Crna kocka tuge

Velik broj ljudi okupio se 15. aprila na Cvjetnom trgu u Zagrebu na otvorenju paviljona kojim se obilježava 68. godišnjica proboja logoraša iz Jasenovca, a koji je postavljen u znak sjećanja na sve žrtve najvećega ustaškog logora smrti. Mnoštvo je prisustvovalo i tribini “Poimenična identifikacija žrtava Drugoga svjetskog rata – KCL Jasenovac”, na kojoj su govorili Đorđe Mihovilović iz Memorijalnog centra Jasenovac i Dragan Cvetković iz beogradskog Muzeja žrtava genocida; tribina je održana u prostorima SKD-a “Prosvjeta”, nakon skupa na Cvjetnom.

Pred crnom kockom napravljenom od dasaka, s jednim ulazom i zemljanim podom, okupili su se istaknuti pripadnici srpske i židovske zajednice te čelni ljudi srpskih organizacija, ali i brojni antifašisti i nevladini aktivisti, te gradonačelnik Zagreba Milan Bandić i diplomati iz Srbije i Bosne i Hercegovine.

– Antifašistički borci, kojih je ostalo malo živih, simbol su otpora i slobode – rekao je Bandić, ističući da je Jasenovac jedno od najgorih stratišta Drugoga svjetskog rata na ovim prostorima.

– Danas, kada živimo u multikonfesionalnom i multinacionalnom društvu, dužni smo mlađim naraštajima govoriti istinu o ratovima, Drugom i Domovinskom – kazao je Bandić.

Predsjednik Srpskog narodnog vijeća Milorad Pupovac zahvalio se bivšem predsjedniku države Stjepanu Mesiću i svima koji su pomogli i surađivali u ovom projektu.

– Ovo je paviljon kojim smo Zagrebu približili Jasenovac. Jasenovac nije negdje daleko, iako je, kao i Jadovno, bio daleko od očiju ljudi i u njega su mnogi iz sređenih sredina dovođeni u užasnu i neljudsku okolinu, koju paviljon simbolizira – rekao je Pupovac, dodavši da će ljudi svojim ulaskom u crnu kocku moći osjetiti što je okruživalo logoraše: nabijena zemlja pod njima, nebo iznad njih i tamni zidovi oko njih…

Oblik i materijal paviljona oslanjaju se na autentičnu arhitekturu logora, čiji materijalni tragovi nisu ostali sačuvani. Ta crna kocka pokušaj je da se angažirano i autentično odgovori na revizionizam u hrvatskom društvu, kako u kulturi i nauci tako i u politici, čulo se na skupu, prilikom kojega je zagrebački pjesnik Aleksandar Hut Kono odrecitirao svoju pjesmu “Velečasni”, o kozaračkom djetetu kojem je u katoličkom sirotištu oduzet identitet.

Cvetković i Mihovilović na tribini su iznijeli brojne statističke podatke o žrtvama logora.

– Prema podacima iz marta ove godine, u Jasenovcu je pobijeno 83.145 lica koja su poimenično popisana, od toga 39.570 muškaraca, 23.474 žene i 20.201 dete do 14 godina. Među žrtvama je bilo 47.627 Srba, šta čini 57,18 odsto ubijenih – rekao je Mihovilović, dodavši da se točan broj žrtava nikada neće saznati.

– To je moglo da se učini pre 30 godina, kada su po selima još živeli članovi porodica i rođaci pobijenih – kazao je Mihovilović.

Cvetković se složio s njim da se broj žrtava procjenjivao u velikom rasponu – od nekoliko hiljada do 700.000, pa i milijun – te da su danas ostarjele generacije krivci što ta brojka nije točno ustanovljenja dok se to još moglo učiniti. Govoreći o žrtvama Jasenovca u kontekstu ukupnih stradanja Srba i drugih naroda u NDH-u i tadašnjoj Jugoslaviji, Cvetković je rekao da je na popisu žrtava Drugoga svjetskog rata u Jugoslaviji iz 1964. bilo 592.329 imena, u što nisu uključeni kvislinzi.

– U Muzeju žrtava genocida do danas smo došli do 657.121 poimence navedene žrtve, uz 7.752 lica s nekompletnim podacima – iznio je podatke Cvetković.

Podsjetivši da je u Jasenovcu skončalo oko 21 posto srpskih civila stradalih u NDH-u, tvorevini na koju otpada tri četvrtine civilnih žrtava rata s područja Jugoslavije, Cvetković je naglasio da je pogrešno izjednačavati sva stradanja Srba pod ustaškim režimom sa stradanjem u Jasenovcu.

– Srbi su stradavali i u ostalim logorima, ali još više na stratištima, u masovnim pokoljima i na druge načine – rekao je i dodao da je broj odgovornih za to mnogo veći od hiljade jasenovačkih ustaša, odnosno da je krivac bio cijeli državni aparat NDH-a.

Mihovilović je podsjetio da se u Jasenovcu ubijalo do posljednjeg trenutka, pa su potkraj marta 1945. u logor stigla dva transporta, jedan iz zatvora Lepoglava, a drugi iz Sarajeva.

– Svi su oni pobijeni čim su vlakovi stigli, a potom spaljeni – kazao je Mihovilović.

Stručak cvijeća za jasenovačke žrtve

Paviljon na Cvjetnom trgu, koji je za posjetitelje bio otvoren od 15. do 19. aprila, realiziran je u sklopu programa kulture VSNM-a Grada Zagreba. Tema mu je događaj od 22. aprila 1945., kada je oko 670 posljednjih jasenovačkih logoraša, predvođenih Antom Bakotićem, u ranim jutarnjim satima krenulo u proboj, a preživjelo ga je manje od stotinu.

Autor koncepta je Saša Šimpraga, arhitekt paviljona je David Kabalin, a dizajner panela Niko Mihaljević.

– Smještajem paviljona u javni prostor željeli smo informirati što veći broj građana – rekao je Šimpraga, dodavši da postoji mogućnost preseljenja paviljona u neki drugi grad.

– Jasenovac je bio ustaški logor smrti i najveće stratište u Hrvatskoj. Formiran je kao mjesto zatočenja, prisilnog rada i likvidacija, ponajprije Srba, Roma i Židova, ali i Hrvata i drugih, a sve u cilju stvaranja etnički čistog teritorija kvislinške NDH. Dosad je utvrđeno ime i prezime 83.145 žrtava, među kojima je 20.201 dijete do 14 godina starosti, a ti su podaci ispisani na panelima – kaže Šimpraga.

Panele je, nažalost, uklonio netko od brojnih posjetilaca, ali je zato netko drugi u kut paviljona položio stručak cvijeća, iskazujući time pijetet prema žrtvama.