Kronika
Povratnik Milorad i njegovo pravo
Milorad Derikrava iz Korenice dio je vojske diskriminiranih koji godinama moraju čekati na vraćanje otetog u devedesetima
U Hrvatskoj postoji diskriminacija po etničkoj osnovi koja se manifestira u selektivnom i nejedinstvenom rješavanju stambenog zbrinjavanja i ostvarivanju prava na dom srpskih povratnika, bivših nosilaca stanarskog prava, ističu u Srpskom demokratskom forumu.
– Zakon o PPDS-u donesen u junu 2011. ima nekoliko diskriminatornih točaka protiv kojih je SDF podnio ustavnu tužbu. Pored obećanja, diskriminatorne odredbe nisu izmijenjene. Kuće i stanovi u kojima su Srbi nekad živjeli daruju se i dalje besplatno Hrvatima doseljenima iz BiH. Srbi, i kad dobiju stambeno rješenje, plaćaju po kvadratu do 300 eura, kaže Veljko Džakula, predsjednik upravnog odbora SDF, podsjetivši da je SDF već ranije s nekim srpskim organizacijama podnio ustavnu tužbu. Ukazujući na ključne probleme, član izvršnog odbora SDF Nemanja Relić ističe postupak prijavljivanja u program stambenog zbrinjavanja.
– Ni jedan od dokumenata koji se predaje ne smije biti stariji od šest mjeseci, a ako se u tekućoj godini ne dobije rešenje o zbrinjavanju, onda se naredne godine ponovo moraju pribaviti i dostaviti svi dokumenti, kaže Relić.
Troškovi zavise o tome koliko se potvrda traži o mjestima gdje je podnosilac živio kao izbjeglica. Ako se po te potvrde mora putovati u Srbiju ili BiH, pa onda i vaditi pasoš, troškovi mogu iznositi do 1.000 eura, a postupci često ne mogu završiti u šest mjeseci.
Na nejednak odnos prema bivšim nosiocima stanarskog prava ukazuje i namjera da se njihov problem rješava aktom vlade koji je niži od zakona, a za koji se ne zna kad će ga vlada objaviti. Takva praksa kosi se s Ustavom RH, odlukama Evropskog suda za ljudska prava i Bečkim sporazumom koji govori da sve osobe koje traže stambeno zbrinjavanje trebaju imati jednak pravni status.
Konačno, sporan je i propis o darivanju kuća Hrvatima iz BiH koji se naseljavaju u Hrvatskoj za razliku od drugih koje nemaju pravo na darivanje nego moraju plaćati najamninu ili cijenu blisku tržišnoj.
– S obzirom da sredstva postoje, jasno je da za vladu ta problematika nije visoko na listi prioriteta i pored obećanja koja je sadašnja vlast davala dok je bila u opoziciji, ocjenjuje Relić.
Kako srpski povratnici prolaze u priči o stambenom zbrinjavanju najbolje pokazuje primjer
bračnog para Miće i Snježane Popović iz Karlovca. Oni su do 1991. živjeli u društvenom stanu u kojem je Mićo na osnovu dugog radnog staža imao stanarsko pravo. Početkom rata natjerani su na odlazak u Budačku Rijeku, a nakon Oluje bježe u Srbiju, ostavši bez stanarskog prava kao i drugih 30.000 srpskih porodica. Iako se Mićo u Hrvatsku vratio još 1997., a njegova supruga dvije godine kasnije, tek nakon deset godina kao zaštićenim najmoprimcima dodijeljen im je novi stan u najam. Popovići koji plaćaju kredit za namještaj jer je stan bio prazan, žele otkupiti stan, ali to još uvijek ne mogu učiniti jer to nije regulirano za stanove koje je Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama kupila izvan PPDS-a i povratnicima ih dala u najam.
Dok Popovići nakon dugih peripetija žive u stanu koji im je država dala, a zapravo tek djelomično kompenzirala pljačku iz 90-ih, Milan i Koviljka Petković od povratka 2000. godine, žive u prilično ruiniranoj vikendici Koviljkinog brata u selu Rudanovac, blizu Korenice. Petkovići su podnijeli zahtjev za stambeno zbrinjavanje još 1998., prije nego što su se vratili, a zbog šutnje nadležnih ponovili su zahtjev 2004. godine. Dodijeljen im je stan u novoizgrađenoj zgradi u Korenici, ali su odbili useljenje jer je umjesto 45 kvadrata za dvočlanu porodicu, imao tek 39 kvadrata i jednu prostoriju. Ono što je dobro u njihovom položaju jest da su se nakon povratka zaposlili. Zapravo, njih je na povratak pozvao ugostitelj Macola, znajući da je Koviljka vrsna kuharica i slastičarka, a Milan dobar knjigovođa, pa su tamo dočekali penziju.
Ako sve bude u redu oni će naredne godine živjeti u zgradi koja će se jesenas graditi u Korenici jer su na listi prioriteta. Njihov komšija bit će Milorad Derikrava koji je zahtjev za stambeno zbrinjavanje podnio 2004. Vratio se sam dvije godine kasnije i još uvijek živi u staroj kući svog rođaka u selu Oravac, dok ostatak porodice živi u Srbiji. Za razliku od svojih budućih komšija, Milorad još nije stekao uslov za penziju pa živi od 600 kuna socijalne pomoći. Oni su samo mali dio vojske diskriminiranih koji na ostvarenje svojih prava, odnosno vraćanje onog što im je oteto u devedesetima, moraju čekati godinama.
Neznatan napredak postignut je oko nekih drugih primjera diskriminacije srpskih povratnika. Od velikog broja njih, shodno Zakonu o PPDS-u, tražilo se da, ako u obnovljenoj kući ne žive duže od šest mjeseci, moraju platiti troškove obnove, te da ne mogu raspolagati obnovljenom kućom dok ne prođe rok od 10 godina tokom kojih moraju živjeti u toj kući.
– Mi smo prije dvije godine podnijeli ustavnu tužbu na koju nam Ustavni sud nije odgovorio, ali smo s DORH-om dogovorili da se postupci naplate troškova obustave, iako zakon nije u tom smislu nije promijenjen, kaže Nemanja Relić.
Nenad Jovanović
Tribina “Odnos prema žrtvama fašizma, fašizmu i antifašizmu danas”
Vladavina revizionizma
Mladi u Hrvatskoj danas još uvijek ne uče historiju zasnovanu na činjenicama, ocijenila Vesna Teršelič
Zbog brojnih pokušaja revizionizma i pokušaja rehabilitacije nacizma i ustaštva, u Hrvatskoj ima dosta razloga za zabrinutost, rečeno je na tribini “Odnos prema žrtvama fašizma, fašizmu i antifašizmu danas” koja je u organizaciji nevladinih udruženja, te srpske i židovske manjinske samouprave, održana u Zagrebu.
