Intrigator

“Glas Istre” zabranio pisanje o Istarskoj pivovari

Utjerivanje šutnje

Stopiran je tekst o tome kako je lokalna pivovara ostala dužna 220.000 kuna dizajnerima etikete svog piva, dok istovremeno ima novca za sponzoriranje rukometne reprezentacije

Uredništvo regionalnog dnevnika “Glas Istre”, na čelu s glavnim urednikom Rankom Borovečkim, nedavno je stopiralo objavu teksta o tome kako je Istarska pivovara ostala dužna 220.000 kuna nagrađivanom zagrebačkom dizajnerskom paru Krešimiru Đuriću i Ivoni Đogić-Đurić za izradu novog vizualnog identiteta i etikete piva “Favorit”.

Nekadašnja Buzetska, a današnja Istarska pivovara već godinu i pol dana koristi dizajn tih autora i reklamira se logotipom koji su joj oni izradili, a ono što je dizajnere potaknulo na istupanje u medijima bila je činjenica da je njihov dužnik, koji im se cijelo vrijeme pravdao nedostatkom sredstava, početkom ove godine sklopio sponzorski ugovor s Hrvatskim rukometnim savezom.

Tekst o financijskim problemima u kojima su se dizajneri našli zbog nemogućnosti naplate ovog računa sadržavao je i izjave direktora Istarske pivovare, pa i glavnog tajnika Rukometnog saveza, a iako je već bio redigiran i opremljen naslovom, njegova je objava u “Glasu Istre”, čiji je vlasnik lokalni poduzetnik Albert Faggian, stopirana s neobičnim obrazloženjima, od kojih je jedno bilo da novine nisu tu kako bi utjerivale nečije dugove.

Dug Istarske pivovare inače je jedino nenaplaćeno potraživanje spomenutog dizajnerskog para, čija je tvrtka Crtaona studio zbog zavlačenja pivovare i sama zapala u dug prema Poreznoj upravi, naime za PDV koji prema zakonu mora platiti iako joj ispostavljeni računi nisu podmireni, kao i za porez na dobit koju zapravo nije ostvarila.

Krešimir Đurić i Ivona Đogić-Đurić požalili su se novinarima da im je Porezna uprava pokrenula ovrhu nad imovinom i da s dvoje male djece strahuju kako će im biti zaplijenjeni automobil i kompjuteri, koji su im jedino sredstvo za rad. Ispričali su i kako su nakon inicijalnog napravili i čitav niz drugih poslova za Istarsku pivovaru, nasjevši lažnim obećanjima da će im dug biti plaćen. Nakon što su vidjeli da Istarska pivovara ima novca čak za sponzoriranje rukometne reprezentacije, o svojem su slučaju obavijestili i Hrvatski rukometni savez, no tamo nitko nije smatrao potrebnim da im išta odgovori. Glavni tajnik Saveza Damir Poljak naljutio se na novinare kada su ga pitali za iznos sponzorskog ugovora.

Direktor Istarske pivovare Davor Doko nije negirao da dug dizajnerima postoji, već je novinarima izjavio da će ga platiti kada bude u mogućnosti, pravdajući se gospodarskom situacijom i činjenicom da trenutačno nije – sezona prodaje piva. Tekst je, dakle, bio o tome kako je Istarska pivovara dovela do bankrota obitelj koja im je dizajnirala glavni proizvod, dok istovremeno za sponzorstva ima novca na bacanje.

N. Bajto

EU lista nadrealista

Sudeći po broju od 28 lista za Evropski parlament, čeka nas živopisna kampanja, ali i do sada najveći glasački listić na kome će, osim naziva svih lista, biti ispisana i imena svakog od njihovih 12 kandidata. Tako će izbori 14. aprila biti prvi na kojima će biti teško presaviti listić i ubaciti ga u kutiju.

A među kandidatima nema koga nema, počevši od lista ozbiljnih, bar po broju zastupnika, političkih stranaka, s više ozbiljnim (SDP) ili manje ozbiljnim (HDZ) koalicijskim partnerima. Tu su i male partije s ljevice, ali i s ekstremne desnice, s još crnjim evrofobima od HDZ-ove partnerice Ruže Tomašić, kakav je Mladen Schwartz na listi autohtonih pravaša, predvođenoj Draženom Kelemincem, na kojoj je i izvjesni Šešelj. Tu su i Ivan Pernar, vođa prosvjeda protiv “bande lopovske”, te neke zelene stranke i abecede, pa i koalicija dviju malih srpskih stranaka iz Vukovara (Naše stranke i Nove stranke), kao i piratska stranka.

