Balkan prolaz

Sankcije?

Stanje u Bosni i Hercegovini je takvo da su ljudi u Bruxellesu izgubili volju da razgovaraju o ovoj zemlji. Tako je otprilike formulirao svoja zapažanja o BiH nekadašnji visoki predstavnik u BiH i aktualni ministar inostranih poslova Slovačke Miroslav Lajčak, najavljujući mogućnost promjene politike EU-a prema BiH, pa čak i mogućnost uvođenja sankcija. “U EU-u postoje ljudi koji zagovaraju promjenu politike prema BiH. Pozitivan pristup, kažu, ne daje rezultate. Ne verujem da ih može biti i putem sankcija, ali ljudi govore da su uradili što su mogli, ali bez rezultata. Nijedno obećanje koje su nam dali nije ispunjeno”, rekao je Lajčak za sarajevski “Dnevni avaz”. Kao svaki dobar general poslije bitke, Lajčak je ispravno zaključio da ako zemlja ne poštuje odluku Evropskog suda za ljudska prava, “onda ne poštuje ili ne razumije o čemu je tu riječ, i šta su evropske vrijednosti”, misleći na uporno odbijanje vlasti BiH da implementira presudu tog suda u predmetu “Sejdić i Finci protiv BiH”, koja Bosnu obavezuje na promjenu Ustava kako bi se i pripadnici “nekonstitutivnih naroda” mogli kandidirati za najviše državne funkcije. Lajčak je osobno imao priliku iskoristiti svoje široke ovlasti u vrijeme dok je bio visoki predstavnik u BiH, ali je iz te zemlje otišao neobavljena posla, ostavljajući podivljale nacionalizme da nesmetano kvasaju. “Ako političari ne mogu riješiti elementarna pitanja kao što je to JMBG, onda tu nešto grdno ne valja”, zaključio je “general” Lajčak.

Pumpadžija 

Eto još jednog ratnog zločinca visokog profila uskoro na slobodi. Haški tribunal odobrio je zahtjev Momčila Krajišnika za prijevremeno puštanje na slobodu, nakon odsluženja dvije trećine dvadesetogodišnje kazne za zločine počinjene u BiH. Tako je odlučio predsjednik MKSJ-a Theodor Meron, koji je puštanje na slobodu Krajišnika odobrio za 1. septembra, uz obrazloženje da je nekadašnji predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske pokazao kako je spreman na rehabilitaciju. “Krajišnik prihvata presudu Tribunala i svoju odgovornost za nasilno preseljenje nesrpskog stanovništva sa područja Republike Srpske. On je također iskazao želju da pomogne pomirenju među narodima u BiH”, naveo je Meron u svojoj odluci. Krajišnik je pravosnažnom presudom u ožujku 2009. proglašen odgovornim za deportacije i prisilno premještanje bošnjačkog i hrvatskog stanovništva u više općina u BiH u periodu od travnja do prosinca 1992. Još je uvijek u zatvoru u Velikoj Britaniji, a u izdržavanje kazne uračunava mu se vrijeme koje je proveo u pritvoru od travnja 2000., kada je uhićen i izručen Haškom tribunalu. U Meronovoj odluci se navodi da je Krajišnik bio “primjer dobrog zatvorenika” tokom odsluženja kazne, a u izvješću britanskog zatvora da on želi, po puštanju na slobodu, da se vrati na Pale, gdje će “raditi na benzinskoj pumpi svoje djece”.

