Nema masovnog brisanja iz prebivališta

Izbjegličku i povratničku populaciju iznenadio je i uplašio tekst pod naslovom “Hrvatska oduzima lične karte izbjeglicama” “Glasa Srpske” iz Banjaluke, u kome se ističe da su “desetine Srba izbjeglih iz Hrvatske, koji žive na području Republike Srpske, dobili pozive direktno iz Hrvatske ili putem konzulata u Banjaluci da vrate lične karte nakon što je na snagu stupio novi Zakon o prebivalištu”.

List piše da je “spornim zakonom predviđeno oduzimanje ličnih karata licima koja ne žive na prijavljenim adresama” i da im je onemogućeno apliciranje za obnovu ili povrat imovine, kao i da je izvjesno gubljenje biračkog prava ako policija utvrdi da lice ne boravi na prijavljenoj adresi. Po pisanju “Glasa Srpske”, time bi skoro 7.000 Srba u Republici Srpskoj, izbjeglih iz Hrvatske, bilo onemogućeno da vrate svoje stanove, zatraže obnovu imovine, naknadu štete ili povrat šume i zemljišta.

Predstavnici Srba u Hrvatskoj naglašavaju da će se brisanja iz prebivališta dešavati u nekim slučajevima, ali to neće uticati na druga prava tih ljudi, od glasanja na izborima do pitanja vlasništva.

– Zakonom o prebivalištu predviđena je procedura brisanja iz evidencije prebivališta po službenoj dužnosti onima za koje se terenskom provjerom utvrdi da stvarno ne žive na prijavljenoj adresi, a ne potpadaju pod izuzeće ili ako o toj činjenici policiju obavijeste druga tijela – kaže za “Novosti” Tatjana Vukobratović Spasojević, voditeljica pravnog odjela Srpskog narodnog vijeća. Dodaje da prije donošenja rješenja o odjavi, policija mora utvrditi činjenice na temelju kojih može zaključiti da li osoba živi na prijavljenoj adresi.

– Iznimno od ovog pravila, nadležna policijska uprava neće donijeti rješenje o odjavi prebivališta ako su u pitanju izbjeglice koje su u programu obnove ili stambenog zbrinjavanja, a nekretnina im još nije obnovljena, vraćena ili nisu na drugi način stambeno zbrinuti u Hrvatskoj – kaže pravnica.

– Osobe koje su izbjegle iz Hrvatske i nisu se vratile, dužne su da do 29. decembra, odnosno godinu dana od stupanja zakona na snagu, o svom boravku izvan Hrvatske obavijeste nadležnu policijsku upravu na čijem području imaju prijavljeno prebivalište, neposredno, putem ambasade ili konzulata u zemlji u kojoj žive. Dužne su prijaviti činjenicu da ustvari ne žive u Hrvatskoj već da povremeno dolaze, a ako to ne učine u roku koji je predviđen, policija će po službenoj dužnosti pokrenuti postupak odjave prebivališta. Izbjeglicama je na taj način odobren neki prelazni rok u kojem mogu obavijestiti policiju zbog čega ne žive stalno u Hrvatskoj – kaže Tatjana Vukobratović Spasojević i dodaje da razlozi za to mogu biti različiti, od zaposlenja i školovanja do liječenja.

Iako se taj dio zakona odnosi na one izbjeglice koje su u nekom od programa namijenjenih povratnicima, svi oni koji stvarno ne žive u Hrvatskoj, a nisu korisnici nijednog programa, trebaju se javiti u navedenom roku i obavijestiti policiju o razlozima boravka izvan Hrvatske.

– Problem je što o tome trebaju dostaviti i dokumentaciju i dokaze, a ako je nemaju, morat će to dokazivati u eventualnom upravnom postupku ukoliko se pokrene postupak brisanja – kaže pravnica.

Ukazuje i na slučajeve onih osoba kojima je osobna iskaznica istekla više od 15 dana ili je nisu nikada podigle.

– Te osobe dužne su da do 29. decembra ponovno prijave prebivalište, a ako to ne učine, predviđena je novčana kazna od 500 do 5.000 kuna. Nadamo se da će policija nastojati usuglasiti procedure i da se ovaj zakon neće primjenjivati selektivno, odnosno samo na Srbe, što se dešavalo kada je bio na snazi stari zakon, koji nije dozvoljavao brisanje po službenoj dužnosti, a to se ipak činilo, najviše prema Srbima – ističe Tatjana Vukobratović Spasojević.

Iz Kluba zastupnika SDSS-a kažu da su nakon objavljivanja teksta u “Glasu Srpske” razgovarali s hrvatskom konzulicom u Banjaluci Dunjom Ljevak.

– Konzulica je istaknula da ništa od navedenog u “Glasu Srpske” nije istina, pa za subotu najavljuje konferenciju za medije kako bi demantirala spomenute tvrdnje – ističu u SDSS-u.

Podsjećaju i da SDSS nije glasao za Zakon o prebivalištu zato što nisu prihvaćeni amandmani kojima se tražilo da se izuzeće proširi i na one koji su obuhvaćeni Programom povratka, koji je još na snazi.

– Tražili smo da svi povratnici koji nisu korisnici programa obnove i stambenog zbrinjavanja, a nije im omogućen trajni i održivi povratak, odnosno nisu ispunjeni socijalno-ekonomski uslovi, ne mogu biti brisani – kažu iz SDSS-a.

Nitko ne gubi vlasništvo i državljanstvo

Zakon o prebivalištu donesen je da bi se nakon 20 godina uredile evidencije prebivališta i birača, kaže pomoćnik ministra uprave Boris Milošević.

– Čak 339.650 osoba nema valjanu osobnu iskaznicu, a od toga je 50.000 nikada nije ni izvadilo, što znači da od 1990-ih nisu živjeli u Hrvatskoj, a moguće je da su otišli još 1980-ih. Njih stvarno treba brisati iz svih evidencija jer nisu zainteresirani da se vrate – kaže Milošević.

– To ne znači da birači koji nemaju osobnu iskaznicu neće moći glasati. Oni mogu izvaditi osobnu iskaznicu ili na dan izbora u nadležnom uredu državne uprave dobiti potvrdu i na temelju te potvrde iz registra birača upisati se u popis birača i glasati uz bilo koji dokument sa slikom. Borimo se za one koji “šeću” između država i neodlučni su, a takvi se mogu zaštititi putem Zakona o prebivalištu po kome se, ako u Hrvatskoj borave duže od tri mjeseca godišnje, tumači da žive i prebivaju u Hrvatskoj. Osim toga, bio obrisan ili ne, nitko ne gubi ni vlasništvo ni državljanstvo – objašnjava Milošević.