Balkan prolaz
Kongres
Nakon što su obojica ostali bez legitimiteta – jedan debaklom na predsjedničkim izborima u Srbiji, a drugi okončanjem karijere poglavara Islamske zajednice Bosne i Hercegovine – Muamer Zukorlić i Mustafa Cerić osnovali su Svjetski bošnjački kongres, sa ambicijama rada “na ostvarenju pune slobode Bošnjaka u domovini i dijaspori” te “očuvanju i afirmaciji suverene i jedinstvene BiH”. Na izbornoj skupštini ove novosnovane organizacije u Sarajevu, Mustafa Cerić izabran je za predsjednika, dok je njegov povjerenik, sandžački muftija Zukorlić postao predsjednik Skupštine. U obraćanju česnicima Kongresa i gostima, javio je izvještač agencije Anadolija, Cerić se zakleo da će “odgovorno i savjesno obavljati ovu dužnost na čast i ponos svih Bošnjaka svijeta”. Gdje su ga to i kada Bošnjaci ovlastili, tj. na kojim izborima, Cerić se nije zamarao objašnjavati. “Potrebno je poduzeti vanredne mjere u cilju povezivanja Bošnjaka, što će biti jedna od uloga Kongresa. S druge strane vanrednost situacije među Bošnjacima se, nažalost, ogleda i u stanju u kome se nalazi država Bosna i Hercegovina. Nedovršena država, ucijenjena država i iznutra i spolja”, objasnio je Muamer Zukorlić, dodajući da očekuje kako će SBK, poput Svjetskog jevrejskog kongresa svojevremeno, za dvije godine dobiti mjesto u UN-u.
Veseli
Premijer Kosova Hašim Tači najavio je da se na narednim izborima na Kosovu neće kandidirati te da bi se za njegovo mjesto mogao natjecati bivši šef rasformirane Obavještajne agencije Kosova Kadri Veseli. “Jedno je sigurno, a to je da će Demokratska partija Kosova pobijediti i na narednim izborima, ali ja se neću kandidovati za premijera”, rekao je lider DPK-a Tači za dnevnik “Epoka e re”, izražavajući punu vjeru u “spremnost i sposobnost Veselija za izvršno, zakonodavno i predsjedničko vodstvo”. “Ulazak Veselija u DPK predstavlja energiju i organizacionu i idejnu kreativnost za ostvarenje svrhe i evropske vizije DPK-a – evropsko Kosovo”, rekao je Tači, izražavajući uvjerenje da će Alijansa za budućnost Kosova Ramuša Haradinaja biti dio sadašnje vladajuće koalicije.
Protesti
Mitingom u centru Skoplja koji je posjetilo desetak hiljada građana predstavnici makedonske oporbe najavili su nastavak masovnih protesta protiv vladajuće partije VMRO-DPMNE i makedonske vlasti. Lider SDSM-a Branko Crvenkovski izjavio je da vlast već sedmu godinu uništava Makedoniju i budućnost makedonskog naroda. “Pitaju nas zašto ne protestvujemo ispred zgrade parlamenta ili ispred zgrade vlade. Pa, mi već sedam godina nemamo ni vladu ni premijera. Imamo samo jednopartijskog premijera. Ako želite dobiti posao, morate položiti zakletvu u ovoj zgradi. Takođe, odavde kontrolišu i medije u zemlji. Ostala je još samo opozicija koja se protivi privatizaciji cijele države”, rekao je Crvenkovski, najavljujući osnivanje narodnog parlamenta. Lider Liberalno-demokratske partije Andrej Jirinovski poručio je da se iz zgrade partije VMRO-DPMNE upravlja državom, a ne putem parlamenta. Osim opozicionih lidera i brojnih pristalica opozicije, protestima su prisustvovali i bivši premijer Makedonije Ljupčo Georgijevski, kao i lideri manjih opozicionih partija.
Rok
Načelnik Generalštaba Makedonije Gorančo Koteski najavio je mogućnost vraćanja obveznog služenja vojnog roka u toj zemlji, koji bi trajao tri mjeseca. “Odluka o uvođenju potpune profesionalizacije u vojsci donijeta je veoma brzo. Razmišljamo da svoje redove popunimo regrutima vraćanjem vojne obaveze, nakon čega bi 15 posto aktivnog sastava bili vojni regruti”, izjavio je Koteski za jedan makedonski internetski portal. Kako je objasnio, vojni rok bi trajao tri mjeseca, a godišnje bi bilo angažirano do 2.000 vojnika, koji bi bili obučavani u jednom centru, a zatim raspoređivani kao dopuna jedinicama sa profesionalnim sastavom. Makedonija je obavezno služenje vojnog roka ukinula 2006. godine i bila je prva zemlja u regionu koja je profesionalizirala svoj vojni sastav, koji broji oko 13.500 vojnika. Upućeni tvrde da se u skorijem periodu takvo što neće i ne može dogoditi te da iza planova koje je iznio Koteski krije namjera traženja većeg proračuna za vojsku, koji je iz godine u godinu sve manji.
Zatvaranje
Međunarodni tribunal za bivšu Jugoslaviju u Haagu zatvorio je terenske urede u Zagrebu i Prištini, u skladu sa strategijom okončanja misije Međunarodnog suda za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije (ICTY). Na početku djelovanja, Haški tribunal je imao šest ureda u zemljama bivše Jugoslavije: u Beogradu, Sarajevu, Zagrebu, Prištini, Banjaluci i Skoplju. Sada su ostali otvoreni još jedino uredi Tribunala u Beogradu i Sarajevu. Terenski uredi Haškog tribunala imaju ulogu ambasadora ICTY-ja u zemljama u kojima djeluju i blisko sarađuju sa domaćim institucijama u vezi sa aktivnostima koje provodi Tribunal. Dodatni cilj terenskih ureda je održavanje stabilnih odnosa između ICTY-ja i nacionalnih vlada. Preko terenskih ureda Tribunal je sarađivao sa civilnim sektorom, žrtvama rata, medijima, pravnim subjektima itd. Uredi Tribunala u Skoplju i Banjoj Luci zatvoreni su 2004. i 2007. godine.
Priznavanje
Primjena Sporazuma o integrisanom upravljanju graničnim prelazima između Kosova i Srbije počela je na još dva prelaza, Brnjaku i Končulju. Nakon otvorenja graničnih prelaza, ministar unutrašnjih poslova Kosova Bajram Redžepi kazao je da je to vrlo bitan dan za državnost Kosova. “Ovo što se desilo danas najbolje se može opisati kao priznavanje Kosova od strane Srbije”, istakao je. Primjena Sporazuma o integrisanom upravljanju graničnim prelazima počela je ranije i na prelazima Merdare i Jarinje.