Bostonski lonac

U ponedjeljak se u Bostonu dogodio teroristički napad u kojemu su eksplodirale dvije naprave skrivene u kantama za smeće u blizini ciljne ravnine poznatog Bostonskog maratona. Poginule su dvije osobe u dvadesetim godinama i jedan osmogodišnjak, dok je preko 170 ljudi ozlijeđeno.

U utrci, kojom se uz utakmice i razna druga događanja obilježava praznik Patriot’s Day, sudjelovale su 23.000 ljudi. Dvije trećine njih već je ušlo u cilj kada je odjeknula prva eksplozija, a 13 sekundi kasnije i druga, stotinjak metara dalje. Nakon eksplozije trkači su se razbježali, a mobilne medicinske ekipe priskočile u pomoć ranjenicima, od kojih su mnogi izgubili udove ili su im u bolnicama amputirani zbog težine ozljeda. Iako je policija primila još dvije dojave o bombama, uskoro je razjašnjeno da se nije radilo o eksplozivnim napravama.

Ubrzo nakon događaja, američki predsjednik Barack Obama rekao je da se ne zna tko je to učinio ni zašto, no da će te osobe “sasvim sigurno stići ruka pravde”. Neimenovani dužnosnik Bijele kuće novinarima je izjavio da “svaki događaj koji uključuje višestruke eksplozije sasvim sigurno predstavlja čin terorizma”. FBI, koji vodi istragu, oprezno je rekao da je u pitanju “kriminalna istraga s potencijalom da postane teroristička”, dodavši da za napad nitko nije preuzeo odgovornost niti je itko od dotad ispitanih osumnjičen.

Policija je također objavila da traži “mušku osobu tamne kože s mogućim stranim naglaskom”, koja je viđena kako s ruksakom pokušava uči u zabranjeno područje nekoliko minuta prije eksplozija. Nekoliko sati nakon napada, u bostonskoj bolnici ispitan je jedan ozlijeđeni saudijski državljanin sa studentskom vizom, dok je u njegovom stanu izvršen pretres, no policija je javila da ni on nije osumnjičen.

Ni snimke sigurnosnih kamera nisu bile od pomoći policiji, a do srijede popodne, u vrijeme zaključenja ovog broja “Novosti”, otkriveno je i da su bombe bile napravljene od ekspres-lonaca napunjenih čavlima, komadima metala i barutom, te detonirane tajmerom ili daljinskim upravljanjem. Stručnjaci smatraju da korištene improvizirane eksplozivne naprave sugeriraju da je napad izvršila vrlo mala skupina ili samo jedna osoba, te navode da je “recept” za njih objavio Al-Kaidin online magazin Inspire, no da je on dostupan i na drugim web-stranicama.

Budući da je napad u Bostonu bio najgori teroristički napad na tlu Amerike nakon 11. rujna 2001., značaj datuma odmah je postao temom raznih teorija. Njime se obilježava početak dviju važnih bitaka američke revolucije iz 1775., one u Lexingtonu i u Concordu, pri čemu su obje bitke započele 19. travnja, dok se sam praznik u državi Massachusetts obilježava svake treće nedjelje u travnju. Kako je rekao predsjednik Obama, Patriot’s Day “dan je kojim se slavi slobodan i neovisan duh koji taj veliki američki grad odražava od najranijih dana američke nacije”.

Mediji navode da je sredina travnja u prošlosti već bila vrijeme terorističkih napada, primjerice onoga iz 1996. u Olimpijskom parku u Atlanti i 1995. u federalnoj zgradi u Oklahoma Cityju. Na datum početka povijesnih bitaka dogodio se i masakr u Wacu u Teksasu 1993., a masovna ubojstva u školi u Columbineu 20. travnja 1999. i u školi Virginia Tech 16. travnja 2007. godine. Američki mediji ove napade svrstavaju u nasilje “radikalnih antivladinih američkih skupina”, a ovaj bostonski čak promatraju i u kontekstu činjenice da je 15. travnja bio posljednji dan za predaju poreznih prijava.

Jedan bivši protuteroristički dužnosnik “Washington Postu” je rekao da napad zasad “nema značajki akcija kakve je poduzimala teroristička skupina Al-Kaida, s obzirom na to da ona obično koristi sofisticirane naprave i detonira ih u zatvorenim prostorima kako bi osigurala maksimalan broj žrtava”. On je rekao i da sama lokacija napada “nije vojna ni osobito ikonička civilna meta, poput njujorškog trga Times Square ili podzemne željeznice”, pa se možda radi o počiniteljima koji “imaju vrlo ograničene ili nikakve inozemne veze”.

Unatoč enormno velikom globalnom protuterorističkom aparatu izgrađenom u posljednjih 12 godina, u Americi su se nakon 11. rujna događali islamistički teroristički napadi, primjerice onaj koji je u vojnoj bazi Fort Hood 2009. izveo vojni psihijatar Nidal M. Hasan, za kojega je ustanovljena povezanost s Al-Kaidom na Arapskom poluotoku. Otada su se dogodila i dva neuspjela napada na komercijalnim avionskim letovima i još dva u New Yorku.

S druge strane, organizacije za praćenje domaćih nasilnih skupina, primjerice Southern Poverty Law Center, javljaju i da je nakon izbora Obame za predsjednika zabilježen porast antivladinih “patriotskih” skupina, te upozoravaju na mogućnost porasta nasilja kao reakcije na najave o uvođenju restrikcija za posjedovanje oružja. Spomenuti pravni centar bilježi rekordan broj takvih skupina u prošloj godini, dok je Centar za borbu protiv terorizma na vojnoj akademiji West Point također opisao “dramatičan porast broja napada i nasilnih planova pojedinaca ili skupina koje se identificiraju s krajnjom desnicom američke politike”. Takve skupine, tvrde relevantne institucije, motivirane su prezirom prema “tiranskoj federalnoj vladi” i strahom od navodnog stvaranja neke vrste “globalne vlade” koja će ograničiti njihova individualna prava, uključujući i ono na nošenje oružja.

Tako se i napad u Oklahoma Cityju 1995., u kojemu je poginulo 168 osoba, povezuje s Patriotskim pokretom, koji je doživio uzlet dvije prethodne godine, kada su donesena dva zakona o regulaciji oružja, dok je napad u Atlanti izvršila osoba koja se protivila pravu na pobačaj i pravima istospolnih zajednica.

U isti se kontekst stavlja i 50-dnevna opsada u Wacu u Texasu, kada su državne vlasti zbog sumnji na pedofiliju i silovanja pokušale izvršiti pretres imanja jedne vjerske sekte. Opsada je završila masakrom u kojemu je poginulo 67 ljudi, a taj je događaj za Patriotske skupine postao simbol navodne državne represije.