“Nije sporno da se na izbore za Evropski parlament kandidiraju i evroskeptici. Uostalom, u njemu postoji i klub evroskeptičnih stranaka i to nije novo u EU-u”, kaže politički analitičar Davor Gjenero.

Druga je stvar što nitko od evroskeptika nema realne šanse sudjelovati u radu Evropskog parlamenta, jer će prag biti oko sedam posto glasova. Može se očekivati da će samo tri liste, one SDP-a, HDZ-a i Hrvatskih laburista, osvojiti mandate. Broj lista je velik jer su mnoge stranke, bile parlamentarne ili ne, iskoristile privilegiju da ne moraju sakupljati potpise, kojih je inače potrebno 5.000 kako bi se suzbili neozbiljni kandidati. To je bila prepreka i za nezavisnu listu don Ivana Grubišića, koji je odustao od prikupljanja potpisa, dok ih je šef IDS-a Ivan Jakovčić ipak sakupio, iako su i njegove šanse male.

Kako su po pravilima praćenja izbora svi kandidati izjednačeni, razlog za izlazak svih tih brojnih lista na izbore je, smatra Gjenero, privlačenje medijske pažnje.

Nenad Jovanović

Kratko & jasno

Višeslav Raos, politički analitičar

Bandić je opet na svom terenu

Položaj gradonačelnika je takav da je na njemu lakše ostati što ga netko duže drži, zbog sve dubljih klijentelističkih mreža koje su, nažalost, snažno obilježje naše političke kulture

Kako komentirate rezultate istraživanja po kojem Milan Bandić ima najveće šanse u utrci za gradonačelnika Zagreba?

Svako ispitivanje treba uzeti sa stanovitom rezervom, no vidljivo je da je aktualni gradonačelnik i dalje jasan favorit. Međutim, to ne znači da su izbori unaprijed dobiveni i tek ćemo u posljednjih nekoliko tjedana moći jasnije ocijeniti u kojem se smjeru kreće raspoloženje građana.

O čemu govori mogućnost da Bandić dobije još jedan mandat?

Položaj gradonačelnika je takav da je na njemu lakše ostati što ga netko duže drži, zbog sve dubljih klijentelističkih mreža koje su, nažalost, snažno obilježje naše političke kulture, posebice na lokalnoj razini. Nakon poraza na predsjedničkim i parlamentarnim izborima, Bandić sada ponovno nastupa na “svojem terenu”. U kontekstu općeg pada povjerenja u nositelje javnih dužnosti, političari koji vješto koriste populizam su u prednosti.

Kampanja SDP-ovog Rajka Ostojića zasad je suzdržana?

Nekoliko je hendikepa pred njim. Prije svega, činjenica da je član Vlade kojoj ozbiljno pada popularnost, zatim percepcija zbog naknadnog dobivanja statusa kandidata umjesto Davora Bernardića i, naposljetku, nejedinstvo i sukobi unutar zagrebačke organizacije SDP-a. Ostojićeva kampanja uvelike podsjeća na onu Ive Josipovića. On pokušava Bandiću kontrirati imidžem ozbiljnosti i sustavnosti naspram “politike trenutka i improvizacije”. Možemo očekivati da će se njegova kampanja ipak pojačavati. Nije stvar u tome da SDP-u nije stalo do pobjede, nego je Ostojićeva kandidatura razapeta između središnjice i gradske organizacije.

Kako komentirate rejting ostalih kandidata?

Vladimiru Ferdeljiju je hendikep što iza njega ne stoje jake stranke. Margareta Mađerić, premda iskusna poznavateljica zagrebačke politike, ima, poput Ostojića, problem nejedinstva gradske organizacije, ali i taj da se HDZ još nije konsolidirao nakon odlaska u oporbu. Glavni izazovi za Bandića su stanovita zasićenost građana njegovim upravljanjem gradom i presahla gradska blagajna iz koje više ne može financirati aktivnosti primamljive biračima.

