Kult ličnosti

Filip Šovagović

Pri kraju je s radom na filmu “Visoka modna napetost”. Posrijedi je, kako sam kaže, melodrama, odnosno socijalna satira. Primorsko mjesto, kojim vladaju trojica braće – političar, kriminalac i duhovnik – nastoji povećati broj stanovnika na više od stotinu ne bi li osvojilo status grada, pa mještani pristaju udomiti čak i dvojicu homoseksualaca iz Evrope. “Pokušajte zamisliti igrani film s elementima dokumentarnog. S obzirom na to da se, uz ostalo, radi i o smaku svijeta i životu nakon generalnog potopa, neke stvari i animiramo”, objašnjava Šovagović žanrovski miks u svom novom filmu.

Marta Popivoda

Autorica je dokumentarnog filma “Jugoslavija, kako je ideologija pokretala naše kolektivno telo”, koji je pobudio značajan interes publike na 63. Filmskom festivalu u Berlinu. U njemu je pružila osobni pogled na povijest socijalističke Jugoslavije, na njezin dramatičan kraj i preobražaj u nekoliko nacionalnih država u kojima “cvjeta kapitalistička obnova”, ali je ponudila i krajnje zanimljivu (re)konstrukciju iscrpljivanja komunističke ideologije kroz promjene odnosa među ljudima. “Drago mi je što je publika naročito bila zainteresirana za novu ljevičarsku poziciju beogradskih kulturnih radnika i intelektualaca, kojima pripada i autorski tim mog filma, a koja nije nacionalistička, ali ni neoliberalno-demokratska”, kaže Marta Popivoda.

Danis Tanović

Redatelj je filma “Epizoda u životu berača željeza” koji je pokupio najviše nagrada na ovogodišnjem filmskom festivalu u Berlinu: film je osvojio Srebrenog medvjeda i nagradu ekumenskog žirija kršćanskih filmskih kritičara, dok je romski naturščik Nazif Mujić nagrađen za najbolju mušku ulogu. O festivalu u Berlinu u ovom broju, na str. 27, opširnije piše naš filmski kritičar Damir Radić.

Tamara Vučković

Direktorica Jugoslovenskog dramskog pozorišta iz Beograda protestirala je protiv nedavne odluke komisije Vlade Srbije da kuća na čijem je čelu ne bude na spisku ustanova kulture koje trebaju dobiti status institucije od nacionalnog značaja: “Iznenađena sam i šokirana, kao i svi u pozorištu, obrazloženjem predsednika komisije Ivana Jevtića da u nazivu pozorišta prvo moramo izbaciti reč ‘Jugoslovensko’ da bi smo bili ‘od nacionalnog značaja'”. Po njezinim riječima, čini se da iznova treba podsjetiti na činjenice da je JDP više od pola vijeka prisutan u Evropi i svijetu, da je dobio na desetine prestižnih nagrada na regionalnim i međunarodnim festivalima i da je primljen u najprestižniju kazališnu organizaciju u Evropi, Uniju evropskih teatara.

Mihael Giba

Autor je izložbe “Sredstva obmane i poslušnosti” koja je otvorena u Salonu Galić u Splitu. Riječ je o radu u kojem umjetnik prezentira stranice temeljnih državnih, crkvenih ili poslovnih dokumenata, no njihovim se preklapanjem jasnoća teksta gubi, sadržaj postaje jedva prepoznatljiv, a time i potpuno besmislen. Takvom, vrlo jednostavnom strategijom, Giba naglašava apsurdnost situacije u kojoj živimo, vođeni nametnutim postavkama, od Ustava preko Biblije do uvjeta bankovnog poslovanja, a koje sve manje razumijemo i na koje uopće nemamo utjecaja. Izložba je otvorena do 3. ožujka.

Mića Orlović

Jedan od najpopularnijih jugoslavenskih voditelja popularnih i zabavnih TV emisija umro je u Beogradu u 79. godini. Na programu Radio Beograda prvi put se oglasio 15. listopada 1957. kao reporter s nogometne utakmice OFK Beograd – Napredak, a potom je 1958. učestvovao u realizaciji prvog televizijskog prikaza u okviru razmjene TV novinara Beograda i Zagreba. Televizija Beograd je 28. kolovoza 1958. emitirala prvi TV Dnevnik, čiji je voditelj bio upravo Mića Orlović. Bivša spikerica, voditeljica i urednica TV Beograda Dunja Figenvald Puletić Lango o svom je kolegi rekla: “Imao je sve, i pojavu i glas i kulturu govora, sve što je potrebno i ljudi su ga naprosto obožavali. Televizijska javnost izgubila je čovjeka najboljih profesionalnih i ljudskih manira.”

Oliver Frljić

Započeo je u Prešernovom gledališču u Kranju rad na predstavi pod nazivom “25.671” koja se bavi problemom “izbrisanih”, jednom od najvećih sramota slovenskog društva u posljednjih 20 godina. Slovenija je 26. veljače 1992. iz registra stalnog prebivališta izbrisala 25.671 osobu. Ti ljudi su godinama, neki još i danas, živjeli bez ikakvih dokumenata, socijalnog i zdravstvenog osiguranja, mogućnosti legalnog zaposlenja, školovanja ili izlaska iz države, bez mogućnosti sudjelovanja u političkom životu te u stalnom strahu od policije i deportacije. Većina slovenskih medija godinama je pothranjivala stereotipe o izbrisanima kao oficirima JNA, kao neprijateljima slovenske samostalnosti i društvenim parazitima. Nijedna dosadašnja slovenska vlada nije do kraja riješila njihov problem. Premijera predstave najavljena je za 21. ožujka.