Balkan prolaz

Dogovor

Još se nije takoreći ni ohladila vijest o prinudnom i kontroliranom obustavljanju neprijateljstava između oporbe i vladajuće koalicije u Makedoniji, što je trebalo označiti i kraj krize koja u toj zemlji traje od decembra 2012, a na ulicama Skoplja opet je izbilo nasilje. Ovoga puta prosvjedi su izbili zbog promjena u makedonskoj vladi od prije dvije sedmice, kada je za novog ministra obrane imenovan Talat Džaferi, nekadašnji pripadnik pobunjeničke Oslobodilačke narodne armije (ONA), koja se sukobila sa snagama sigurnosti Makedonije tokom 2001. godine. Makedonska policija je saopćila da su u posljednjem incidentu povrijeđene 22 osobe, od kojih je više od pola pripadnika policije, te da su se sa policijom tukli naizmjenično i Makedonci i Albanci koji se protive Džaferijevom imenovanju. “Prosvjednici se”, javio je AP, “za sada nisu tukli međusobno.” Policija je protiv demonstranata upotrijebila suzavac, a ovi su zauzvrat spalili makedonsku zastavu. Prema policijskim podacima objavljenim prije zaključenja ovoga broja “Novosti”, uhapšeno je 18 osoba, računajući i pet maloljetnika. Analitičari procjenjuju da bi, nakon postizanja dogovora između zavađenih socijalista i nacionalista, zemlja mogla zapasti u novu krizu, sa izvjesnim međuetničkim tenzijama. Protest su preko društvenih mreža organizirale navijačke grupe, a podržali su ga predstavnici udruženja branitelja, saopćila je policija, a prenio Tanjug.

Dogovor 2

Zahvaljujući popuštanju Crvenkovskog, ostvareno je pomirenje između lidera makedonske oporbe Branka Crvenkovskog i premijera te zemlje Nikole Gruevskog, zbog čega će se oporba vratiti u parlamentarne klupe nakon više od dva mjeseca bojkota rada Sobranja. Podsjetimo se, kriza je nastala prilikom usvajanja proračuna za ovu godinu, kada je skupštinsko obezbjeđenje iz sale izbacilo novinare i predstavnike oporbe, kako bi vladajuća većina nesmetano usvojila proračun sa kojim se oporba nije slagala, smatrajući ga pogubnim za Makedoniju. Dogovorom je riješeno, javljaju makedonski mediji, i da će oporba, okupljena u koaliciji inventivnog naziva Savez za budućnost, učestvovati na narednim lokalnim izborima 24. marta. Prema tom dogovoru, rok za podnošenje kandidatura biće produžen za još pet dana, nauštrb same kampanje, a dogovoreno je i da prijevremeni parlamentarni izbori budu održani najkasnije do 1. septembra. Parlament bi, u skladu sa pomiriteljskom formulom Gruevskog i Crvenkovskog, trebao formirati povjerenstvo za analizu događaja u Sobranju s kraja decembra 2012, koji su političku krizu u Makedoniji pretvorili u otvorene ulične sukobe pristaša oba bloka i suspendirali parlamentarnu demokraciju, budući da je oporba u potpunosti isključena iz rada parlamenta na više od dva mjeseca.

Ujedinjenje

Oporba u Republici Srpskoj nastupit će zajednički na općim izborima u Bosni i Hercegovini 2014, nakon što su lideri najjačih oporbenih stranaka u Banjoj Luci postigli dogovor o ujedinjenju. Naime, lideri Partije demokratskog progresa (PDP), Demokratske partije (DP), Narodnog demokratskog saveza (NDS), Srpske radikalne stranke (SRS) Republike Srpske i Nove socijalističke partije (NSP) odlučili su se na ovaj korak kako bi, saopćili su nakon sastanka, “promijenili aktualnu vlast zbog teške ekonomske situacije i neravnomjernog razvoja Republike Srpske”. Predsjednik PDP-a Mladen Ivanić, prenosi “Politika”, smatra da je stanje u Republici Srpskoj izuzetno teško te da je priliv sredstava u budžet Srpske veoma loš. “Posebno je teško stanje u istočnom dijelu Republike Srpske, ali je i u zapadnom dijelu Srpske stanje alarmantno”, rekao je Ivanić nakon sastanka sa ostalim liderima stranaka novoformiranog bloka. Dodao je da će ovaj blok stranaka pozvati i SDS da zajednički izađu na izbore. Šarolika koalicija, koja obuhvata i lijeve i desne stranke, na izborima 2014. nastupit će sa zajedničkim kandidatima na svim razinama.

Istraživanje

Održana je i šesta runda pregovora premijera Srbije i Kosova pod pokroviteljstvom visoke povjerenice Evropske unije za vanjsku politiku i sigurnost Catherine Ashton, ali bez konkretnog dogovora o, kako je nakon sastanka rekao Hašim Tači, “izvršnim ovlaštenjima za zajednicu srpskih općina na Kosovu”. Mediji nagađaju da je postignut tek “usmeni dogovor o povlačenju srpskih sigurnosnih struktura sa sjevera Kosova”, ali bez potvrde. Za to vrijeme, u sjeni redovnih fotografskih sesija na kojima novinarima mliječno bijele zube pokazuju Ivica Dačić i Hašim Tači tokom jalovih briselskih sučeljavanja, objavljeno je istraživanje B92 i Ipsos Strategic marketinga, koje je pokazalo da većina građana Srbije smatra da je Kosovo faktički neovisna država. Istraživanje, čije je rezultate objavio Tanjug, pokazuje i da građani Srbije u ogromnoj većini smatraju da je Bruxelles u pregovorima na strani Prištine. Također se vidi da svega jedna trećina građana, ili 32 posto, misli da Kosovo nije neovisno, dok je pet posto ispitanika izjavilo kako ne zna odgovor. Ispitanici se u većini slažu da se Beograd sada jedino može boriti za što bolji položaj Srba na Kosovu. Na pitanje što biraju, ulazak Srbije u Europsku uniju ili potpuno vraćanje Kosova u sastav Srbije, 0,65 posto građana bira Kosovo prije Evrope, dok je ulazak u Evropsku uniju prioritet za 28 posto građana.