S obzirom da je tribina održana pred Dan antifašističke borbe u Hrvatskoj, voditeljica Documente – Centra za suočavanje s prošlošću Vesna Teršelič, naglasila je da mladi u Hrvatskoj danas još uvijek ne uče historiju zasnovanu na činjenicama.
– Za spomen područje Jasenovac koje jedino institucionalno njeguje sjećanja na žrtve rata u Hrvatskoj kroz stradanja u tom nekadašnjem logoru, iz budžeta se izdvaja ukupno 2.250.000 kuna, što iznosi 0,75 promila ukupnih budžetskih izdvajanja za kulturu, a to se bitno ne povećava ni sredstvima za godišnju komemoraciju. Generalno nije riješeno pitanje obilaska mjesta stradanja na lokalnom nivou, koja čak nisu ni označena, osim zalaganjem pojedinih lokalnih sredina, kao u Koprivnici gdje su obnovljena obilježja na mjestu prvog ustaškog konclogora Danica, rekla je Teršelič i podsjetila da u Zagrebu ne postoji muzej posvećen Drugom svjetskom ratu, kao i da još nije uspjela inicijativa da se spomen domu u Glini, sagrađenom na mjestu gde su ustaše u crkvi 1941. pobili preko hiljadu Srba, vrati njegovo staro ime, pa se i danas zove Hrvatski dom.
Predsjednik Građanskog odbora za ljudska prava Zoran Pusić naglasio je da nacizam, fašizam i njegove regionalne varijante nisu prevladano historijsko pitanje koje je bilo bitno od 1933. do 1945., već su elementi na kojima se fašizam zasniva postojali kroz cijelu historiju u ljudskim društvima. Podsjetio je na vjekovne progone vještica, Roma, Židova i drugih.
Sanja Zoričić Tabaković iz Zagrebačke židovske općine govorila je o Shoah
akademiji koja podučava učesnike i studente o holokaustu i genocidu u Drugom svjetskom ratu. Dodala je da se već tri godine kao članica Savjeta spomen područja, bori da se promijeni “krajnje neprimjerena” muzejska postavka u Jasenovcu.
Ona je u raspravi navela i da je “u Hrvatskoj na djelu puzajući fašizam pred kojim društvo zatvara oči”, ističući da je sadašnji državni vrh kao ni jedan prije njega, vrlo antifašistički orijentiran, ali da se institucije, uz časne izuzetke, ne postavljaju dovoljno agresivno prema onima koji agresivno promoviraju vrijednosti nacizma i ustaštva.
SNV ponovo postavlja ploču u uvali Slana
Aneta Lalić iz SNV-a najavila je komemoraciju Dana sjećanja na Jadovno odnosno na žrtve ustaških logora smrti po Velebitu, Gospiću i na Pagu, koja će biti održana 19. juna kod Šaranove jama. Najavila je i da će u uvali Slana gdje je bio smješten jedan od logora, ponovo biti postavljena spomen-ploča za žrtve prvog ženskog i dječjeg logora u Metajni. Ploča je prvi puta bila postavljena 70-ih, a početkom 90-ih uklonjena. Ploča je u organizaciji SNV-a, Saveza židovskih općina i banjalučkog udruženja potomaka žrtava “Jadovno 1941” bila postavljena 2010. ali već nakon 24 sata opet bila uklonjena od strane do sada nepoznatih počinilaca, kao i bez ikakvih izvinjenja nadležnih vlasti.
Nenad Jovanović
SNV Virovitičko-podravske županije obilježio Dan antifašističke borbe
Vijenci u Gudnozi
Srpsko narodno vijeće Virovitičko-podravske županije i Grada Slatine, Virovitičko-podravske županija, Savez udruga antifašističkih boraca Virovitičko-podravske županije i Planinarsko društvo Alpino Slavonija, obilježili su Dan antifašističke borbe obilaskom ostataka spomen-obilježja Partizanske bolnice Gudnoga na papučkom visu Sekuličke planine.
Partizanska bolnica organizirana je u jesen 1942. godine i radila je tokom cijelog rata, a da je neprijatelj nije pronašao. Bolnica je imala sve potrebno za normalan rad – upravnu zgradu, ambulantu, prostor za boravak lakših bolesnika, poseban prostor za teške ranjenike i bolesnike, kuhinju, pekaru, malu električnu centralu, mehaničku radionicu. Bolnica je imala nekoliko tajnih podzemnih skloništa i mogla je prihvatiti do 160 ranjenika. Kroz bolnicu je prošlo njih 2500. U blizini se nalazi Partizansko groblje na kojem je sahranjeno oko 250 umrlih boraca. Obnovljena je u autentičnom stilu iz vremena u kom je funkcionirala. Na postavljenoj spomen- ploči nalazi se djelomičan spisak umrlih drugova i drugarica.
– Hiljade mladih ljudi posjećivalo je ovo povijesno mjesto. Tu su redovito dolazili na kampiranje i omladinske akcije uređivanja bolnice. U Domovinskom ratu svi objekti su spaljeni, nadgrobni spomenici porušeni, jedina nadgrobna ploča na grobu uništena, a spomen-ploča s imenima umrlih boraca, rađena u bijelom mramoru, izrešetana je pucnjavom iz automatske puške. Kompleks bolnice Gudnoga ostaje na čuvanje i trajnu zaštitu nama koji znamo cijeniti događaje iz NOB-a kao svoje. Obaveza nam je zainteresirati nadležne na obnovu i čuvanje ovakvih povijesnih objekata, kazao je predsjednik Saveza udruga antifašističkih boraca Virovitičko-podravske županije Vladimir Jurić.
Vijenci su prethodno položeni i na spomenik Žrtvama fašističkog terora ispred gradske uprave u Slatini.
G. Gazdek
Miroslav Mašić, zamjenik načelnika Vrhovina
Pokrenuto zapošljavanje
U pilani u Vrhovinama je zaposleno 37 radnika s tendencijom zapošljavanja još 40 ljudi. Gradi se i obiteljski hotel s 30 soba
Na početku razgovora, zamolili bi vas kratku ličnu kartu Vrhovina.
Vrhovine su općina na području posebne državne skrbi, površine 222 četvornih kilometara, u kojoj po zadnjem popisu živi 1.403 stanovnika. Suočavamo se s problemima s kojima se suočavaju i sve druge povratničke općine, jer prije svega smo pretežno staračke strukture stanovništva i malog broja obrazovanih ljudi. Ne možemo se pohvaliti da u našem mjestu ima puno državnih službi. Kao općina pomažemo ljudima u dobivanju dokumenata i svemu ostalom, ali se za podizanje rodnog lista i dokumenata za koje je nadležan matični ured, moramo ići u Otočac. Ne samo Vrhovine, nego i cijela županija, imaju problem s javnim bilježnikom i sudom, pa se često zbog sitnica mora ići u Gospić koji je udaljen 55 kilometara.