Mirna Jasić

HTV-ova emisija o dijaspori promovira ustaške simpatizere

Minutaža za “braću ustaše”

Prema procjeni urednika i novinarke “Glasa domovine”, poželjan sugovornik bio je Dragan Hazler, poznat po apelu koji počinje riječima “braćo ustaše” i koji je svojevremeno postavio spomenik Juri Francetiću u Slunju

Gledatelji prvog programa HTV-a imali su ovog ponedjeljka priliku, u terminu nakon podnevne sapunice, na malim ekranima uloviti emisiju “Glas domovine”, koja se bavi problematikom hrvatske dijaspore. A pravi sugovornik za te teme, prema procjeni urednika Zvonka Božinovića i novinarke Ive Čuline, bio je “ugledni farmaceut i znanstvenik” iz švicarskog Basela Dragan Hazler, kojeg se moglo čuti i vidjeti u prilogu o skupu udruge Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti u dijaspori (HAZUD). Nepoznavatelje opskurne hrvatske emigrantske desnice valja upoznati da su toj udruzi pripadali ili pripadaju uglednici poput Višnje Pavelić, Srećka Pšeničnika, Luke Podruga, Mladena Schwartza, Šime Đodana i Stjepana Đurekovća, kao i neki drugi živi i umrli simpatizeri ili članovi ustaškog pokreta.

Sam Hazler posljednji je put veću pažnju hrvatskih medija izazvao 2009. svojim otvorenim pismom Tomislavu Dragunu iz Hrvatskog uljudbenog pokreta, kojem se dramatično obratio riječima: “Braćo ustaše, ne srljajte u Beograd kao guske u maglu.” Dragun, inače jedan od bivših suradnika Tomislava Kutle iz 1990-ih, planirao je ujesen 2009. godine posjetiti Ravnu goru i predstavnike četničkog pokreta u Srbiji, kako bi ih konzultirao za vlastitu pravnu borbu oko postavljanja spomenika Anti Paveliću u Zagrebu. Hazler, koji je postavio kasnije srušeni spomenik Juri Francetiću u Slunju, upozorio je tada blagonaklono Draguna da je “Srbija kroz povijest sotonizirala Hrvatsku pred cijelim svijetom i da takva država ne smije biti uzor za spomeničku kulturu”. Oduševljen je Hazler bio Dragunovom inicijativom za podizanje spomenika arhitektu Jasenovca u Zagrebu, ali je, eto, metode ocijenio pogrešnima.

Danas Hazlera brinu prozaičniji problemi hrvatske dijaspore, pa je tako u razgovoru s novinarkom HTV-a izjavio da su Hrvati iz dijaspore domovini uvijek spremni pomoći, ali su se ti odnosi nešto ohladili, pa se za vrijeme zadnjeg popisa, požalio se, “nismo čak upisivali ni u građane Hrvatske i jako nam je otežano glasovanje”.

Izjavu za spomenuti prilog dao je još jedan ugledni član udruge, dr. Tomislav Sunić, koji je nedavno predstavljen i kao kandidat HČSP-a za europarlament. Sunić pripada tzv. Nouvelle Droite (Nova desnica) školi političkog mišljenja, utemeljenoj na antidemokratskim, populističkim, elitističkim i rasnim načelima, a nastupao je i na revizionističkim konferencijama u organizaciji njemačke ekstremne desnice, pa njegovo članstvo u udruzi i HČSP-u ne čudi. On je pak ožalošćen činjenicom da dijaspori nedostaje društvena inteligencija koja bi je zastupala u političkom lobiranju.

O nedostatku društvene inteligencije neizravno je svjedočio još jedan od sudionika skupa, dr. Srećko Sladoljev, koji se nakon hrabrog istupa protiv uprave Imunološkog zavoda sada našao u ovom neobičnom društvu, kazavši da HAZUD predstavlja šutljivu većinu intelektualaca koja želi progovoriti o opasnostima globalizacije. Bili su tu i desničarski aktivisti Karino Hromin Šturm i Roko Šikić, a u prilogu su gledatelji mogli vidjeti i kako su priznanja HAUZD-a kao počasni članovi dobili generali Ante Gotovina i Mladen Markač, pri čemu je posljednji osobno došao po svoje. Da na HRT-u ne manjka kadrova koji će na male ekrane pripuštati ljude poput Hazlera pokazuje i to što je priznanje HAZUD-a za ranije usluge dobila i HRT-ova novinarka i nova zvijezda hrvatske katoličke desnice Karolina Vidović Krišto.

Goran Plavšić

Župnik zatvorio crkveni birc

Cjenik ingeniozno nazvan “doprinosi za pića”, tabla s nazivom “lokala” i boce nestali su nekim čudom sa šanka crkvenog kafića imena “Gledaš jednog, vidiš tri” u Župi Presvetog Trojstva u Prečkom, i to nakon teksta objavljenog u “Novostima”, što nam je pomalo žao. Neobičan ugostiteljski obrt u crkvi u tom zagrebačkom naselju pokrenuo je tamošnji župnik kojeg, kako smo pisali, fiskalizacija, sanitarni uvjeti i slične trivijalne stvari, koje muče ostatak ugostitelja u Hrvatskoj, nisu previše zabrinjavale.

