Rabljena sedmica

Laureat

Viktor Ivančić, kolumnist “Novosti” i jedan od najuglednijih hrvatskih novinara i pisaca, nagrađen je priznanjem beogradskog dnevnog lista “Danas” koje nosi ime Stanislava Staše Marinkovića, nekadašnjeg glavnog urednika lista “Naša borba”, prvih protumiloševićevskih dnevnih novina u Srbiji, nastalih iz komunističke “Borbe”. Dnevnik “Danas” proizišao je pak iz redakcije “Naše borbe” i 2000. godine preuzeo dodjelu ove nagrade. Peteročlani žiri nagradio je Ivančića za “izvrsne analize tranzicijske stvarnosti u regiji”, a glavni urednik Danasa i predsjednik žirija Zoran Panović rekao je da Ivančić beskompromisnim analizama i hrvatske i regionalne tranzicijske stvarnosti, kao i briljantnim novinarskim stilom, najpotpunije ispunjava kriterije nagrade “Stanislav Staša Marinković”.

– Čast mi je i što, preko mene, nagrada počinje dobivati jugoslavenski karakter – rekao je Viktor Ivančić na dodjeli u “Danasovoj” redakciji, zahvaljujući na priznanju kolegama i listu koje izuzetno cijeni. Dosadašnji dobitnici su, između ostalih, Petar Luković, Miloš Vasić, Dejan Anastasijević, Predrag Koraksić, Dimitrije Boarov…

Nagrada “Nikola Burzan”, koju “Danas” dodjeljuje istaknutim članovima svoje redakcije, ove godine pripala je Jasmini Lukač, novinarki rubrike “Društvo”.

 Turska 

Nemiri u Turskoj, naročito u Istanbulu, ne jenjavaju. U utorak, naime, taman kad se broj prosvjednika na istanbulskom Taksimu počeo ozbiljno smanjivati i kad je sve počelo kazivati da splašnjava interes za protestima protiv autoritarnog premijera Recepa Tayyipa Erdogana, policija je na prevaru zauzela trg te suzavcem, gumenim mecima i vodenim topovima rastjerala demonstrante. Policija je s pročelja skinula transparente protiv Vlade i postavila veliku sliku Mustafe Kemala Ataturka, što svjedoči o tome da Erdogan, ipak, pokušava smiriti situaciju pozivanjem na oca turskog republikanizma i sekularizma, to jest nastoji relativizirati svoje skretanje u sve ozbiljniji politički islamizam. Policijska akcija, međutim, mogla bi dati novi impuls demonstracijama, jednako kao i bijesne premijerove izjave, primjerice ova: “Kao premijer ove zemlje, pozivam prosvjednike da se povuku iz parka Gezi i s trga Taksim. Sve njih pozivam da se povuku, a onima koji to ne budu htjeli poručujem da su prosvjedi gotovi i da ih više nećemo tolerirati. Stavit ćemo nož pod vrat provokatorima i teroristima i nitko se neće izvući nekažnjen.”

 ERT

Grčka Vlada zatvorila je u utorak navečer tamošnju državnu radioteleviziju (ERT), što znači da je svih 2.700 zaposlenih završilo na ulici, a prestalo je emitiranje šest zemaljskih i satelitskih programa, te ukupno sedam radijskih programa. Glasnogovornik vlade odluku je objasnio rastrošnošću, nepotizmom i klijentelizmom, te obavezom privatizacije državnih tvrtki, dogovorenom s Bruxellesom. Po njegovim riječima, državna radiotelevizija uskoro će opet biti pokrenuta, ali tek nakon što posebno nezavisno tijelo odluči koji će radnici ponovno biti primljeni na svoj stari posao.

 Biskupi 

Komisija Hrvatske biskupske konferencije Iustitia et pax oglasila se u povodu najnovijih haških presuda, one osuđujuće hercegbosanskoj šestorici te oslobađajuće Jovici Stanišiću i Franku Simatoviću.

“Možemo očekivati nove ratove, jer sve upućuje na to da se zločini isplate: što se osvoji ostaje agresoru, a žrtve odgovaraju zato što su se branile”, kažu biskupi, pa nastavljaju: “Duboko žalimo što se hrvatsko-bošnjački sukob ikad dogodio. Vodstva dviju vojski koje su svoju zajedničku domovinu – Bosnu i Hercegovinu – zajednički branile od velikosrpske agresije u tom času očito nisu dobro razumjele tendencije međunarodnog okruženja i stranih diplomacija koje su upravljale ratom u Bosni i Hercegovini. Ali tomu unatoč, za povijest ostaje činjenica da su te dvije vojske u Washingtonu ponovno sklopile savez kako bi se nakon operacije ‘Oluja’ provela zajednička akcija oslobađanja zapadne Bosne, izazvao slom snaga generala Ratka Mladića, a Bihać poslije Srebrenice spasio od novog genocida.”

Tako, eto, HBK petnaestak mjeseci krvavog hrvatsko-bošnjačkog rata svodi na žaljenje zbog toga što se sukob dogodio, a zločini koji su pritom počinjeni – i na temelju kojih je donesena haška presuda – nisu vrijedni spomena ili bi, ako netko baš mora, za te zločine trebale odgovarati “strane diplomacije koje su upravljale ratom u Bosni i Hercegovini”.

 Mesić 

Na internetskoj stranici Ureda bivšeg predsjednika Hrvatske može se pročitati informacija da je Stjepan Mesić 4. lipnja boravio u Beogradu gdje je prisustvovao promociji knjige Mirka Tepavca “Moj Drugi svetski rat i mir”. Tom prilikom Mesić je, kao što se vidi iz medija u Srbiji, dao i nekoliko intervjua, govoreći uglavnom o antifašizmu i odnosu prema fašizmu i antifašizmu danas, ali i o perspektivama odnosa Hrvatske i Srbije. Izvori “Novosti” kažu, međutim, da je istoga dana u kasnim prijepodnevnim satima crni BMW zagrebačkih registarskih tablica viđen ispred rezidencije predsjednika Srbije Tomislava Nikolića i da je tamo bio parkiran gotovo sat vremena. Na zamolbu da komentiraju tu informaciju, iz Ureda bivšeg predsjednika odgovorili su samo da mogu potvrditi Mesićevu prisutnost na promociji Tepavčeve knjige u beogradskom Centru za kulturnu dekontaminaciju, a da bilo kakve glasine ili pretpostavke o eventualnom susretu Mesića i Nikolića ne žele komentirati. Ako su točne naše informacije da je do susreta zaista došlo, opet se pokazuje da je realistični i pragmatični Mesić, makar i “bivši”, još uvijek bar za koračić ispred svojih političkih suvremenika.