Kako siromašne dodatno osiromašiti

Zakon o plaćama u lokalnoj samoupravi donesen kako bi se uveo red u plaće lokalnih rukovodilaca najteže će, po svemu sudeći, pogoditi siromašne općine. Među takve spada i najveći dio onih u kojima srpsko stanovništvo čini većinu. Kao što se zna, tamo su neriješeni brojni socijalni i ekonomski problemi. Slabo privređivanje donosi niske prihode u općinsku kasu, pa su takve općine osuđene na državne dotacije. Zakonom o plaćama u lokalnoj i područnoj samoupravi, koji je stupio na snagu 11. marta, propisano je da općine, gradovi i županije mogu za plaće službenika i namještenika koristiti samo 20 posto raspoloživih izvornih prihoda.

Uzmimo npr. Općinu Gvozd. Njen proračun iznosi oko osam miliona kuna, od čega je izvornih prihoda oko četiri miliona. Sada se mjesečno izdvaja 200 hiljada kuna za 35 plaća. Tu su uključeni zaposleni u samoj općini, zatim oni u programu pomoći u kući, u programu predškolskog odgoja, knjižnici i komunalnom pogonu. Od primjene novog zakona svega će 64 hiljada kuna biti raspoloživo za mjesečne plaće i to samo za osam službenika i namještenika u općini.

Nema plaća ni za april?

Općina Dvor, jedna od najvećih općina u Hrvatskoj, novi je zakon već osjetila jer su dva natječaja za zapošljavanje morala biti poništena. Općinski proračun iznosi deset miliona i tristo hiljada kuna, od čega pet i pol miliona izvornih prihoda. Do sada je za 24 plaće (zaposlenika u općini i vlastitom komunalnom pogonu) godišnje izdvajano 1.796.000 kuna, što novi zakon ograničava na 1.100.000 kuna.

Proračun Općine Krnjak iznosi 5.380.000 kuna od čega je 1.270.000 kuna izvornih prihoda. Za osam plaća službenika i namještenika utrošeno je 760 hiljada kuna godišnje, a novi zakon ograničava taj iznos na 253.500 kuna. Načelnik Rade Kosanović ističe da se Krnjak u novi zakon nikako ne uklapa.

– Novim se zakon pretvaramo u volontere s velikom odgovornošću. Tko želi biti načelnik volonter u općini s brojnim problemima, u sredini gdje su potrebna velika ulaganja i razvojni projekti? – pita Kosanović koji čeka, kao i drugi načelnici, odgovore od nadležnih tijela na mnoga pitanja. Da li u masu plaća od 20 posto ulaze i plaće isplaćene temeljem programa javnih radova HZZ-a i programa pomoći u kući Ministarstva obitelji? Ukoliko se plaće isplaćene u okviru tih programa ubrajaju u 20 posto, općine u pravilu više neće moći u njima sudjelovati. Račun za sve, dakako, platit će građani. Na kraju se načelnici pitaju kako i koliko svojim zaposlenicima isplatiti plaće za april.

Da je zakon neselektivan i da su sve općine strpane u isti koš, ne vodeći računa o specifičnostima pojedinih jedinica, slaže se i bivši ministar rada i socijalne skrbi te sadašnji saborski zastupnik SDP-a Davorko Vidović.

– Riječ je o alibi zakonu koji ima ograničen vijek trajanja i koji treba stvoriti dojam da se tobože nešto radi na planu racionalizacije lokalne i područne samouprave, a tako i na planu kresanja troškova administracije na svim razinama. Međutim, taj zakon ne rješava ni jedno ni drugo pitanje. Rezultat će biti upravo suprotan jer je temeljem novog zakona ovih dana Grad Sisak zaposlio deset novih službenika i namještenika, a županija Sisačko-moslavačka provodi natječaj za još pet novih službenika – kaže Vidović.

Mile Horvat, predsjednik Kluba SDSS-a u Saboru, upozoravao je da je zakon štur i donijet na brzinu te da će dovesti do blokade rada pojedinih općina na PPDS-u.

– Za te općine 20 posto znači njihovu eutanaziju. Predlagali smo da se za općine na PPDS-u napravi izuzetak i da se taj prag povisi na 35 posto, ali naš amandman nije prošao. Čak ni tada neke od naših općina ne bi ulazile u taj okvir jer pojedine općine za plaće troše više od 100 posto izvornih prihoda. Umjesto primjene ovog zakona u tim sredinama bilo bi potrebno donijeti strategiju regionalnog razvoja – ističe Horvat. Ako općine u kojima su Srbi etnička većina budu prinuđene davati otkaze, to bi moglo dovesti do socijalnih nemira.