U kvartu je najprije uočeno da se, nakon malog napisa u “Novostima” o tom crkvenom kafiću, pojavio velik interes za čitanjem ove tiskovine, a uskoro su crkveni “birc” posjetili i aktivisti Građanske akcije, snimivši svoj posjet. Tako su dokumentirali da su u ilegalnom crkvenom kafiću mogli naručiti kavu, sokove i alkohol, a kada su zatražili uvid u cjenik, konobarica im je pokazala “doprinose za pića”. Nakon što su zatražili račun, rečeno im je da ih kafić ne izdaje, a mogli su slobodno pušiti iako nema ventilacije. Na koncu su snimili razgovor sa župnikom koji im je kazao kako je svjestan da to baš i nije u suglasju sa zakonom i da je možda u nekom prekršaju.

Tako će ove korizme župljani ostati suha grla, s obzirom na to da je nakon našeg teksta i posjeta Građanske akcije sve oznake ugostiteljske djelatnosti, a i tekući sadržaj, vjerojatno uklonio sam pastir ove bogomolje. Ili su nekim čudom, tj. višom intervencijom, misteriozno iščeznuli. Dakle, u Prečkom nema više cuge u crkvi, već samo molitva i skrušenost te siromaštvo – baš kako ovih dana propovijeda novi papa Franjo I.

Goran Plavšić

Katran & perje

Recepti s Pantovčaka

Osobni bankrot

Predsjednik Josipović ponudit će građanima nadasve humani recept izmišljen u naprednim zapadnim demokracijama – institut osobnog bankrota. No neće zanemariti ni banke, poznate kao humanitarne institucije prvog reda

Sredstva masovnog javnog općenja otkrila su da u Uredu predsjednika Republike Ive Josipovića treba biti održan “sudbonosni sastanak” za spas nacije. Dok se u Vatikanu još čekalo da izmigolji bijeli dim, predsjednik nije časio časa za dobro napaćenom narodu. Podsjetimo, prije nekoliko tjedana Josipović je oduševio mase dobronamjernom primjedbom “Većina je spremna više kukati nego zasukati rukave i raditi”, koje je na taj način pokrenuo u nove radne pobjede. Nastavak ovog nastupa uslijedit će upravo spomenutim sudbonosnim sastankom, jer je na Pantovčaku odlučeno: kreće se u inicijativu ukidanja dužničkog ropstva građanstva. Stoga će Josipović okupiti vodeće bankare, ekonomiste, poduzetnike i stručnjake za socijalnu politiku, upravo one koji su najviše pogođeni prekomjernim kreditiranjem, te će njihova djeca otplaćivati dugove nekoliko stoljeća što slijede.

Koji dan kasnije, moćni je predsjednik skrušeno priznao da se sastalo njegovo Vijeće za socijalna pitanja, koje je zaključilo da će se uskoro također sastati Vijeće za socijalnu pravdu i Savjet za gospodarska pitanja, tj. da će se sva tri vijeća sastati istovremeno ili tako nekako.

“Bit će riječi o krizi. Govorit će istaknuti stručnjaci, o razlozima, genezi, o tome kako izaći iz toga, a ja ću isto tako predložiti nekoliko vrlo praktičnih mjera kako se ta kriza može ublažiti. Mi je ne možemo uklonit čarobnim štapićem, ali jedno društvo i država koja je socijalna moraju imati načina da tu krizu ublaže”, rekao je vidno potresen Josipović.

Kako ekskluzivno doznaju mediji, Ivo Josipović ponudit će građanima nadasve humani recept izmišljen u naprednim zapadnim demokracijama – institut osobnog bankrota. No nikako neće zanemariti ni činjenicu da su toksičnim kreditima ugrožene i banke, poznate kao humanitarne institucije prvog reda i veliki gubitaši u sadašnjoj tužnoj recesiji.

U trenutku zaključenja ovog broja “Novosti” još nisu poznati rezultati najavljenog sastanka, ali izvjesno je da će oni biti sudbonosni, pogotovo uzevši u obzir ugled članova Josipovićevih savjeta, sve redom priznatih dobrotvora: Adalberta Rebića, Bože Prke, Ivice Mudrinića, Emila Tedeschija i drugih.

Petar Glodić