Dobra stvar je što je stambeno zbrinjavanje povratnika pred završetkom, iako smo voljni dočekati svakoga tko se još bude vratio.
Kakva je privredna slika općine?
Trenutno je naš najveći gospodarski subjekt u općini Drvna industrija Vrhovine koja je u stečaju. Ipak, u zakup ovog postrojenja je ušla Požgaj grupa iz Velikog Bukovca kod Ludbrega kao jedna od najvećih grupacija drvne industrije u Hrvatskoj. Oni su prije dvije godine došli u Vrhovine zahvaljujući našem trudu. Kako je sve bilo devastirano, oni su osposobljavali pogone i instalirali novu pilanu, uloživši preko 1,5 miliona eura u postojeće pogone da bi mogli pokrenuti proizvodnju. U pilani je zaposleno 37 radnika s tendencijom zapošljavanja još 30 do 40 ljudi do ljeta ili jeseni. Osim u pilani, ljudi rade i u šumariji Vrhovine, nekoliko ljudi radi na željeznici, dosta ljudi se bavi poljoprivrednom, a što je kod nas specifično, dosta ljudi se bavi turizmom, odnosno iznajmljivanjem soba. Oko 15 ljudi živi od prodaje svojih proizvoda na štandovima pored ceste. Prodaju vrše po propisima i u higijenskim uslovima, uz dozvole za prodaju na takav način. Imamo i nekoliko iznajmljivača soba. Kombiniraju poljoprivredu i turizam, a uz sve kapacitete gradi se i obiteljski hotel s 30 soba, pri čemu se gradnja kreće prema kraju. Dakle, možemo reći da se razvijaju poljoprivreda, turizam i drvna industrija. Ako s dodatnim zapošljavanjem sve bude išlo po planu, mislim da bi se do kraja godine riješilo pitanje nezaposlenog radno aktivnog stanovništva u općini.
Koji su prioriteti općine?
Sad smo na početku novog mandata i nastavljamo raditi u kontinuitetu, što je prednost jer se ne moramo uhodavati. Prioriteti su nam kao i prošlom mandatu, razvoj i zapošljavanje, kao i gradnja komunalne infrastrukture. Gradimo vodovod prema okolnim selima; to je
značajan projekt na kojem se radi od početka prošle godine. Vodovod je došao do kraja Gornjih Vrhovina, pa sada gradimo krak prema Rudopolju i Babinim Potocima. Sva domaćinstva na području općina imaju struju, a očekujemo da će sva domaćinstva do kraja mandata imati i vodu iz vodovoda. Osim toga, naš prioritet je i izgradnja turističkog naselja, u što su uključene skijaške staze i ostali prateći objekti. Za projekt sportsko rekreativnog centra Bijeli Vrh uspjeli smo kroz programe Ministarstva regionalnog razvoja povući određena sredstva za građevinsku dokumentaciju. Ta se dokumentacija dovršava i čim budemo imali građevinsku dozvolu i spreman gotov projekt, mi ćemo aplicirati prema fondovima EU. Naravno, ići ćemo i na sve druge natječaje jer je to jedini način razvoja ovih naših sredina.
Nenad Jovanović
Regulacija odnosa Vlade i Sabora
U saborskoj raspravi o Prijedlogu Poslovnika Hrvatskoga sabora, u ime kluba SDSS-a, Mile Horvat je naglasio opravdanost inicijative za promjenu Poslovnika zbog ulaska Hrvatske u EU. Kako je rekao, zbog toga je nužno urediti suradnju Sabora i Vlade u području europskih poslova i pojačano definirati nadzor Sabora nad djelovanjem Vlade u institucijama EU.
– Ulaskom Hrvatske u EU mijenja se i smanjuje uloga Sabora, a povećava uloga Vlade. Odbor za europske poslove će postati središnje tijelo za obavljanje europskim poslova u Saboru. Isto tako, dio zakonodavne aktivnosti Sabor će prenijeti na Vladu. Vlada zakonske prijedloge iz EU i svoja stajališta dostavlja Saboru, a Sabor u određenom roku o tim zakonima Vladi šalje svoje mišljenje. Zbog tog principa rada bitno je obavezati Vladu da dostavlja Saboru sve zakonske prijedloge, naravno i ostale svoje akte o svom radu u europskim institucijama te propisati i utvrditi rokove da bi Sabor mogao pratiti i nadzirati aktivnosti Vlade u Vijeću EU – kaže Horvat.
Navodi kako bi Sabor preko Odbora za poslove EU trebao iznositi obavezujuća mišljenja Vladi te definirati vlastiti sustav nadzora Vlade.
– Potrebno je utvrditi dane plenarnog zasjedanja te regulirati da utvrđeni dnevni red vrijedi za cijeli tjedan zasjedanja, a ne da se može mijenjati kao dosad. Kad je riječ o imenovanju ministara, dobro je da odbori o tome imaju prilike raspravljati. No, bitno je da se ta rasprava omogući i na plenarnoj sjednici Sabora, barem na razini klubova zastupnika. Ukoliko se to ne omogući, tad se dovodi u pitanje jedna od osnovnih funkcija ovoga parlamenta – da raspravlja o ministrima kao nositeljima izvršne vlasti – kaže Horvat.
Po pitanju Godišnjeg izvještaja Vlade nejasno mu je zbog čega nije navedena mogućnost da saborski zastupnici mogu o njemu otvoreno postavljati pitanja predsjedniku Vlade.
– Zbog važne uloge Odbora za europske poslove smatramo da je potrebno obavezno u njemu definirati prisutnost jednog predstavnika kluba nacionalnih manjina – ističe Horvat.
Nema pomaka u zaštiti ranjivih
Na svojoj sjednici, Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Hrvatskoga sabora razmotrio je Izvještaj o radu pravobraniteljice za djecu za 2012. godinu. Istaknuto je kako se znatno više pažnje mora usmjeriti na pravovremenu i stručnu zaštitu djece od nasilja i zanemarivanja. Nasilje u odgojno-obrazovnim ustanovama sve češće se prepliće i s nasiljem putem interneta i mobitela, a odgojno-obrazovni djelatnici javno izražavaju nemoć. Članovi Odbora zatražili su i da se u iduće izvještaje uključi problem iskorištavanja djece za prošnju, što je raširena pojava s teškim posljedicama, kojoj nije posvećena odgovarajuća pažnja.
Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Hrvatskoga sabora razmotrio je i Izvještaj o radu pravobraniteljice za osobe s invaliditetom za prošlu godinu. Konstatirali su kako nije došlo do većih pomaka po pitanju problema u oblasti socijalne skrbi, pristupačnosti, stanovanja i mobilnosti, zaštite od diskriminacije u području rada, pristupačnosti sustava odgoja i obrazovanja, kao i ostvarivanju prava iz oblasti zdravstvene zaštite i mirovinskog osiguranja te financiranja udruga osoba s invaliditetom.
Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Hrvatskoga sabora razmotrio je i Izvještaj pravobraniteljice za ravnopravnost spolova za 2012. godinu. Istakli su kako bi području zaštite žena na tržištu rada trebalo posvetiti puno više pozornosti nego što je to bio slučaj lani, s obzirom na visoki udio žena u strukturi nezaposlenih. Istaknuta je i potreba većeg zalaganja pravobraniteljice za osiguravanje daljnjeg financiranja sigurnih kuća, s obzirom na njihovu nezamjenljivu ulogu u zaštiti žena žrtava nasilja.
Mirna Jasić
Tko su rekorderi Hrvatske po lentama i gradskim ključevima
Počasni i nečasni građani
Među počasnim građanima gotovo da nema pripadnika nacionalnih manjina, čak ni u onim mjestima gdje manjine čine većinu
PIŠE: Goran Gazdek
Nakon što je prošle godine haški sud oslobodio generale Antu Gotovinu i Mladena Markača, mnogi su hrvatski gradovi i općine požurili proglasiti ih počasnim građanima. Vijesti su stizale jedna za drugom, lokalni dužnosnici kao da su se natjecali tko će im prije uručiti ključeve grada, staviti lentu i predati certifikat kojim će laureati dokazivati čast.
Još 2007. godine Mladen Markač proglašen je počasnim građaninom Pakraca, sada je to postao u Lipiku i Koprivničko-križevačkoj županiji, a u kolovozu će po svoje odličje doći u Viroviticu. Gotovina je nešto popularniji pa je to zvanje stekao u Splitu, Dubrovniku, Benkovcu, Podbalju, Biogradu na moru, Staroj Gradiški, Pakracu i Zadru. U Vrbovcu, Sinju, Polači i Osijeku dva su generala počasnim građanima proglašeni u paketu.
Ratnik iz Pakoštana tako je s dvanaest titula pretekao bivšu premijerku i predsjednicu HDZ-a Jadranku Kosor koja je počast zaslužila u 10 gradova (Beli Manastir, Ilok, Pakrac, Lipik, Vukovar, Otok, Omiš, Grubišno Polje, Virovitičko-podravska županija…) te Franju Tuđmana (Daruvar, Slatina, Ivanec, Vukovar, Zagreb, Split, Knin, Zadar i Jastrebarsko) ali i Ivana Jarnjaka (Donja Stubica, Krapina, Pregrada, Desnić, Jesenje, Mihovljan, Novi Golubovec, Petrovsko i Tuhelj) s po devet gradova. Gotovina je na najboljem putu da ugrozi i najpočasnijeg hrvatskog građanina, apsolutnog rekordera po ovom pitanju – Vladimira Šeksa. On je počasnim građaninom proglašen u 13 gradova i općina (Ilok, Otok, Beli Manastir, Valpovo, Čepin, Vukovar, Đakovo, Vinkovci, Virovitica, Slatina, Našice, Pitomača, Blato itd).
Među počasnim građanima hrvatskih gradova najviše je političara, vojskovođa i svećenika. Slijede sportaši i ljudi iz inozemstva koji su se istaknuli u organiziranju dovoza humanitarne pomoći i promicanju ideje hrvatske samostalnosti za vrijeme i nakon Domovinskog rata te predstavnici prijateljskih mjesta s kojima gradovi imaju potpisanu povelju o suradnji, a daleko iza njih su znanstvenici, književnici, slikari, kipari, skladatelji, glazbenici i humanisti.
Izborom počasnih građana pokušavaju se afirmirati društvene vrijednosti pa se političari prikazuju kao jako društveno zaslužni, a učestala dodjela takvih titule političarima nepristojno je ulizivanje vlasti.
Zašto je Vladimir Šeks najpočasniji građanin u Hrvatskoj i što ga to čini posebnim? U jednom od obrazloženja piše da potječe iz sredine i obitelji “u kojoj je hrvatska domovina i domoljublje na najvišoj ljestvici u sustavu vrijednosti” da je “vjernik i katolik, čovjek i ratnik, skroman po prirodi i nadasve borben i energičan kada su u pitanju interesi društva i prosperitet sredine u kojoj živi” te da “kristalno jasnim pogledima na stvarnost i prilike koje nas okružuju, procjenjuje smjer političkih kretanja i nastoji im biti, ne samo vinovnik, već i onaj koji određuje i stvara okvir za budućnost”.
– Kada bi među počasnim građanima bilo najviše humanista ili umjetnika to bi značilo da su oni važniji od političara, a političari to ne smiju dopustiti. Oni tako žele ući u povijest i prikazati svoje zasluge većima nego što jesu. Svaki političar će na to pristati bez obzira u koliko gradova već nosi tu titulu jer mu to diže popularnost. Predlagač neće istaknuti humanista jer od njega neće imati nikakve koristi. Takva su vremena, urušen je sustav vrijednosti i tu se ne treba čuditi – kaže umirovljena psihologinja, prof.dr.sc. Mirjana Krizmanić. Politički analitičar Jaroslav Pecnik, koji je i sam bio uključen u protekle lokalne izbore kao kandidat Hrvatskih laburista, ističe da se takve stvari dešavaju jer se ne respektira tradicija i nasljeđe.
– Svaka vlast dodjeljuje odličja po mjerilima vlastite pameti ili gluposti. Sve je premreženo političkim interesima i lobijima, osobnim i stranačkim ambicijama, a onda i ideološkim, nacionalnim i nacionalističkim frustracijama. Smisao naše novodobne povijesti iscrpljuje se između politike, rata, ideologije i uloge crkve kao mučenice. Ne vodi se računa što su laureati učinili konkretno za određeni grad. Zašto bi generali Markač i Gotovina bili počasni građani Osijeka? Iako je Oluja bila od općeg nacionalnog značaja, ona se nije dešavala u Slavoniji i Osijeku, kaže Pecnik.
Među počasnim građanima gotovo da i nema pripadnika nacionalnih manjina čak ni u onim mjestima gdje manjine čine većinu. Ako ih netko predloži pa i proglasi počasnim građaninom zbog zasluga na polju svog djelovanja, nacionalna pripadnost se ne nigdje ne ističe.
– Pripadnici nacionalnih manjina se društveno verificiraju tek kad umru. U Osijeku imate ljude koji su u svoje vrijeme bili ignorirani pa i napadani. Tek kasnije kada više ne mogu postati počasni građani, povijest ih revalorizira i oni postaju opće dobro. Sjetimo se nobelovaca Vladimira Preloga i Ladislava Ružičke. Nacionalne manjine su nužno zlo, imamo ih za ukras, da kažemo eto i oni tu žive, ali oni moraju biti poslušni, moraju znati gdje žive. Sjetimo se traženja lojalnosti početkom devedesetih, prije svega Srba. Stav prema nacionalnim manjinama je stav permanentnog latentnog nepovjerenja što je zapravo izraz nepovjerenja u vlastiti nacionalni etnos većine koji nije siguran kako se ponašati – kaže Pecnik.
