Balkan prolaz

Datum

Sahrana

U Bosni i Hercegovini je obilježen 10. decembar, Svjetski dan ljudskih prava. Iz Delegacije EU-a u BiH je poručeno da su poštivanje ljudskih prava i zaštita demokracije i vladavine prava osnovne vrijednosti EU-a te da svaka zemlja koja se nastoji priključiti Uniji mora poštivati ta, da oproste čitatelji, ljudska prava. Umjesto prigodničarskih riječi, aktivisti Inicijative mladih za ljudska prava (YIHR), u saradnji sa Udruženjem dramskih umjetnika Altteatar, organizirali su na trgovima u Sarajevu, Banjoj Luci i Mostaru performanse “sahranjivanja ljudskih prava u BiH”. Aktivisti su, noseći crni kovčeg, u povorci prošli kroz centralne dijelove rečenih gradova, a u Sarajevu je kovčeg odnesen pred zgradu Parlamenta, gdje je i simbolično pokopan. Jedan od učesnika performansa, Adnan Gavranović iz Omladinskog centra Gornji Vakuf-Uskoplje, objasnio je koji su ga motivi natjerali na takav performans: “Dolazim iz podijeljenog grada. U njemu postoje dvije škole pod jednim krovom i vlada opća segregacija između mladih ljudi, koji se ne susreću međusobno, ne druže se i ne rade na multietničkom dijalogu.”

Prelaz

“Nikad granica – Kosovo je Srbija”. Pod tom parolom marširalo je oko hiljadu desničara u Beogradu, tražeći prekidanje pregovora s Prištinom. Protest je organiziran, kako navode mediji, povodom početka primjene sporazuma o integriranom upravljanju prelazima kod Jarinja i Merdara. Učesnici marša su tražili od Vlade da odustane od evropskih integracija. U međuvremenu, administrativni prelazi, tj. šest kontejnera bez ikakvih državnih obilježja, između dvije zemlje otvoreni su normalno, a osiguravaju ih pripadnici MUP-a Srbije i Eulexa. Izuzev približavanja objekata, nije promijenjen režim kontrole – i dalje postoje dvije odvojene kontrole, ali sada na jednom prostoru. Glasnogovornica Eulexa Irina Gudeljević kazala je kako je prezadovoljna implementacijom postojećeg sporazuma između Beograda i Prištine.

Demokratski

Nakon što je Milo Đukanović po sedmi put postao premijer Crne Gore, Svetozar Marović je preuzeo upravljanje DPS-om. Marović nije čekao zvanične odluke stranke, pa makar one bile i formalne, već je novosti saopćio gostujući na televiziji, kratko rekavši da je Đukanović o tome obavijestio Glavni odbor i Predsjedništvo vladajuće crnogorske partije. “S obzirom na čitav niz novih obaveza koje sada Đukanovića čekaju kao predsjednika Vlade, u ovim specifičnim uslovima, postojaće potreba neke dnevne koordinacije u partiji i u tom periodu njegovog odsustva, tu funkciju koordinacije kao prvog čovjeka u partiji bi trebalo da radim ja”, rekao je. U posljednjih dvadeset godina, Milo Đukanović je šest puta bio premijer, a jednom i predsjednik Crne Gore. Njegov najnoviji kabinet, koji će brojati četiri potpredsjednika i 14 ministara, podržali su poslanici vladajuće koalicije Evropska Crna Gora, kao i šestero poslanika partija manjinskih naroda, dok su protiv bili Demokratski front, Socijalistička narodna partija i Pozitivna Crna Gora.

Amnestija

Od početka primjene Zakona o amnestiji, za samo tri sedmice zatvore u Srbiji napustilo je više od 1.000 zatvorenika, što je nešto manje od četvrtine od ukupno 4.300 osuđenika koji će biti amnestirani, javlja Al Jazeera Balkans. Iz Ministarstva pravde Srbije ovaj su potez pravdali prebukiranošću zatvora i uštedama, međutim pravnici i srbijanski policijski sindikalisti smatraju da je Zakon o amnestiji naprosto – loš. Ne samo da ne rasterećuje zatvore, već i skraćuje kaznu kriminalcima koji to nisu zaslužili, smatraju protivnici Zakona. Među onima koji su prethodnih dana napustili zatvorske ćelije najviše pažnje javnosti izazvalo je oslobađanje Miladina Kovačevića, koji je u Sjedinjenim Američkim Državama teško prebio kolegu studenta, te Uroša Mišića, koji je na fudbalskim tribinama bakljom napao žandarma Nebojšu Trajkovića.

“Zakonodavac je trebao da predvidi mogućnost da amnestirani budu oni osuđenici koji su krivično delo učinili iz nehata ili iz krajnje nužde. Međutim, na slobodu su puštena sva ona lica koja su krivično delo učinila svesno, a to je za svaku osudu”, pojasnio je Dragan Žebeljan iz Sindikata srpske policije. U svemu tome Vlada Srbije ne vidi ništa loše – na optužbe da puštaju kriminalce na ulicu, u Ministarstvu pravde objašnjavaju da amnestijom država pokazuje milost i, što je još važnije, stvara bolje uslove u zatvorima. U Srbiji je prije donošenja Zakona o amnestiji u zatvorima bilo gotovo 11.500 osoba, dok su zatvorski kapaciteti nešto veći od 7.000 mjesta.