Balkan prolaz
Naši
Dok je Beogradom 50.000 građana šetalo u znak sjećanja na pokojnog premijera Srbije Zorana Đinđića, ubijenog prije deset godina u dvorištu zgrade Vlade, desničarska organizacija Naši izvela je akciju u kojoj je postavljanjem mermernih ploča “preimenovala” Bulevar Zorana Đinđića na Novom Beogradu u Ulicu Ratka Mladića. Spomenuti se pokret oglasio i saopćenjem u kojem se veliča ime generala Vojske Republike Srpske kojem se trenutno u Haagu sudi za najteže zločine, uključujući i genocid, ali i iznosi jedna nepobitna činjenica. “Postavljamo pitanje potpredsjedniku Vlade Aleksandru Vučiću, koji je 2007. godine obećao da će jedna ulica nositi ime po Mladiću, kada će to obećanje ispuniti”, piše u saopćenju pokreta, a prenosi “Blic”. Naime, današnji naprednjak Vučić, a tadašnji gensek Srpske radikalne stranke Vojislava Šešelja, zalijepio je te 2007. na zgradi televizije B92 na novobeogradskom Bulevaru AVNOJ-a plakat na kojem je pisalo “Bulevar Ratka Mladića” i naljepnice sa likovima Mladića i Radovana Karadžića. “Ovo je naš način da pokažemo da ne mogu da nas uplaše i da je Srbiji sloboda bila i ostala najvažnija, pa neka dođu da i nas uhapse. Sa oduševljenjem ih dočekujemo i nikakav problem u tome ne vidimo”, rekao je tada Vučić okupljenim novinarima.
Krenulo
Stupce crnogorskih medija protekle je sedmice punila topla ljudska priča o državi kojoj je, nakon što je jednom svojem građaninu učinila nepravdu, sudski naložena isplata 12 miliona eura oštećenome. Riječ je o građaninu Acu Đukanoviću, a činjenica da je riječ o rođenom bratu crnogorskog premijera Mila igra manju ulogu pored merituma. Naime, Osnovni sud u Podgorici državu je pravednički kaznio, kako se moglo pročitati u novinama, “jer nije ispoštovala ugovor o kupovini zemljišta u podgoričkom naselju Momišići”. Riječ je, kako se navodi, o zgradi u kojoj se nalaze šalteri i kancelarije MUP-a u sklopu nekadašnje policijske zgrade zvane “Limenka”. Tako je sutkinja Natalija Boričić presudom obvezala Crnu Goru da premijerovom bratu isplati nešto više od devet miliona eura sa kamatama za izgubljenu dobit, ali i razliku u cijeni spornog zemljišta na dan zaključenja i dan raskida ugovora. Slobodna Evropa podsjeća kako je ona ranije usvojila i dio Đukanovićevog tužbenog zahtjeva po kojem država treba da mu vrati preko tri i po miliona eura, čime će mu sa kamatom vratiti i novac koji je dao za kupovinu tog zemljišta. Građanin Aco Đukanović u julu prošle godine tužio je državu, nakon što je Vlada odbila da mu isplati obeštećenje zbog neispunjenih obaveza iz ugovora o kupoprodaji zemljišta u spomenutom podgoričkom naselju.
Dijana
Vijest da je u Zagrebu, u okviru afere Core Media, uhićena Dijana Čuljak Šelebaj, bivša novinarka i urednica HRT-a, snažno je odjeknula u susjednoj Bosni i Hercegovini, pokrećući lavinu reakcija. Među prvima su se oglasili predstavnici obitelji boraca Armije Republike Bosne i Hercegovine iz komande Četvrtog korpusa Armije RBiH, zarobljenih i ubijenih u mostarskoj zgradi ”Vranica” u maju 1993. godine, koji su najavili da će preko najviših instanci u BiH tražiti da se u Hrvatskoj ispita odgovornost bivše urednice i novinarke HRT-a za zločin nad njihovim najmilijima. Dijana Čuljak je, podsjetimo, u to vrijeme kao ratna reporterka iz Mostara izvještavala o zarobljavanju vojnika Armije BiH. Od 16 zarobljenika, prikazanih u njenom prilogu, nijedan nije preživio, dok tri tijela nikada nisu pronađena. Azra Penava, predsjednica odbora roditelja i obitelji zarobljenih i nestalih iz zgrade ”Vranica”, čiji je muž ubijen u “Vranici”, izjavila je agenciji Anadolija da “moraju odgovarati svi koji su krivi za zločine i koji su mislili da im niko i nikada ništa neće moći”. “A takva je i Dijana Čuljak!” zaključuje Azra Penava. “Dijana Čuljak snosi odgovornost za ovaj zločin. Ona je saučesnik u zlostavljanju i ubijanju naših najmilijih, ali i proganjanju porodica nestalih. Istina je da je huškačka atmosfera koju je stvorila doprinijela zločinu”, dodaje Azra Penava. Ona smatra da je upravo Dijana Čuljak osoba koja bi potencijalno mogla imati najviše informacija o samom zločinu. Odgovorni za zločin u “Vranici” ni do danas nisu procesuirani, iako je postupak započeo još 2002. godine. Bivši zapovjednik vojne policije HVO-a Mostara Željko Džidić, prvooptuženi u ovom slučaju, pobjegao je u oktobru 2011, neposredno prije glavnog pretresa na Kantonalnom sudu u Mostaru.
Sedamdeset
Sedamdeset godina je prošlo od deportacije skoro cjelokupne makedonske jevrejske zajednice u Poljsku, u nacistički koncentracioni logor Treblinka, 11. marta 1943. “I danas, nakon svih ovih godina, sjećamo se jednog od najgrozomornijih događaja koji se duboko urezao u svjetsko pamćenje – progona i ubojstava Jevreja, za koje čovječanstvo još nije u potpunosti pronašlo odgovor, odakle poriv da se uništi jedan cijeli narod”, rekla je na komemoraciji predsjednica Gradskog vijeća Skoplja Irena Miševa. “Odavde, pod nebom ovog grada, prije 70 godina, 7.148 naših sugrađana bilo je deportirano u nacistički koncentracioni logor Treblinka. Na 11. mart daleke 1943. utihnuli su jevrejski kvartovi ovog grada, a jevrejska zajednica je i tada i danas neodvojivi dio evropeizacije Skoplja, grada u kojem građani nikada nisu dijeljeni po nacionalnostima, ali su svi zajedno doprinosili dobru Skoplja”, kazala je predsjednica Jevrejske zajednice u Makedoniji Bjanka Subotić, podsjećajući na dan kada su bugarski fašisti deportirali više od 7.000 žitelja Skoplja, Štipa i Bitolja u Treblinku. Agencija Beta podsjeća da danas u Makedoniji živi svega oko 250 Jevreja i prenosi poziv Ujedinjene makedonske dijaspore iz Washingtona Bugarskoj da se javno ispriča za svoju ulogu u progonu makedonskih Jevreja. Bugarska je 8. marta, prvi put od Drugog svjetskog rata, izrazila žaljenje – istina kiselo – jer nije spasila oko 11.000 Jevreja koji su se zatekli na teritorijama pod bugarskom administracijom. U deklaraciji koju je iscijedio parlament navodi se da se “odriču zločina počinjenih pod Hitlerovom komandom” i da “žale zbog toga što lokalna bugarska uprava nije bila u poziciji da te zločine spriječi”. Toliko od bugarskog parlamenta, nakon 70 godina.