Dužnici

Crnogorska Poreska uprava konačno je objavila listu najvećih poreskih dužnika, nakon dugogodišnjih zahtjeva tamošnje javnosti, javlja Radio Slobodna Evropa. Vlada Crne Gore do sada je odbijala da objavi ove podatke, pravdajući se obvezom čuvanja “poreske tajne”, što je tumačeno kao zaštita privilegiranih i vlastima bliskih pojedinaca. Kako navodi RFE, na spomenutoj listi je sto poreskih obveznika sa najvećim iznosom duga po osnovu neplaćenog poreza na dodatu vrijednost, na dobit, na promet nepokretnosti i koncesija, koju su sastavili Poreska uprava i Ministarstvo finansija. Počasno mjesto na spisku pripada trgovinskom poduzeću Pantomarket iz Herceg Novog, sa dugom od skoro osam milijuna eura, uz ukupan po tom osnovu koji “prelazi 80 milijuna eura”. Slijede građevinska firma Ave Marija Koljčević, sa dugom od preko pet i pol milijuna, pljevaljski Rudnik uglja sa pet, Vektra Dragana Brkovića sa pet, Cijevna komerc Danila Petrovića i Eurofond Veselina Barovića sa po dva, te Bemaks koji se u javnosti, uprkos više puta objavljenim demantijima, vezuje uz bivšeg šefa diplomatije Milana Roćena, a koji je državnoj kasi dužan skoro milijun eura. Na listi od 50 najvećih poreskih dužnika po osnovu neplaćenih poreza i doprinosa i na lična primanja, na prvom je mjestu Elektroprivreda Crne Gore koja, iako posluje sa profitom i u javnosti važi za kompaniju koja ima novca, duguje 15 milijuna eura. “Kada vidite listu, vidite da tu ima jako puno kompanija u državnom vlasništvu, ali i onih u vlasništvu tajkuna i osoba koje su bliske, prije svega, premijeru Milu Đukanoviću, ali i ostalim članovima vlade. U neku ruku je i razumljivo zbog čega poreska uprava tim privilegovanim kompanijama i licima do sada nije uspjela da naplati porez”, smatra Dejan Milovac, zamjenik direktora nevladine organizacije MANS.

Rekonstrukcija 

Godinu dana nakon formiranja Vlade Srbije slijedi njena rekonstrukcija. Očekuje se da će posao biti zaključen do kraja tekućeg mjeseca, ali se još uvijek ne zna u kojem će sastavu Vlada zaigrati u ostatku mandata. Prioriteti rekonstruisane Vlade, prema najavama iz vrha vlasti, trebalo bi da budu smanjenje nezaposlenosti i modernizacija zemlje, a spekulira se da bi aktualnog premijera mogao zamijeniti Aleksandar Vučić, koji je percipiran kao najutjecajniji političar u Srbiji. Tim povodom se oglasio i sam Vučić, koji je rekao da ga zanimaju “samo budućnost i napredak Srbije, a ne funkcija”. “Da me zanima funkcija, ili bi to bilo u roku od 48 sati ili bi bili izbori. Pa bi na ovaj ili onaj način bila dobijena takva funkcija… Mene to ne zanima. O tome ko će sve u Vladi biti zamenjen i ko će doći na njihova mesta, mogu samo da kažem da će rekonstrukcija biti temeljna i sveobuhvatna”, rekao je Vučić. Opozicija, oličena u Demokratskoj stranci, poručuje da ne želi biti bilo čija zakrpa u Vladi. Ili slikovitim riječima Borka Stefanovića iz DS-a: “Rekonstrukcija je samo šminkanje starice.” SPS Ivice Dačića najavljuje pak “sistemsku rekonstrukciju” što, po njima, podrazumijeva jasne kriterije, u kojima su glavno mjerilo ostvareni rezultati.

Špijuni 

Slovenska tiskovna agencija STA prenosi kako je Slovenija zabrinuta zbog medijskih objava o navodnim špijunskim aktivnostima američke Agencije za nacionalnu sigurnost (NSA), radi čega je od američkog veleposlanstva u Ljubljani zatraženo pojašnjenje. U Ministarstvu vanjskih poslova Slovenije potvrđeno je da je predstojnik tog Ministarstva za bilateralu Marjan Cencen razgovarao s američkim veleposlanikom Josephom Mussomelijem. Tom je prilikom američkom veleposlaniku izražena zabrinutost zbog navodnih špijunskih aktivnosti NSA-e, uz napomenu da Slovenija od prijateljske i savezničke države očekuje pojašnjenja o istinitosti navoda objavljenih u medijima. Javnost u Europi posljednjih dana uzbuđuju navodi o špijunskim aktivnostima NSA-e, usmjerenim na neke ustanove EU-a i predstavništva država članica, koji su se pojavili u njemačkom “Der Spiegelu” i britanskom “The Guardianu”.