Vuk Karadžić zaslužni Zagrepčanin 1861.
Od svih gradova i općina u Hrvatskoj koji imaju službene internetske portale, tek Zagreb i Split baštine baš sve počasne građane, iz svih povijesnih epoha. Tako saznajemo da su počasni građani Splita iz doba Jugoslavije Josip Broz Tito, Enira Gerhardsen, Per Borten, Grga Novak, Vladimir Bakarić i Stane Dolanc. Zagreb je svoje počasne građane svrstao u razdoblja Austro-Ugarske monarhije, Kraljevine Jugoslavije, SFRJ i Republike Hrvatske. Jedan od počasnih građana Zagreba, proglašen 1861. godine je i jezikoslovac Vuk Stefanović Karadžić.
Savjet za nacionalne manjine reagirao na pisanje “Vojne povijesti”
“Vojna povijest” veliča ustaše
Neke od nacionalnih manjina doživjele su u vrijeme NDH težak progon kojeg je upravo Ustaška vojnica sustavno provodila, piše Aleksandar Tolnauer
Među reakcijama na već čuvenu naslovnicu “Vojne povijesti” s ustaškim krilnikom i krvolokom Jurom Francetićem koje su dovele do povlačenja preporuke časopisu kao dodatnoj literaturi za učenje historije u školama ističe se i ono Savjeta za nacionalne manjine RH. Članovi Savjeta koji predstavlja 22 manjine koje žive u Hrvatskoj, na sjednici 13. juna jednoglasno su zaključili da se u tom časopisu revidira historija, da se veličaju ustaški poredak i ustaška vojska te da je to nedopustivo.
– Neke od nacionalnih manjina doživjele su u vrijeme tzv. Nezavisne države Hrvatske težak progon kojeg je upravo Ustaška vojnica sustavno provodila, legitimirala i promovirala usporedo s genocidom nad Srbima i Romima, holokaustom nad Židovima, te ratnim zločinima nad političkim neistomišljenicima među Hrvatima, Bošnjacima, Slovencima i drugima, od 1941. pa sve do kraja NDH 1945. godine, ističe predsjednik savjeta Aleksandar Tolnauer u svojoj prepisci s glavnim urednikom Vojne povijesti Zvonimirom Despotom.
– U svijetlu tih neosporno verificiranih i povijesno dokazanih činjenica koje su kao takve ušle u europsku i svjetsku povijest, zasigurno je potrebno da se o njima piše i uči u školama, ali na način koji u ničemu neće zaobići činjenice da je ta i takva “vojnica” bila u službi monstruozne tvorevine čije je funkcioniranje u najvećoj mjeri ovisilo o osovinskim saveznicima fašističkoj Italiji i nacističkoj Njemačkoj, kao i seriji Pavelićevih ustupaka od Rimskih ugovora pa nadalje, piše Tolnauer i nastavlja:
– S obzirom na to da u naslovu navodite da je “glavni zadatak ustaške vojnice bilo očuvanje postignuća ustaške borbe i obrana NDH”, a da se politički ciljevi tzv. NDH koju je ta vojnica trebala braniti ne spominju, sasvim je logično da smo protiv takve vrste interpretacije povijesti, pogotovo u svjetlu zadnjih istraživanja u kojima samo 27 posto mladih ispitanika u srednjim školama smatra da je NDH bila fašistička i nacistička tvorevina, ističe Tolnauer.
N. J.
Projekt Srpskog privrednog društva u Zagrebu
Serija “Privrednikovih” tribina
Srpsko privredno društvo “Privrednik” organiziralo je prvu u nizu tribina, ovog puta na temu “Mladi i nacionalni identitet”. Na njoj su govorili Siniša Ljubojević, dožupan Karlovačke županije, Nenad Livun, predsjednik Forum mladih SDP-a Grada Zagreba, Mario Mažić, direktor Inicijativa mladih za ljudska prava i Karlo Kralj, član Upravnog odbora Mreža mladih Hrvatske.
Projekt tribina sufinanciran je od strane Savjeta za nacionalne manjine RH. Kako navodi voditelj Dušan Cvetanović, nekadašnji stipendist SPD “Privrednik”, tribine planiraju organizirati dvaput mjesečno do kraja godine, a na njima će gostovati razni stručnjaci.
– Želimo obraditi teme o kojima se u javnosti ne govori mnogo ili ako se one i spomenu, o njima se priča samo s jedne jedne strane. Planiramo obraditi sve aktualne teme koje muče naše društvo. Ne želimo ostati unutar zatvorenih okvira i moramo srpsku zajednicu otvoriti prema javnosti, jer svi imamo iste probleme, svima je jednaka kriza – kaže Dušan Cvetanović.
M. J.
Završeni 11. Međudržavni susreti dramskih amatera
Pačetinski “Alo, alo” nasmejao publiku
Imali smo osam predstava uključujući i dve dečje. Zadovoljni smo kvalitetom, kaže Đorđe Đaković, predsednik pačetinskog KUD-a
Premijerom komedije “Alo, alo” urađenoj prema motivima istoimene britanske TV-serije, u izvođenju domaćina, dramskog ansambla Kulturno-umetničkog društva “Branko Radičević”, u Pačetinu su zatvoreni 11. Međudržavni susreti dramskih amatera koji su u tom mestu trajali od 7. do 16. juna.
– Ove godine sam rešio da se malo pozabavim nekim serijama koje su bile vrlo gledane. “Alo, alo” je zanimljiva humoristička serija koja je dosta kritički, a opet sa puno duhovitosti prišla temi Drugog svetskog rata. Pokušali smo da motive iz serije adaptiramo sceni, a koliko smo u tome uspeli videćemo kroz život predstave koji zavisi od publike, kaže Cvetin Aničić iz Šida, reditelj predstave koja je, sudeći po reakcijama, oduševila posetioce okupljene na letnjoj sceni pačetinskog Doma kulture. Zapaženu ulogu odigrala je 18-godišnja Nataša Kraljić.
– Glumim Mišel, Francuskinju iz Pokreta otpora. Sviđa mi se lik koji tumačim, malo me mučio francuski naglasak, inače sam se dobro snašla. Šest godina sam u dramskoj grupi koju, nažalost, ove godine moram napustiti jer krećem na fakultet, ali jedva čekam da se vratim i ponovo zaigram, ispričala nam je Nataša.
– Čestitam divnim i fenomenalnim glumcima koji me svaki put iznova oduševljavaju. To je jedna krasna mlada ekipa glumaca i zaista uživam svaki put kad dođem, kaže Branko Puhek, predsednik Sabora amaterskih pozorišta Slavonije i Baranje i direktor županjskog pozorišta.
