Urediti spomen-obilježje

Licitiranje brojem žrtava logora Jadovno i drugih stratišta u drugi plan stavlja monstruozni karakter genocida i zločina u NDH, rečeno je 29. juna na komemoraciji žrtvama stradalim u kompleksu ustaških logora smrti sa sjedištem u Gospiću, a koji je obuhvaćao i logore u uvali Slana i Metajni na Pagu.

Na komemoraciji, koju već petu godinu organizira SNV u suradnji s Koordinacijom židovskih općina u Hrvatskoj, Savezom antifašističkih boraca i antifašista i Udruženjem potomaka žrtava “Jadovno 1941” iz Banjaluke, skupilo se nekoliko stotina ljudi iz Hrvatske, Srbije i Republike Srpske. Njihov broj bio bi i veći da nekoliko autobusa iz Beograda i Novog sada nije zadržano na granici Hrvatske i BiH zbog kontrole, pa su zakasnili na pomen.

Pred Šaranovom jamom služen je parastos za 73 ubijena pravoslavna sveštenika, među kojima su mitropolit dabrobosanski Petar Zimonjić i vladika gornjokarlovački Sava Trlajić, kao i za sve žrtve bačene u tu i još trideset kraških jama na Velebitu. Nakon parastosa, glavni rabin u Hrvatskoj Luciano Moše Prelević čitao je molitvu za mrtve.

Kod spomenika obnovljenog prije dvije godine vijence su položili strane državne delegacije, srpski predstavnici i nevladine organizacije. Bivši hrvatski predsjednik i počasni predsjednik SABA Stjepan Mesić rekao je da se istog dana u Saboru slavio ulazak u EU, ali da su se žrtava Jadovnog prisjetili samo neki, dodavši da je tužno da u Hrvatskoj postoje oni koji fašizam žele uljepšati, a antifašizam proglasiti zločinom.

– NDH u čije su ime u Jadovnom, koji nije bio logor nego stratište, počinjeni strašni zločini, nije imala legitimitet jer nije stvorena ni na izborima ni referendumom građana, nego na zločinu i bajunetama talijanskog i njemačkog fašizma – rekao je Mesić te se založio za nastavak istraživanja o zločinima ustaša.

– Jadovno je matično mjesto zločina u 20. vijeku na području Jugoslavije. Svaka od brojki do kojih se došlo u istraživanjima strašna je sama po sebi. Ne pristajemo na to da se njima licitira, već želimo da se to istraži i provjeri – rekao je predsjednik SNV-a Milorad Pupovac.

– Nadamo se da će Evropa u koju ulazi Hrvatska biti Evropa koja će suzbiti one koji obnavljaju nacizam, fašizam i ustaštvo i reći “ne” onima koji uništavaju spomenike stradalima i veličaju stradanje onih koji su napravili stratišta. S ovog mjesta upućujemo poruku vjere u antifašističku Evropu i Evropu kao zajednicu jednakosti i tolerancije, a ne u Evropu u kojoj može biti odabranih ili onih koji su višak i trebaju biti eliminirani – dodao je Pupovac.

Ognjen Kraus, predsjednik Koordinacije židovskih općina Hrvatske, podsjetio je na više slučajeva govora mržnje na koje se nije reagiralo jer nema prave volje vlasti, policije i pravosudnih organa da to spriječe. Od hrvatskih vlasti zatražio je da se uredi spomen-obilježje Jadovno i da se do samog mjesta logora probije preostalih nekoliko stotina metara puta.

Dušan Bastašić, predsjednik Udruženja “Jadovno 1941”, izrazio je zadovoljstvo što je na komemoraciji bilo više ljudi nego ranijih godina.

– Licitiranje brojem žrtava stavlja u drugi plan karakter i monstruoznost počinjenih zločina. Ako netko kaže da u Jadovnom nije ubijeno 40.000 ljudi, kako navodi Đuro Zatezalo, već 24.000, što kaže Slavko Goldstein, ja mogu pitali da li je i to malo – rekao je Bastašić.

Nakon toga, dio učesnika otišao je do uvale Slana, pri čemu su na pola puta između obale i Paga u more bacili ruže, u spomen na žrtve logora. Pred spomen-pločom, uz ikonu mučenika Vukašina koji simbolizira sve nevine žrtve zločina, pomen je služio paroh korenički Nikola Malobabić. Prisutnima se zatim obratio Dušan Bastašić, koji je govorio o strahotama u logoru, ali i ukazao na ulogu partizana i pjesnika Ante Zemljara koji je prvi, vijencem od trnja, nekoliko mjeseci nakon zatvaranja tih logora odao počast stradalima.

– Iako neki talijanski obavještajci navode da je u Slanoj i Metajni bilo 16.000 žrtava, to je ipak pretjerano – rekao je Bastašić i dodao da je, prema podacima Đure Zatezala, broj žrtava u ta dva logora bio 8.020.

– Nekoliko stotina preživjelih iz Slane, Metajne i Jadovna bili su prvi logoraši Jasenovca. Prenaglašavanje zločina u Jasenovcu amnestira sistem zločina u NDH – rekao je viši kustos JUSP-a Jasenovac Đorđe Mihovilović i ukazao na nužnost istraživanja žrtava Jadovnog i svih drugih mjesta stradanja.

U uvali Slana postavljena je nova spomen-ploča, treća po redu na tom mjestu, jer je ona postavljena 1975. srušena 1990., dok je ona iz 2010. bila uklonjena praktično istog dana.

Ne smiju se zaboraviti ni sabirni centri

Pored gospićke kaznionice, logora Jadovno na Velebitu, logora Slana i Metajna na Pagu, kompleks logora smrti Gospić-Jadovno-Pag činio je i niz drugih stratišta koja ne smiju ostati u drugom planu ako želimo uspostaviti adekvatnu kulturu sjećanja na žrtve – rekao je sekretar Udruženja “Jadovno 1941” Predrag Lozo i podsjetio na sabirališta na željezničkoj stanici u Gospiću, sabirni centar Ovčara, Maksimovića štale kod Gospića, sabirni logor na željezničkoj stanici kod Ličkog Lešća i sabirni logor kod Alanaka više Divosela.

– Ne postoji nijedno naučno djelo koje bi oborilo zaključke Đure Zatezala izvedene nakon dugogodišnjeg rada, a koji broj žrtava zaključuje na 40.123 – rekao je Lozo.