravosnažne oslobađajuće presude hrvatskim generalima Gotovini i Markaču u čijoj su zoni odgovornosti pobijeni i Srbi čiji su posmrtni ostaci ekshumirani u Šibeniku.
Počevši od 2001, dosad je na području sektora “Jug” ekshumirano 549 posmrtnih ostataka (Knin 301, Gračac 154, Korenica 27, Gospić-Žitnik 49 i 18 sa pojedinačnih lokacija), od kojih je identificirano 414 osoba. Još nekoliko većih (59 u Zadru, 7 u Vrlici, 3 u Vodoteču) i pojedinačnih grobišta, sa više od 80 posmrtnih ostataka srpskih žrtava iz vremena “Oluje”, čeka ekshumacije.
AUTOR: P. A.
Fitch
Rejting agencija Fitch promijenila je svoju prognozu za Hrvatsku: sad je prognoza negativna, uz važeći rejting za dugoročno zaduživanje BBB-. Takva Fitchova ocjena temelji se na njihovoj analizi državnog proračuna za iduću godinu: agencija Vladi zamjera usporavanje proračunske konsolidacije, to jest odustajanje od smanjivanja budžetskog deficita, zatim fiskalnu nevjerodostojnost, te neočekivani rast javnih rashoda. Ipak, Fitch navodi da važeći hrvatski kreditni rejting podupiru ekonomski faktori poput visokog BDP-a po stanovniku, niske inflacije, dobro kapitaliziranih banaka i političkog stabiliziranja koje će očitovati u skorom pristupanju Europskoj uniji.
Diplomski
O tome razmišljam već nekoliko mjeseci, jer nije jednostavno istovremeno biti i glavni tajnik stranke i zastupnik u Saboru. Sada sam i šef izbornog stožera HDZ-a za lokalne izbore i nemoguće je kvalitetno izvršavati sve tri funkcije, napisao je Milijan Brkić, najbliži suradnik Tomislava Karamarka, na svom profilu na Facebooku, službeno najavivši zamrzavanje svog zastupničkog mandata u parlamentu. Premda se Brkić, dakle, opravdava viškom funkcija i obaveza, prava istina o zamrzavanju najvjerojatnije se sastoji u priči o Brkićevu prepisivanju diplomskog rada na Policijskoj akademiji. U vrhu HDZ-a ipak su procijenili da bi prisustvo kompromitiranog glavnog tajnika u saborskim klupama bilo prevelik uteg za stranku, jer se može pretpostaviti da bi ukazivanje na Brkićev plagijat postalo omiljena metoda vladajućih za ušutkavanje zastupnika najjače opozicijske partije. Brkiću, međutim, Sabor ionako nije prirodni ambijent: taj donedavni visokorangirani obavještajac i policajac bolje se snalazi u zakulisnim igrama, i u ulozi glavnog operativnog izvršitelja Karamarkovih kadrovskih i parapolitičkih zamisli. Ukratko, naš parlamentarizam neće biti na gubitku zbog Milijanova zamrznuća.