– Na MESDAM-u učestvujemo od 2005.godine, a i Pačetinci dolaze kod nas. Večeras smo došli zbog njihove premijere. Čestitamo našim prijateljima na predivnoj predstavi, rekao nam je Sekula Petrović, reditelj iz Beočina. MESDAM je otvoren crnohumornom dramom “Paradoks” scenariste Nebojše Romčevića, u režiji Radoja Čupića, prvaka Srpskog narodnog pozorišta, a u izvođenju Pozorišta “Stevan Sremac” iz Crvenke, jednog od najboljih amaterskih pozorišta u Srbiji.
– Tekst je veoma aktuelan i popularan. Reč je o gorkoj komediji koja govori o političkoj situaciji i ulozi intelektualca u današnjem društvu koji ne može da se zaposli ako nije u nekoj političkoj stranci, a s druge strane neko ko završi osnovnu školu može da bude na visokim funkcijama, kaže Cvijeta Mučelica, direktorka pozorišta u Crvenki i glavna glumica u predstavi.
Tokom desetak dana festivala, nastupili su dramski amateri KUD-a “Brile” iz Beočina s predstavom “Ljubavno pismo”, KUD “Jovan Jovanović Zmaj” iz Iriga s predstavom “Kad pirane utihnu” koja se bavi temom genetski modifikovane hrane i kloniranja ljudi, Dramski ansambl mladih iz Belišća i Amatersko pozorište iz Prijepolja. Amatersko pozorište “Branislav Nušić” iz Šida zaigralo je društveno angažovanu predstavu “Soba za uspavanku” koja govori o nasilju u porodici, a zasnovana je na istinitim pričama koje je reditelj Cvetin Aničić dramaturški obradio i realizovao na sceni.
– Imali smo osam predstava uključujući i dve dečje. Zadovoljni smo kvalitetom, ali se ne možemo pohvaliti odazivom publike. Nekakva apatija je ušla u naš narod. Nadam se da će do godine proći ova ekonomska kriza koja se nažalost oseti i na ovakvim stvarima, kaže Đorđe Đaković, predsednik pačetinskog KUD-a koji je zajedno s podoodborom SKD “Prosvjeta” organizovao ovogodišnju manifestaciju.
D. Bošnjak
Međunarodna manifestacija nacionalnih manjina
Sedma smotra folklora u Dardi
Na smotri nastupilo 250 učesnika, koje je pratilo 1.500 gledalaca
U okviru obeležavanja dana Opštine Darda od 21. do 28. jula, i u organizaciji SKD Prosvjeta pododbor Darda, i ove je godine upriličena kulturna manifestacija Međunarodna smotra folklora 2013 koja je na SRC-u Đola okupila više od 250 učesnika. Na sedmoj po redu smotri folklora nacionalnih manjina, učešće je uzelo devet kulturno-umetničkih društava, i to SKUD Franjo Strapač Markovac Našički, AKUD Mladost Temišvar Rumunija, KUD Joakim Hardi Petrovci, Udruženje mladih za negovanje običaja Mađara Novi Bezdan, MKD Braća Miladinovci Osijek, KUD Čardaš Suza, UKPD Ukrajina Slavonski Brod uz domaćine SKUD Branko Radičević i RKUD Darda.
Smotra folklora započela je svečanim defileom svih učesnika u narodnim nošnjama i zajedničkim poziranjem. Mnogobrojnih gledalaca je prema slobodnoj proceni bilo više od 1500. Neposredno pre samog samog početka smotre folklora, koju su otvorili Mirko Marković, predsednik SKD Prosvjeta i Radomir Čvarković, zamenik načelnika Opštine Darda, minutom šutnje još jednom je odana počast Ljubiši Bukviću, dugogodišnjem voditelju i koreografu SKUD-a Branko Radičević. Osim mnogobrojne publike smotru folklora pratile su brojne ličnosti iz javnog i političkog života. Nakon završetka svim učesnicima uručene su zahvalnice, a potom je druženje nastavljeno do kasno u noć.
SKD Prosvjeta pododbor Darda upriličio je i šahovsku simultanku te izložbu slika.
Z. Popović
14. smotra Međunarodnog festivala folklora u Borovu
Zadivljujuće gostoprimstvo
Meštani Borova su na defileu učesnike dočekivali s osvežavajućim pićima kako bi lakše izdržali vruće i sparno vreme
Borovo je proteklog vikenda bilo domaćin 14. Međunarodnog festivala folklora. Uz domaćina KUD “Branislav Nušić” te suorganizatore iz KUD-a “Ljubomir Ratić – Bubo” iz Vere, u centralnom festivalskom programu koji je održan prošle subote na letnjoj pozornici Kulturnog centra u Borovu, pred oko 500 posetilaca, učestvovala su kulturno-umetnička društva “Duško Trifunović” iz Broda u Republici Srpskoj, “Kuleš” iz Kuleša u Mađarskoj, “Mladost” iz Krepoljina u Srbiji te Šidski trubači, orkestar “Lira”.
Pre koncerta upriličen je svečani defile učesnika ulicama Borova koje su meštani dočekivali s osvežavajućim pićima kako bi lakše izdržali vruće i sparno vreme. Za razliku od većine učesnika, Brođani su po prvi put nastupili na borovskom folklornom festivalu.
– Prezadovoljni smo i zahvalni domaćinima na predivnoj organizaciji festivala i lepom druženju s njima i članovima ostalih društava. Poslužilo nas je i vreme, a posebno me zadivilo gostoprimstvo i način na koji su nas pozdravili meštani Borova dok smo u defileu prolazili ulicama, kaže Stanko Čerek, predsednik KUD-a “Duško Trifunović” . Brođani i Borovci poznaju se već godinama jer su se susretali na drugim festivalima, ali Čerek ističe još jednu veoma važnu vezu.
– Naše poznanstvo potiče i iz jednog dela naroda koji je živeo na našem području, a koji se sticajem okolnosti doselio na područje Borova i okoline. Zato smo za večerašnji nastup namerno izabrali nešto što predstavlja podneblje opštine Brod. Hteli smo s igrama “Hajde Anđo kolo da igramo” da pozdravimo meštane Borova, poznavaoce dela kulture, pesama, igara i običaja sredina iz kojih su oni nekad otišli”, kaže naš sagovornik.
Po prvi put na borovskom Međunarodnom festivalu fokklora učestvovalo je i Kulturno-umetničko društvo “Mladost” iz Krepoljina u Srbiji. Dečji folklorni ansambl koji se predstavio Vlaškim igrama iz okoline Boljevca oduševio je publiku svojom uigranošću. To i ne čudi jer je upravo s tom koreografijom osvojio prvo mesto na međunarodnom foklornom takmičenju prošle godine u banji Dvorovi. Na čelu društva koje ove godine obeležava 55 godina postojanja je Milan Milojković Milanče.
