Od HDZ-a smo preuzeli zapuštenu županiju
Koji su osnovni problemi s kojima se susreće Sisačko-moslavačka županija?
– SDP-ova koalicija je pobijedila HDZ na lokalnim izborima 2005. godine, a tada je gospodarstvo županije bilo u dubokom minusu. Zapravo smo po svim pokazateljima bili na dnu regionalne ljestvice razvijenih. Međutim, ulaganja u obnovu infrastrukture, naročito na području od posebne državne skrbi, kao i brojne mjere poticanja razvoja obrtništva, malog i srednjeg poduzetništva, turizma i poljoprivrede rezultirale su pozitivnim promjenama u svim aspektima rada i života Moslavine, Zapadne Slavonije, Posavine i Pokuplja, Banovine, Korduna i Pounja. Presudna je bila vizija županije kao regije za isplativo ulaganje i ugodan život koja je, uz ostalo, podrazumijevala ravnomjeran razvoj svih spomenutih područja, na način da pojačano ulažemo u nerazvijenije, pasivnije krajeve, ali isto tako da podupiremo razvojne projekte u razvijenijim dijelovima županije, kao što su područje Siska i Kutine.
Samo u poticajne mjere u gospodarstvu u prvom smo mandatu uložili oko 160 milijuna kuna što je rezultiralo uzlaznim trendovima u zapošljavanju, odnosno s preko četiri tisuće novozaposlenih, zatim povećanjem broja subjekata koji se bave ekološkom proizvodnjom i seoskim turizmom, povećanjem broja smještajnih kapaciteta, povećanjem broja turista i noćenja, povećanjem BDP-a i prosječne plaće. Ukratko, u te smo se četiri godine, na temelju mnogih ekonomskih pokazatelja, popeli na sredinu ljestvice razvijenosti hrvatskih regija. Dodamo li tome pojačanu promidžbu proizvoda i usluga, prirodne, povijesne i kulturne baštine vrijednih ljudi našega kraja, otvaranje prema drugim županijama, međuregionalnu i prekograničnu suradnju kroz procese pristupanja EU-u, spomenemo li kako smo među prvima u Hrvatskoj kreirali strateške dokumente kao što su Županijska razvojna strategija, Strategija razvoja poljoprivrede i Strategija razvoja turizma, doista se imamo čime ponositi.
Za Trgovsku goru pitajte Vladu
Ne treba zanemariti ni ulaganja u obnovu školskih objekata na području cijele županije u što smo uložili 70 milijuna kuna, te pripreme za izgradnju nove osnovne škole u Popovači, zatim više od 15 milijuna kuna uloženih u stipendiranje srednjoškolaca, studenata, postdiplomaca, nadarenih učenika, sufinanciranje prijevoza učenika i studenata, sufinanciranje smještaja u đačkim domovima. Tu je i nekoliko kapitalnih investicija u županijsku Opću bolnicu “Dr. Ivo Pedišić” Sisak gdje smo nakon 70 godina postojanja toga objekta prvi temeljito rekonstruirali i obnovili rodilište, potom temeljita obnova Moslavačke magistrale… Sve su to kapitalni projekti za koje smo na vrijeme osigurali sredstva i koji se ostvaruju.
S obzirom na krizu, postoje li projekti koji bi smanjili njene efekte?
– Svjesni smo da naša županija nije izolirani otok i neminovno je da se kriza odrazila i na ovim prostorima. Naši sugrađani ostaju bez posla, gase se obrtničke radnje, propadaju neke tvrtke, usporava se investicijski ciklus. Međutim, negativni trendovi nisu drastični kao u ostatku Hrvatske. Na vrijeme smo uočili kretanja i predvidjeli probleme tako da smo proračunska ulaganja u poticanje razvoja obrtništva, malog i srednjeg poduzetništva, turizma i poljoprivrede povećali oko tri posto u odnosu na 2009. godinu, zadržali smo razinu ulaganja u poboljšanje standarda učenika i studenata, nastavljamo s kapitalnim investicijama kao što su izgradnja škole u Popovači, izgradnja središnjeg paviljona u Općoj bolnici Sisak i obnova prometnice na relaciji Popovača-Kutina-Banova Jaruga-Novska-Rajić.
Također, našim gospodarskim subjektima nudimo kreditna sredstva po najpovoljnijim uvjetima u Hrvatskoj, uz samo 4,75 posto kamata jer dva posto kamata sufinancira županija, a dva posto grad ili općina odakle je gospodarski subjekt. Drago mi je što su gradovi i općine prepoznali značaj te poticajne mjere i prvi put imat ćemo sinergiju na djelu. Tu je i naš jamstveni fond u kojem također sudjeluju i neke jedinice lokalne samouprave, a koji je zapravo najvažniji gospodarskim subjektima s područja od posebne državne skrbi. Naime, poslovne banke su te koje preuzimaju krajnji rizik, one procjenjuju vrijednost nečije imovine. Nije ista tržišna vrijednost proizvodne hale jednog limara iz, primjerice, Dvora i jednog limara iz Siska. E, tu je sada jamstveni fond, čijim sredstvima jamčimo za nekoga čije nekretnine u ovom trenutku nemaju potrebnu tržišnu vrijednost. Prvi put od ove godine na natječaj po toj kreditnoj liniji mogu se javiti i obiteljska poljoprivredna gospodarstva, što je također naš doprinos ozbiljnim poljoprivrednicima u ovim teškim vremenima.
