Balkan prolaz
Zaduživanje
Guverner Centralne banke Crne Gore (CBCG) Milojica Dakić predstavio je pred crnogorskim parlamentom izvješće prema kojem je državni dug Crne Gore u prošloj godini dostigao 1,7 milijardi eura. “Dug je u odnosu na 2011. godinu uvećan za oko 14 odsto, odnosno sada iznosi oko 51 odsto bruto društvenog proizvoda”, rekao je guverner Dakić. U izvješću spomenute institucije još se navodi kako je inflacija od 4,1 posto u prošloj godini u Crnoj Gori nadmašila europski prosjek od 1,9 posto. Prema izvještaju CBCG-a, svaki drugi euro uložen u nekretnine u Crnoj Gori došao je iz Rusije. Strane investicije su povećane za 16 odsto u odnosu na 2011. godinu. Samo investicije u nekretnine iznose 226 miliona, od čega su 132 miliona uložili ruski građani. Pored sumornog Dakićevog izvješća, mnogi smatraju da je ekonomska situacija u Crnoj Gori još i gora. “Državni dug mnogo je veći kada se u obzir uzmu državne garancije, koje su aktivirane ili prijete da to budu. Ako uzmemo državne garancije u visokom iznosu, a imamo rokove za aktiviranje ostalih, ako tome dodamo negativan rezultat privrede i činjenicu da bankarski sistem ima gubitak oko 50 miliona, onda je državni dug veći od 51 odsto BDP-a, čak ide i do 61 odsto”, smatra zastupnik Socijalističke narodne partije Aleksandar Damjanović.
Tajkunski
Bine Kordež, nekadašnji direktor slovenskog trgovačkog lanca Merkur, osuđen je na šest godina zatvora zbog stjecanja protupravne koristi i krivotvorenja poslovnih dokumenata, presudio je Viši sud Slovenije, preinačivši tako kaznu prvostupanjskog suda koji je Kordeža prethodno bio osudio na pet godina zatvora. Nekadašnji “najuspješniji menadžer u Sloveniji” osuđen je, kako navode slovenski mediji, zbog poslovnih malverzacija povezanih s tzv. tajkunskom privatizacijom Merkura. Prema tom tajkunskom modelu, nekadašnja su rukovodstva društvenih preduzeća otkupljivala vlasništvo tvrtke koju su vodili preko vlastitih novoosnovanih tvrtki, ali ne ulažući vlastiti novac, nego kreditna sredstva posuđena od banaka, koje su pak za jamstvo prihvaćale tadašnju vrijednost dionica tvrtki koje su se privatizirale. Međutim, nakon izbijanja financijske krize vrijednost dionica je pala, zbog čega se krediti više nisu mogli otplaćivati čak ni financijskim “ispumpavanjem” tvrtki. Ljubljanski mediji podsjećaju da je Kordež vodio Merkur desetak godina, te da je poznati trgovački lanac u najboljim danima ostvarivao godišnji prihod od oko milijardu eura. Prije dvije godine morao je biti restrukturiran kako bi izbjegao stečaj. Zato je Kordež, smatra Viši sud, zaslužio šest, a ne pet godina zatvora.
Lustracija
Srpski zakon o lustraciji neslavno je propao a da uopće nije implementiran, jer niti jedna osoba u Srbiji, osumnjičena za kršenje ljudskih prava, nije lustrirana. Nakon pada režima Slobodana Miloševića, u Srbiji je usvojen zakon o lustraciji s desetogodišnjim rokom trajanja koji je, u teoriji, trebao tretirati najodanije egzekutore Miloševićeve represivne politike prema neistomišljenicima. Zakon koji je usvojen 2003, u vrijeme premijera Zorana Živkovića, prestao je da postoji, a da po njegovim odredbama nikada nitko nije bio procesuiran. Ovo rješenje podrazumijevalo je formiranje povjerenstva koje je trebalo da prosuđuje tko je od javnih ličnosti učestvovao u kršenju ljudskih prava, međutim povjerenstvo nikada nije oformljeno jer su partije koje su s padom Miloševića došle na vlast izbjegavale imenovati svoje predstavnike u njemu. Žarko Korać, potpredsjednik Skupštine Srbije, smatra da u Srbiji nikada nije postojala politička volja da bi se spomenuti zakon mogao primjenjivati. “Naše društvo i pojedinci nisu imali snage da se suoče. Oni kažu, ja bih sve da promijenim, ali kad ih pitaš šta, onda kažu, pa sve ono što nam je uradio, ali ne odgovaraju na pitanje zašto su tako uporno na izborima glasali za njega”, rekao je Korać za Al Jazeeru.
Abortus
Uz sve protivljenje nevladinog sektora i najveće oporbene partije, makedonski parlament usvojio je Zakon o prekidu trudnoće koji, kako smatraju njegovi protivnici, “vrijeđa osnovna ljudska prava i slobode”. Iako je oporbeni Socijaldemokratski savez Makedonije (SDSM) odbio učestvovati u izglasavanju ovog zakona, uz obrazloženje da on nije u interesu makedonskih građana, Sobranje ga je usvojilo. Zagovornici zakona, poput makedonskog ministra zdravlja Nikole Todorova, smatraju novousvojeno zakonsko rješenje jednim od “najliberalnijih u Europi”, te da “uopće ne zabranjuje abortus”, kako to tvrde iz NGO sektora, već da se “mijenjaju samo neke ideološke odredbe”. Građani i predstavnici nevladinih organizacija koji smatraju da će zakon samo povećati broj nelegalnih abortusa protestirali su pred parlamentom u vrijeme njegovog usvajanja, te su najavili da će od predsjednika Makedonije Đorđa Ivanova tražiti njegovo obaranje. Kako prenose makedonski mediji, zakon ograničava slobodu izbora za prekid trudnoće zbog odredbi da se o tome mora dostaviti pismeni zahtjev, da se mora ići na savjetovanje o prednosti nastavka trudnoće i da se nakon toga do abortusa čeka tri dana.
Segregacija
Novosadski portal 021 objavio je zabrinjavajuću informaciju prema kojoj novosadska predškolska odgojno-obrazovna ustanova Radosno djetinjstvo planira u vrtićima razdvojiti dječake od djevojčica. Kako prenose agencije u cijeloj regiji, na tu su ideju u Radosnom djetinjstvu došli nakon službenog posjeta kolegama iz Rusije, prije svega profesoru Vladimiru Bazarnom, tvorcu eksperimentalne ideje razdvojenog školovanja djece. Prema njemu, dječaci i djevojčice mogu se igrati zajedno na odmorima, ali u razredima moraju biti podijeljeni zbog “različitosti mentalnog razvoja spolova”. Protiveći se ideji o spolnoj segregaciji u novosadskim vrtićima, vojvođanska pučka pravobraniteljica Aniko Muškinja-Hajnrih navela je da “proces socijalizacije djeteta ne može biti potpun u podijeljenim razredima”. “Dječaci i djevojčice moraju se upoznati, bez toga ne može biti pravilnog razvoja djece”, kaže ona. Prema informacijama tog portala, ideju segregacije i suradnje s Bazarnijem progurala je proruska udruga “Spasimo djecu – spasit ćemo Srbiju”, čija predstavnica Radojka Tmušić-Stepanov tvrdi da je razdvajanje djece “provjereno dobro rješenje”.