Balkan prolaz

 Brukanje

Slovenski mediji okomili su se na vladu te zemlje i ministra unutrašnjih poslova Gregora Viranta zbog prijedloga zakona kojim bi se napokon imala provesti presuda Europskog suda za ljudska prava u slučaju plaćanja odštete građanima koji su nakon osamostaljenja Slovenije izbrisani iz registra slovenskih državljana. Radi se o 25.651 “izbrisanom” građaninu, kojima bi se, prema sadašnjem nacrtu zakona o obeštećenju koji je predložio Virant, trebalo isplatiti po 30 eura za svaki mjesec tokom kojeg su bili bez statusa, državljanstva, prebivališta, zdravstvenoga osiguranja, socijalne sigurnosti, mogućnosti zaposlenja i svih ostalih egzistencijalnih prava, ali bi se zakon odnosio samo na one građane koji su se za to vrijeme “aktivno trudili steći slovensko državljanstvo”. “Kako izračunati štetu koju je pretrpio netko tko je preko noći ostao bez posla, socijalnog i zdravstvenog osiguranja, štetu 5.000 djece koja su izgubila pravo na školovanje ili štetu obitelji koje su se raspale jer je bešćutni birokratski aparat postupao po tajnim napucima neodgovornih političara”, pita u svom tekstu komentator “Dela”. Mariborski list “Večer” također podsjeća da slovenske vlasti 22 godine nisu shvaćale težinu problema, zbog čega se tek sada zakon o “izbrisanima” donosi na osnovu presude Europskog suda za ljudska prava, kojom se Sloveniji nalaže donošenje legislative za rješavanje pitanja materijalnog obeštećenja obespravljenih. Predstavnici udruga izbrisanih ponudu vlade nazvali su sramotnom i smatraju da bi adekvatna odšteta bila devet puta viši iznos i to pod uvjetom da nadoknade dobiju svi izbrisani. Nekadašnji slovenski ustavni sudac Matevž Krivic, koji djeluje kao pravni konzultant udruga izbrisanih, ustvrdio je kako će se slovenska vlada svojim prijedlogom minimalnih odšteta obrukati u Strasbourgu.

 Budimir

Živko Budimir, predsjednik Federacije BiH, pušten je na slobodu nakon što je Ustavni sud Bosne i Hercegovine usvojio njegovu apelaciju, koju je podnio nakon hapšenja zbog sumnje da je primao mito za pomilovanja počinitelja najtežih kaznenih djela. Budimir je u pritvoru proveo mjesec dana tvrdeći kako je proces protiv njega montiran i politički motiviran jer je – a to je činjenica – sadašnjoj vladajućoj koaliciji u tom bosanskohercegovačkom entitetu, predvođenoj SDP-om BiH, Budimir pomrsio račune nakon što su manje političke stranke sa hrvatskim predznakom u vladajućoj parlamentarnoj većini zamijenjene HDZ-om BiH i HDZ-om 1990. Budimir se početkom ove sedmice pojavio na svojem radnom mjestu, kako bi brojnim novinarima koji su ga dočekali rekao da mu je “drago što je ponovo tu”, te kako će odmah uzeti godišnji odmor. Predsjednik kluba poslanika SDP-a BiH u Predstavničkom domu parlamenta Federacije Jasenko Selimović izjavio je u “Večernjem listu” da će nakon Budimirovog oslobađanja njegova (Selimovićeva) partija sada pokrenuti parlamentarnu raspravu o tome da li je Budimir “dostojan i dalje obnašati funkciju predsjednika Federacije”. “Od trenutka njegovog hapšenja, mi u SDP-u govorimo da bi bilo moralno i najbolje rešenje za FBiH da on podnese ostavku. Proteklih mjesec dana Budimir i SDA pokazali su da se može upravljati iz zatvora, te da je to za njih normalno stanje”, dodao je Selimović.