– Sredina smo sa svega dve hiljade stanovnika i trudimo se da izvučemo bar deo onih koji će učestvovati u negovanju srpske tradicije i čuvanju narodnih običaja, kaže Milojković. U Krepoljinu se, inače, već 14 godina održavaju Spasovdanski susreti na kojima su Borovci česti gosti.
D. Bošnjak
Tradicionalno edukativno putovanje u organizaciji zagrebačkog VSNM-a
Učenici na Balatonu
I ove godine učenici iz Hrvatske učestvuju u radu ljetnog jezičkog kampa “Vuk Karadžić” u Balatonfenješu, turističkom mjestu uz jezero Balaton, što je jedan od oblika suradnje VSNM grada Zagreba sa Srbima u Mađarskoj. U smjeni od 24. juna do 1. jula boravi deset učenica iz Starog Sela, Srba, Drežnice, Banovaca i Zagreba i jedan učenik iz Rijeke uzrasta od devet do 16 godina, kako je to i predviđeno pravilima kampa. Uz njih su Bogdanka Srdić Vulpe kao vođa puta i Siniša Đuričić koji će biti jedan od učitelja u kampu.
Da se djeci u kampu sviđa, pokazuje i podatak da je većina učenika već bila na Balatonu.
– U kampu je 80 dece, od kojih 11 iz Hrvatske, a četvoro iz Srbije, dok su ostali iz gradova i mesta u Mađarskoj, a na decu pazi 14 vaspitača. kaže Julijana Kotorčević, direktorka Srpskog pedagoškog i metodološkog centra koja radi u srpskoj osnovnoj školi i i gimnaziji u Budimpešti i direktor je đačkog doma. Tema kampa lani je bila ćirilica, dok je ove godine tema srpska narodna poezija, običaji i tradicija.
N. J.
Tribina u zagrebačkoj “Prosvjeti”
Zbornik “Hrvatsko-srpski odnosi, rešavanje otvorenih pitanja” bit će predstavljen danas u 19 sati u zagrebačkom Pododboru SKD Prosvjete u Preradovićevoj 18/I u Zagrebu. Tribinu organizira VSNM Grada Zagreba, a na njoj će govoriti Milorad Pupovac, predsjednik SNV-a, Darko Gavrilović, profesor na Fakultetu za evropske pravno-političke studije u Novom Sadu, Davor Pauković iz zagrebačkog Centra za politološka istraživanja, Janko Veselinović, profesor na Poljoprivrednom fakultetu Univerziteta u Novom Sadu i narodni poslanik u Narodnoj skupštini Republike Srbije te Slaven Bačić, predsjednik Hrvatskog narodnog vijeća u Subotici. Riječ je o zborniku nastalom na petom naučnom skupu održanom u Golubiću (Obrovačkom), a povod njegovog predstavljanja je priključenje Hrvatske EU i približavanja Srbije EU te, naravno, uvijek aktualno pitanja srpsko-hrvatskih odnosa.
M. J.
Treća smotra folklora Voćin 2013.
Na Ljetnoj pozornici parka u Voćinu, u organizaciji VSNM-a Voćina održana je 3. Smotra folklora. Ove godine nastupilo je sedam društava: Branko Radičević iz Dalja, Nada iz Gaboša, Zora iz Silaša, Češka Beseda iz Kaptola te pododbori Prosvjete iz Okučana, Virovitice i Voćina. U ime domaćina, učesnike i publiku pozdravili su Igor Pavković, predsjednik VSNM-a Virovitičko-podravske županije i virovitičko-podravski dožupan. Smotru je otvorio generalni sekretar Prosvjete Srđan Tatić, a posvetio otac Dragan Gaćeša. G. G.
Prekogranični seminar u Vukovaru i Osijeku
U vukovarskom hotelu “Lav” i na Poljoprivrednom fakultetu u Osijeku održan je dvodnevni seminar u sklopu projekta “Podrška umrežavanju i europskoj suradnji gradova i općina”, kojega financira Europska Unija. Nositelj projekta u Hrvatskoj je Agencija lokalne demokracije (ALD) iz Osijeka, a u Srbiji Centar lokalne demokratije (CLD) iz Subotice. Cilj seminara je potaknuti umrežavanje lokalnih zajednica na regionalnoj i evropskoj razini radi lakšeg povlačenja sredstava iz EU. Na seminaru su bili predstavnici Osječko-baranjske i Vukovarsko-srijemske županije te predstavnici Bačkog i Sremskog okruga iz Srbije.
Grad Beli Manastir predstavljali su zamjenici gradonačelnika Zoran Kranjčec i Marko Bogatić. Seminari te vrste dobra su prilika za međusobno upoznavanje, stvaranje kontakata i pronalaženje partnera za dalju suradnju u ostvarenju gore navedenog cilja. Mada partnerski ugovori još nisu potpisani, uslijedili su neki pozivi za susrete i viđenja, npr. na Grahijadi u Belom Manastiru, kao i na Fišijadi u Apatinu – Sonti.
J. N.
Najmasovnija tradicionalna manifestacija u Boboti do sada
Sedamsto učesnika Vidovdanskog sabora
Svečani defile dug nekoliko stotina metara, prošao je centralnom bobotskom ulicom pred mnoštvom okupljenih
Kroz tri dana manifestacije, ovogodišnji 32. Vidovdanski sabor u Boboti je uprkos velikim vrućinama, okupio rekordnih 750 učesnika, među kojima najviše fokloraša. Posle svečanog defilea dugog nekoliko stotina metara, koji je prošao centralnom bobotskom ulicom, na letnjoj pozornici je upriličen celovečernji kulturno-umetnički program.
Ove godine je učestvovalo najviše folklornih ansambala – ukupno devet. Oni su u Bobotu stigli iz Obrovca, Mladenova, Karavukova i Bačkog Gračaca u Srbiji te Liješća, Obudovca i Donjih Žabara u Bosni i Hercegovini. Domaćine su predstavljali pevačka Etno grupa “Đurđevak” i folklorna sekcija Kulturno-umetničkog društva Đoko Patković.
Defile su predvodili najmlađi članovi folklorne sekcije KUD-a Đoko Patković iz Bobote, njih 40-tak. Najmlađi su tek petogodišnjaci kojima je ovo bio prvi nastup pa su ih ponosni roditelji budno pratili i fotografisali. Živopisnim narodnim nošnjama i narodnim pesmama pažnju Boboćana koji su izašli ispred svojih kuća, privlačili su i gosti. Neki od njih, poput članova kulturno-umetničkih društava “Svetozar Marković” iz Obrovca i “Mladen Stojanović” iz Mladenova, na bobotskom Vidovdanskom saboru učestvuju prvi put. Oba društva imaju tradiciju dugu preko 40 godina, zbog čega spadaju u red najstarijih društava sa područja opštine Bačka Palanka.