Pitajte državu odnosno Vladu ima li ona uopće strategiju razvoja gospodarstva i kakve zapravo proturecesijske mjere provodi. Vladu treba pitati i što je s odlagalištem nuklearnog otpada na Trgovskoj gori jer županijska skupština je tu lokaciju brisala iz prostornog plana Sisačko-moslavačke županije. U vezi s centrom za gospodarenje otpadom, koji mora imati svaka županija, moram reći kako su u tijeku izmjene i dopune prostornog plana naše županije gdje ćemo opet predvidjeti šest mogućih lokacija. Uslijedit će istražni radovi koji će pokazati koja od tih lokacija je najpovoljnija, a konačnu odluku i opet će donijeti predstavničko tijelo Sisačko-moslavačke županije.
Kakva je vaša suradnja s općinama Dvor i Gvozd u kojima je na vlasti SDSS?
– Suradnja je korektna. U različite potpore gospodarskim, poljoprivrednim i turističkim subjektima, u obnovu prometne i druge infrastrukture, u prosvjetu, kulturu i sport, u zdravstvo i socijalnu skrb, u okviru projekata financiranih sredstvima predpristupnih fondova, u općinu Dvor od 2006. do kraja 2009. uloženo je nešto više od 17,5 milijuna kuna, najvećim dijelom iz izvornog županijskog proračuna. U istom tom razdoblju u općinu Gvozd uloženo je oko osam milijuna kuna.
Ne prebrojavam ljude po nacionalnosti
Kada je u pitanju suradnja s jedinicama lokalne samouprave, inzistiramo na njihovom proaktivnom pristupu. Naime, što više poduzetnika i udruga s kvalitetnim projektima, što veći broj kvalitetnih razvojnih projekata koje osmišljavaju općine ili gradovi, ukratko kvalitetno i realno planiranje jamče veća sredstva koja će županija moći uložiti. Pritom nisu bitne političke opcije, ideološke razlike ili sličnosti između osoba na čelu pojedinih jedinica lokalne samouprave nego, prije svega, interes naših građana. Na tome sam inzistirala i u posljednjoj kampanji za lokalne izbore, na tome inzistiram i sada, pogotovo zato što su vremena teška, a mi smo izabrani kako bismo bili na usluzi građanima i postizali sinergiju na pojedinim projektima, a ne kako bismo politizirali i djelovali destruktivno.
Koliko se zalažete za procesuiranje naredbodavaca i počinitelja ratnih zločina, ali i onih koji to nisu spriječili, u Sisku u kojem je u ratu ubijeno preko sto Srba, a do sada nije bio nekog značajnijeg broja istraga i osuda?
– Kao legalist zalažem se za svaku moralnu osudu i procesuiranje zločina, pa i ratnog zločina, ma gdje se dogodio, ma tko ga počinio. Vjerujem u Hrvatsku kao pravnu državu u kojoj institucije rade svoj posao. Međutim, procesuiranje naredbodavaca i počinitelja ratnih zločina nije u mojoj nadležnosti.
Koliko je u županiji ostvarena zastupljenost srpske zajednice u zapošljavanju?
– U postupku prijema službenika u županijska upravna tijela i ustanove kojima je osnivač županija primjenjujemo odredbe Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina i Zakona o lokalnoj i područnoj samoupravi. Međutim, naglašavam kako meni osobno i kao socijaldemokratkinji nije bitno tko je koje nacionalnosti. Zalažem se za poštovanje ljudskih prava i prava pripadnika nacionalnih manjina. Mrska mi je i sama pomisao da ljude prebrojavam, dijelim ili diskriminiram po nacionalnoj, vjerskoj ili bilo kojoj drugoj osnovi. Kod ljudi općenito, a posebno mojih suradnika, cijenim znanje, stručnost, sposobnost i njihov moral.
S Oblakovićem jako dobro surađujem
U medijima se postavlja pitanje broja vaših savjetnika, da li su i u čemu vidljivi efekti njihovog rada?
– Županijska skupština na posljednjoj je sjednici prihvatila moje izvješće o radu. U njemu je sve rečeno! Isto tako, mislim da afere pokušavaju nametnuti oni koji nisu sposobni prepoznati stvarne interese i životne potrebe građana, kreirati konkretne programe, pobijediti na izborima i te iste programe provoditi. Naši građani jako dobro znaju tko koliko i kako radi, i kako vrijeme odmiče, a demokracija se razvija, bit će sve teže izbore dobiti na praznim obećanjima i jeftinim floskulama.
Da li je županijsko Vijeće srpske nacionalne manjine po vašem mišljenju dovoljno aktivno u ostvarivanju prava srpske zajednice i primjeni Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina?
– Svaki pojedinac, svaka organizacija, svako predstavničko tijelo u svakom trenutku može bolje i više. Kako sam kritična prema sebi, tako sam kritična i prema drugima. Konkretno, naša suradnja je korektna. Mislim da bi bilo dobro da za mišljenje o tome pitate mojega zamjenika Milana Oblakovića s kojim surađujem jako dobro i čija su zaduženja u skladu sa zakonima, drugim propisima i općim aktima županije.