 Odbijanje

Zvanična Tirana donijela je odluku da se predstavnici Albanije ne pozovu na Ohridski samit nakon što Makedonija, na insistiranje Srbije, nije pozvala predstavnike Kosova na rečeni skup o regionalnoj suradnji, koji bi se trebao održati u nedjelju. Predsjednik Albanije Bujar Nišani odlučio se na takav korak jer na skup nije pozvana predsjednica Kosova Atifete Jahjaga, koja je ustvrdila da je taj potez Makedonije suprotan odredbama Sporazuma Beograda i Prištine o normalizaciji odnosa, prema kojem nijedna strana neće ometati napredak druge na putu integracija. Ona je očigledno primila i podršku predstavnika EU-a, koji su Srbiji stavili do znanja da bi, u skladu sa “europskim duhom”, voljeli vidjeti i predsjednicu Kosova na Ohridskom samitu. Pojavila se i neprovjerena informacija kako je i Bosna i Hercegovina također zvanično tražila nesudjelovanje Kosova na skupu, mada je i u Ministarstvu vanjskih poslova i u Predsjedništvu BiH potvrđeno da takav zahtjev od njih nije došao. Agencije prenose kako je ranije ove sedmice iz kabineta predsjednika Makedonije saopćeno da samit ima utvrđen format i strukturu te da, u skladu sa osnivačkim aktom i dosadašnjom praksom, Makedonija ne može pozivati Kosovo bez suglasnosti drugih, “posebno kada je stavljeno do znanja da bi zbog takvog poteza neke zemlje članice otkazale učešće”.

 Bogeski

Slučaj Saška Bogeskog preselio se sa stranica crne kronike srpskih medija među udarne vijesti, pokrenuvši lavinu reakcija i zahtjeve da se samoobrana ubuduće ne tretira kao ubojstvo. Naime, Saško Bogeski iz Beograda usmrtio je provalnika koji mu je u stan upao tokom noći, naoružan odvijačem. Bogeskom je nakon ubojstva provalnika određen jednomjesečni pritvor, dok su paralelno na internetu pokrenute inicijative i peticija kojima se zahtijevaju njegovo oslobađanje i promjena dijela kaznenog zakona koji tretira nužnu obranu. Do sada je prikupljeno preko 25.000 potpisa za promjenu kaznenog zakona i omogućavanje Bogeskom da se brani sa slobode. “Čovjek bi trebalo da može da se brani u svom stanu i da brani svoju obitelj. Mislim da bi zaista zakon trebao štititi građane koji su branili svoj dom, a ne kriminalce koji u kuće upadaju noću”, kazala je novinarima Ira Bogeski, Saškova supruga. Pojedini predstavnici pravne struke smatraju da bi promjena zakona u tom smislu ipak bila “opasno rješenje”. “Na društvenim mrežama ljudi reagiraju onako kako osećaju i to je legitimno. Međutim, mijenjati zakon je dosta opasno, ne možemo da u njemu dopustimo takvu širinu da ubijamo ljude zato što nam se čini da nas ugrožavaju”, smatra Zlatko Nikolić iz Instituta za kriminološka i sociološka istraživanja u Beogradu. Advokat Božo Prelević pak kaže: “Ako vi imate pametne ljude koji danas sprovode zakon, vama ne treba izmjena zakona, vama trebaju pametni ljudi.”

 Likvidacija

“Likvidacija” je naziv policijske akcije u kojoj su u Skoplju i Velesu uhapšeni bivši suci, tužitelji, odvjetnici, posrednici i jedan novinar, zbog sumnje da su umiješani u prikrivanje dokaza i ugrožavanje sudskog postupka za ubojstvo 74-godišnjeg Laze Miloševskog u selu Oreše kod Velesa 2005. Uhićeni su osumnjičeni za zlouporabu službenog položaja, potkupljivanje i objavljivanje povjerljivih informacija, falsificiranje dokumenata i ugrožavanje sudskog postupka za ubojstvo. Makedonski tisak podsjeća da su za ubojstvo Miloševskog prvobitno bila optužena braća Georgievski, koja su oslobođena krivnje pred Apelacijskim sudom. Uhićeni u “Likvidaciji”, osumnjičeni suci, odvjetnici i tužitelji, terete se i za iznudu novca kako bi isposlovali oslobađajuće presude, uvjetne kazne i ukidanje pritvora osumnjičenim ubojicama. Njihovi su pravni zastupnici slučaj proglasili montiranim.