– To ne smijemo dozvoliti i moramo sa koalicionim partnerima razgovarati o mogućim rješenjima – kaže Horvat.

Prema komunalnim poduzećima

U međuvremenu, dok je na snazi zakon kojim je napravljen još jedan jaz između bogatih i siromašnih, mnoge općine, poput Dvora, moraju krenuti u proceduru odvajanja vlastitog komunalnog pogona u komunalno poduzeće. Načelnik Općine Dvor Nikola Arbutina ističe da će se formiranjem komunalnog poduzeća formalno olakšati plaće iz proračuna. Međutim, taj će “luksuz” na kraju skuplje koštati i građane i samu lokalnu jedinicu. Naime, građani i općina usluge komunalnog poduzeća plaćat će skuplje za iznos PDV-a, dakle za 23 posto. To će biti dodatni udar na džep građana, a općina će imati manje sredstava za sufinanciranje projekata.

– Znači, ovim zakonom ne dobivamo uštedu – kaže Arbutina.

Govori o tome i primjer Općine Kistanje koja je u januaru registrirala komunalno poduzeće s pet zaposlenika. S obzirom na loše ukupno ekonomsko stanje, općina već razmatra mogućnost njegovog gašenja i vraćanja na vlastiti komunalni pogon. Naime, zbog pada životnog standarda građana naplata potraživanja bila je nezadovoljavajuća, a komunalno poduzeće za svaki ispostavljeni račun državi mora platiti PDV, bez obzira na to da li su obveznici uredno platili svoje račune ili ne.

Reagirala je i Udruga općina koja se protivi donošenju bilo kojeg zakona na način na koji je donesen ovaj, dakle sa minimalnim uključivanjem socijalnih partnera, na temelju oskudnih podataka o stvarnom stanju na terenu i bez pravog promišljanja o mogućim posljedicama. Udruga općina najavljuje da će zakon uputiti na provjeru ustavnosti.

– Zakon siromašnijim jedinicama postavlja ograničenja koja onemogućavaju bilo kakvu suvislu politiku upravljanja ljudskim resursima. S jedne strane država govori da valja podupirati nerazvijena područja, a ovim zakonom ih diskriminira i dodatno marginalizira – ističu u Udruzi općina. Napominju da lokalna samouprava u troškovima države sudjeluje sa oko deset posto, prema tome plaće u lokalnoj samoupravi nemaju značajniji utjecaj na javnu potrošnju.

– Neke će općine morati otpustiti određen broj zaposlenika i time neće imati ljudske resurse za obavljanje temeljnih funkcija – upozoravaju u Udruzi općina.

– Sigurno je da će i ono malo visoko obrazovanih kadrova koji rade u općinama poput naše vrlo brzo napustiti svog poslodavca. Teško je sa malim plaćama motivirati mlade i stručne osobe da dođu raditi u ovakve općine. Već sada imamo nedostatak stručnih kadrova, pa smo prinuđeni na zapošljavanje iz udaljenih sredina što nam povećava troškove – kaže načelnik Općine Kistanje Slobodan Rončević.

Referenti i čistačice najugroženiji

I Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika upozorava da će zakon dovesti do daljnjeg socijalnog raslojavanja Hrvatske po teritorijalnom principu, jer će kvaliteta javnog servisa biti proporcionalna kvaliteti kadrova koje si jedinice lokalne samouprave mogu priuštiti.

– Zakonom je ugrožen najslabiji dio zaposlenih u općinama, referenti i čistačice koji nisu imali visoke plaće. Oni će pasti kao prve žrtve ispunjavanja fiskalnih kriterija. Jedni će dobiti otkaz, dok će drugi biti outsourcani u privatne tvrtke, odnosno trošak za njihove plaće postat će trošak za usluge. Formalno ćete udovoljiti zakonskim uvjetima, a u stvarnosti se otvara nova siva zona pogodovanja u postupcima javne nabave – objašnjavaju u Sindikatu. Dodaju da će se idućih pola godine kompletna lokalna samouprava baviti sama sobom, a ne potrebama građana, budući da slijedi usklađivanje sa novim platnim sustavom i klasifikacijom radnih mjesta, kolektivni pregovori, revidiranje akata i još mnogo toga po privremenom zakonu, do donošenja konačnog kojim će se urediti plaće u cijeloj javnoj upravi.

– Naravno, nakon toga uslijedit će novo usklađivanje i nastavak začaranog kruga reformi koje su same sebi svrha. Siromašne će općine navedeni zakoni osnažiti samo po onoj narodnoj što me ne ubije, to me ojača – kažu iz Sindikata.