Rabljena sedmica

 Todorić

Agrokor Ivice Todorića primaknuo se realizaciji svog najvećeg i najambicioznijeg posla: kupovini slovenskog trgovačkog lanca Mercator. Vlasnici su donijeli odluke o prodaji svojih udjela, potpisani su ugovori, izračunato je da će nova megatvrtka zapošljavati oko 60 tisuća ljudi i da će imati godišnji prihod od sedam milijardi eura, a sad se čekaju pravorijeci regulatornih agencija u gotovo svim zemljama bivše Jugoslavije, u kojima posluju Todorićevi maloprodajni lanci Konzum i Idea, kako bi se pristupilo i operativnom preuzimanju Mercatora te stvaranju najveće kompanije na eksjugoslavenskom prostoru. Todorić je tako i u praksi potvrdio svoje razmišljanje da je regionalno širenje i povezivanje jedini model za napredak ovdašnjih poduzeća, odnosno da je Jugoslavija, u ekonomskom smislu, bolji okvir za poslovanje od onoga što je nastalo na njezinim razvalinama. Najavio je da će se Konzum, za račun Mercatora, povući iz Srbije i Crne Gore, a nastavit će djelovati u Hrvatskoj i BiH, ali nije želio govoriti o mogućem otpuštanju radnika i budućem odnosu prema dobavljačima, posebno onima u Sloveniji. Nije, naravno, propustio ni zakukati i proglasiti se trudbenikom & mučenikom: “Trideset i šest godina nisam bio na godišnjem odmoru, svake sam subote u uredu. I rijetko koju nedjelju nisam. Žrtva sam svog rada. I želim učiniti nešto što će potaknuti poslovanje u regiji.”

 Češka

Petr Nečas, češki premijer, podnio je ostavku nakon što je razotkriven serijal skandala koji se povezuju s njime i ljudima iz njegova najbližeg poslovnog i privatnog kruga. Jedna linija korupcijske priče tiče se mutnih poslova nekolicine poznatih čeških biznismena bliskih (bivšem) premijeru i njegovoj desnocentrističkoj Građanskoj demokratskoj stranci (GDS). Druga se tiče optužbi o podmićivanju trojice parlamentarnih zastupnika vladajuće stranke kako bi podržali Nečasovu poreznu reformu kojoj su se prethodno oštro protivili. Treća je pak povezana s osobom koja, navodno, ima prste i u ostala dva aferaška odvojka: riječ je o šefici premijerova kabineta Jani Nagyovoj. Nju se, pored ostalog, sumnjiči da je vojnoj obavještajnoj službi naložila prisluškivanje Nečasove supruge, to jest – kako će se ispostaviti – svoje ljubavne suparnice. Petr Nečas je, inače, prošloga tjedna, dok je još bio premijer, najavio da se razvodi.

Premijerova ostavka, po češkom Ustavu, znači i pad Vlade, a zasad je neizvjesno hoće li GDS uspjeti sastaviti novu Vladu s novim mandatarom, pa tako do redovnih izbora na proljeće iduće godine, ili će se odmah dogoditi prijevremeni parlamentarni izbori.

 Sirija

Na sastanku šefova skupine G8, dakle predsjednika ili premijera najrazvijenijih zemalja svijeta, sedmero je krenulo jednom stranom, a ruski predsjednik Vladimir Putin – drugom. Razlog je, naravno, Sirija. Za razliku od ostalih, Putin se usprotivio planu što bržeg vojnog svrgavanja režima Bašara al-Asada, pa su Sjedinjene Američke Države do daljnjega odustale od slanja oružja pobunjenoj sirijskoj opoziciji. “Što se tiče Sirije, imamo različite poglede”, izjavio je američki predsjednik Barack Obama, koji smatra da bi u toj zemlji napokon trebalo završiti Hladni rat, dok je Putin kazao da je jedina točka američko-ruskog slaganja u vezi sa Sirijom nastojanje da se zaraćene strane dovede za pregovarački stol.

 Izbjeglice

I na ovogodišnji Svjetski dan izbjeglica, 20. juna, može se reći da to pitanje nije zatvoreno ni osamnaest godina nakon kraja rata u Hrvatskoj i BiH. Što se tiče Hrvatske, tokom svih ovih godina evidentirano je ukupno 354.685 povratnika, od kojih 133.280 manjinskih, najvećim dijelom Srba. Do danas je obnovljeno 149.575 stambenih jedinica i vraćeno ukupno 19.276 objekata. Rješava se i pitanje bivših nosilaca stanarskog prava. Na područjima posebne državne skrbi (PPDS) podnesen je 10.441 zahtjev za stambeno zbrinjavanje bivših nosilaca stanarskog prava. Do sada je 7.606 zahtjeva riješeno pozitivno i dodijeljeno je 6.697 stambenih jedinica. Izvan PPDS-a evidentiran je (tek) 5.851 zahtjev, administrativno riješen 3.821, od kojih 1.801 pozitivno, te su dodijeljene 1.494 stambene jedinice. Rokovi su više puta produžavani, a najnoviji važi do 31. augusta. U toku je i provođenje regionalnog programa stambenog zbrinjavanja koji bi trebao riješiti situaciju 27.000 najranjivijih porodica s ukupno 74.000 članova u regionu, bilo da se vrate, bilo da se integriraju u društvo u zemlji u koju su izbjegli. Na lani održanoj sarajevskoj konferenciji skupljen je 261 milion od ukupno predviđenih 583 miliona eura, ali se očekuje daljnji nastavak osiguravanja sredstava s obzirom na to da se program provodi do 2015. godine.

No i pored ostvarenih pomaka, ostaje činjenica da se značajan broj povratnika zbog neriješenih egzistencijalnih pitanja vraća u Srbiju ili ide u treće zemlje, mnogi povratnici još nisu riješili smještaj, mnogi koji bi željeli ne mogu otkupiti stan zbog visokih cijena, od mnogih koji ne mogu živjeti u svojim obnovljenim kućama traži se povrat para za obnovu… Zbog svega toga, može se reći da i naredni Svjetski dan izbjeglica za mnoge ljude s ovih prostora neće biti samo misaoni pojam, već tužno podsjećanje na vlastiti status. (N. J.)