Balkan prolaz

 Sporazum

Nakon postignutog sporazuma Beograda i Prištine, tj. premijera Srbije Ivice Dačića i Kosova Hašima Tačija, Vlada Srbije izdala je saopćenje u kojem je naložila ministarstvima, posebnim organizacijama i službama Vlade da preduzmu potrebne mjere i aktivnosti radi njegovog implementiranja, “kao i da nastave sa primjenom već postignutih dogovora i sporazuma sa predstavnicima privremenih institucija samouprave na Kosovu i Metohiji”. Iz 15 tačaka sporazuma, čiji se nezvanični sadržaj obreo u medijima, da se pročitati da Kosovo neće imati “Republiku Srpsku”, ali hoće zajednicu srpskih općina, u kojima će se uskoro održati izbori i koje će administrativno biti pod kontrolom državnih vlasti Kosova. Isto tako, Skupština Kosova usvojila je dvotrećinskom većinom rezoluciju o prihvatanju sporazuma, uz protivljenje minornih stranaka i ekstremnih desničara.

No Srpska pravoslavna crkva taj je sporazum okarakterizirala kao izdaju. U suštini, SPC je u ovom slučaju fokusirao svoje nezadovoljstvo daleko preciznije od, recimo, lidera DSS-a Vojislava Koštunice, koji se protiv briselskog sporazuma borio – šetnjom. Skupa sa pripadnicima ultradesničarskih pokreta Dveri i Zavetnici. Elem, kako je saopštio Sinod SPC-a, a prenio dopisnik Anadolije, “radi se o posrednom i prećutnom, ali ipak faktičkom priznavanju postojanja sistema državne vlasti na Kosovu nezavisnog od postojećeg državnog ustrojstva Srbije”. SPC je apelirao na poslanike u Narodnoj skupštini i predsjednika Srbije da “pred Bogom, historijom srpskog roda i sopstvenom savješću, izmjere i odmjere svoju moralnu i historijsku odgovornost prilikom odlučivanja o davanju ili uskraćivanju saglasnosti Srbije kao države na ovakav tekst sporazuma”.

 Sporazum 2

Reakcija na sporazum Kosova i Srbije ne manjka ni u susjednim državama, u kojima su se briselski pregovori pratili sa iznimnom pozornošću. Talat Džaferi, ministar odbrane Makedonije, ocijenio je da dogovor Beograda i Prištine ima veliko značenje za stabilnost regije, dodajući da bi taj model dogovora mogao biti iskorišten i u slučaju spora između Grčke i Makedonije. “Dogovor će doprinijeti smanjenju tenzija u regiji. A kao praksa u pregovaranju za razrješavanje bilateralnih problema može biti iskorišten kao instrument i u odnosu na problem koji Makedonija ima s Grčkom”, rekao je Džaferi.

 Posjeta 

Zvanična posjeta dvojice članova Predsjedništva BiH Srbiji, koja je kao i mnogi drugi multilateralni susreti lidera iz regije odmah proglašena historijskom, protekla je u iznenađujuće prijateljskoj atmosferi, ako se uzmu u obzir recentnije, a i one starije, izjave predsjednika Srbije Tomislava Nikolića, naročito one u kojima je otvoreno negirao i poricao zločine počinjene u Bosni i Hercegovini tokom rata devedesetih. Dakle, predsjednik Srbije Nikolić i članovi Predsjedništva Bosne i Hercegovine Nebojša Radmanović i Bakir Izetbegović složili su se da među njima više “ne treba biti nesuglasica i nerazumijevanja”, da dvije države u budućnosti trebaju biti “još čvršće povezane”, te da se “događaji iz 20. vijeka ne smiju više nikada ponoviti”. Bakir Izetbegović smatra da je prva posjeta Beogradu nakon 25 godina protekla bolje od očekivanog. U razgovoru za “Al Jazeeru” Izetbegović je insistirao na tome da se odnosi ne mogu graditi guranjem pod tepih “onoga što se desilo prije 20 godina”. “Došao sam da pojasnim i podsjetim da postoji samo jedna država BiH, sa dva entiteta i da ne postoje nikakve dvije srpske države na Balkanu”, rekao je Izetbegović novinarima u Beogradu nakon susreta sa Nikolićem.

 Posjeta 2

Državničku posjetu Srbiji obavila su dvojica članova Predsjedništva BiH, dok je treći, Željko Komšić, ostao u grupi onih koji i dalje odbijaju posjetiti Beograd, a iz koje je izašao čak i Haris Silajdžić, nekadašnji lider desničarske Stranke za BiH, netom prije nego što će se povući sa bosanskohercegovačke političke pozornice. Komšić je odbio posjetiti Beograd jer je bio, kako je rekao, nezadovoljan nedavnim učešćem predsjednika Srbije u debati o Haškom tribunalu u Generalnoj skupštini Ujedinjenih naroda, tokom koje je prizivao raspad BiH. Nažalost, za razliku od svoga kolege Izetbegovića, Komšić je propustio jedinstvenu priliku da prihvati pruženu ruku iz Srbije, ali i da istovremeno u centru Beograda – tamo gdje je najpotrebnije – kaže sve što bi trebao reći odgovoran državnik. Politika i status stranke koju Komšić osniva otkako je napustio SDP BiH, a koja će se zvati Demokratska fronta, već dobivaju neke konture: stranku neće predvodi iskusni kadrovi, ali će zato sprovoditi politiku od koje je, ne treba zaboraviti, čak i politički propalitet Silajdžić davno bio digao ruke.

 Kačavenda 

Nezapamćen skandal uzdrmao je Srpsku pravoslavnu crkvu, nakon što su u javnost procurile snimke vladike zvorničko-tuzlanskog Vasilija Kačavende na kojima je vladika zatečen in flagranti sa nepoznatim mladićima. Slučaj o kojem se u regionalnoj javnosti govori već duže vrijeme – još od nevjerovatno plastičnog svjedočenja jednog bivšeg đakona, koji tvrdi da ga je upravo vladika Kačavenda prisiljavao na bludne radnje – sada je u potpunosti razotkriven. Sinod Srpske pravoslavne crkve usvojio je promptno ostavku vladike na mjesto episkopa zvorničko-tuzlanskog, ali je u saopćenju crkvene vlade navedeno da je episkop Vasilije razrješenje od službe aktivnog episkopa podnio 6. novembra prošle godine iz zdravstvenih razloga, te da je tada njegova ostavka načelno bila prihvaćena. Kako je najavljeno, konačnu odluku o bludnom vladiki Sinod će donijeti na Saboru u maju. Prema pisanju srpske štampe, ovo vrhovno crkveno tijelo posjeduje kompromitirajuće fotografije, ali i svjedočenja “40 mladića i sveštenika Eparhije zvorničko-tuzlanske, koji govore o nemoralnim radnjama Vasilija Kačavende”. Dok u seksualnim afinitetima vladike Kačavende nema ničeg spornog – ukoliko se ne dokažu navodi o seksualnom zlostavljanju i nasilju nad maloljetnicima – mnogi LGBTQ aktivisti s pravom se pitaju kojim pravom Crkva najglasnije i najupornije osuđuje takvo ponašanje. Inače, posljednji video-snimak Vasilija Kačavende vrijedan spominjanja bio je onaj iz jula 1995., na kojem se vidi kako čestita i zahvaljuje pripadnicima vojske bosanskih Srba što su Srebrenicu “očistili od nekrsta i od križa”.