– U Obrovcu, mestu od 3000 stanovnika imamo čak 150 članova, a društvo u Mladenovu je nastalo još 50-tih godina prošlog veka. U tim selima žive doseljenici iz Bosne. Prvi puta smo ovde: Boboćani su pravi domaćini, rekao nam je Dejan Milanović, umetnički rukovodilac društava koja u avgustu organizuju slične manifestacije. U Mladenovu slave Dane kolonizacije kada njihovi sunarodnjaci u to bačko mesto dolaze iz celog sveta, dok se u Obrovcu obeležava seoska slava Sveti Pantelejmon. Na Vidovdanskom saboru u Boboti učestvovali su i folkloraši iz Liješća kod Broda u BiH.
– Sprijateljili smo se s Boboćanima kad smo u decembru prošle godine gostovali ovde. Domaćini su zaista izuzetno gostoprimljivi, rekao nam je Nedeljko Kuzmanović, predsednik skupštine KUD-a “Liješće” dodajući da ovo društvo osnovano 1968. godine beleži dobre rezultate u Bosni i u inostranstvu.
– Ovo je veliki festival koji zahteva dobru organizaciju. Boboćani su dugogodišnji prijatelji sa našim komšijama, Srpskim kulturno-prosvjetnim društvom “Prosvjeta” iz Obudovca, pa smo se tako upoznali. Jako lepo smo primljeni i oduševljeni smo Saborom, kazala je Nada Stevanović, umetnička rukovoditeljka društva “Ruzmarin” iz Donjih Žabara, mladog društva osnovanog 2009. godine koje već okuplja 70-tak članova. Nakon uspostavljene saradnje, Boboćani će od “Ruzmarina” dobiti poziv za učešće namanifestaciji “Posavino u srcu te nosim”, gde će započeto prijateljstvo učvrstiti.
– Sve sam zadovoljniji brojem učesnika manifestacije kojih je ove godine oko 750, ali i kvalitetom Sabora. Od 2006. godine, otkad se bavim kulturnim amaterizmom već sam pomalo umoran, ali kad pogledam ovaj defile učesnikai ovaj narod koji se okupio, to mi daje snagu da nastavim dalje”, rekao nam je Svetislav Mikerević, predsednik SKD “Prosvjeta” pododbora u Boboti i organizator Sabora, ističući kako se puno truda ulaže u rad folklorne sekcije koja u tri starosne grupe okuplja oko 120 članova.
– S obzirom na tešku finansijsku situaciju sve se više radi na bazi volonterstva. Ove godine zbog nedostatka sredstava nismo išli ni na Evropsku smotru srpskog foklora dijaspore i Srba u regionu. To što imamo odlučili smo da uložimo u ovu mladost i našu budućnost, kaže Mikerević.
Vidovdanski sabor je i ove godine bio bogat različitim sadržajima. Prvog dana Sabora upriličeno je pesničko veče, a drugog dana likovna kolonija, izložba proizvoda i delatnosti zanatalija i udruženja. Uveče je nastupila dramska sekcija “Prosvjetinog” pododbora u Gabošu, a program s recitacijama i pesmama pripremili su učenici Osnovne škole Bobota. Svoj doprinos Saboru dali su i vatrogasci koji su za posetioce upriličili prikazivanje vežbi te lovci koji su organizovali takmičenje u gađanju glinenih golubova.
Dragana Bošnjak
Stogodnjak (169)
28. 6. – 5. 7. 1913: samo što su se utišale kanonade Prvoga, već je buknuo Drugi balkanski rat. Donedavni ratni saveznici – Srbi, Crnogorci, Grci i Bugari – međusobno su se posvađali oko Makedonije. Srbi i Grci su je razdijelili po svome. I Bugari su tražili svoj dio, ali nisu dobili ono što su tražili, pa su 30. lipnja napali srpske i grčke položaje u Makedoniji. I u Hrvatsku su, kao širom Evrope, počeli stizati prvi specijalni novinski izvještaji o ratnim operacijama i žestokim borbama na cijeloj liniji fronta. Inače, srpska je vlada naredila svim svojim poslanstvima da obavijeste prijateljske zemlje da se “Srbija nalazi u stanju neprijateljstva s Bugarskom i da je prisiljena da se brani oružjem.”
* zemaljska vlada u Zagrebu pooštrila je mjere protiv iseljavanja iz Hrvatske. Lokalne vlasti su upozorene da se strogo pridržavaju ranijih odredbi o iseljavanju, po kojima ni jedna muška osoba između 26 i 50 godina, a koja je pod vojnom obavezom, ne može dobiti putnicu za iseljenje iz zemlje. Sada su mjere postale još strože, pa je zabrana proširena i na sve osobe starije od 17 godina, bez obzira jesu li ili nisu vojni obveznici. Isto tako svim je muškim osobama, koje su otprije posjedovale iseljeničke putnice, naređeno da ih odmah vrate natrag. Inače, novine objavljuju vijest da se u travnju iz Hrvatske i Slavonije iselilo ukupno 1356 osoba, od čega čak 553 bez putnice. Po materinskom jeziku bilo je najviše Srba i Hrvata – 1172. Najveći broj ih se iselio u Sjevernu Ameriku – 1075 i Njemačku – 108, i to najviše iz Zagrebačke, odnosno Modruško-riječke županije – 402, odnosno 85 osoba.
* u Puli je uhapšen Savo Jovanović, vlasnik hotela Austrija, pod optužbom da je špijunirao za jednu stranu državu. O kojoj je državi riječ službeni organi ne navode, ali novine naslućuju da se radi o Italiji ili Srbiji. Zajedno s Jovanovićem uhapšeni su i Rudolf Nikolić, upravitelj pošte u Puli, te Josef Šmuc, narednik domobranske regimente u gradu. Za Nikolića se kaže da je otvarao vojnička pisma i sadržaj za novac saopćavao stranom agentu. Policija je s tim u vezi preslušala više desetaka osoba i izvršila brojne premetačine po stanovima, među ostalim i kod dr. Matka Laginje, u čijoj su advokatskoj kancelariji radili neki od preslušanih.
* epidemija velikih boginja koja je zahvatila Rijeku uzela je prve žrtve. Umrle su tri osobe, a još 15 ih je u teškom stanju. I dalje su na snazi sve mjere zaštite protiv širenja epidemije, a najstroža kontrola provodi se na Sušaku, gdje je također zabilježeno više oboljelih. Međutim, njihovo zdravstveno stanje – kako se navodi – nije zabrinjavajuće.
* nezapamćeno nevrijeme pogodilo je banijsko selo Drenovac. U strašnom prolomu oblaka, koji je trajao punih pet sati, srušeno je više kuća i gospodarskih zgrada, a bujice su odnijele preko 50 grla stoke sitnog i krupnog zuba, te brojnu perad. Srećom, ljudskih žrtava nije bilo, jer se ugroženo stanovništvo hrpimice popelo na stabla i na krovove kuća na brdu. Visina vode negdje je dosezala i dva metra.
Đorđe Ličina