Vijesti

Mesić s povratnicima na Kordunu

Povratak izbjeglih Srba je državni interes jer to znači da smo demokratsko društvo u kojem smo svi jednaki pred zakonom i u kojem je pojedincu sigurna i njegova privatna imovina – izjavio je predsjednik Stjepan Mesić, koji je 10. novembra posjetio povratničke porodice u općinama Vrginmost, Vojnić i Krnjak. S Mesićem su bili vicepremijer Slobodan Uzelac, predstavnik UNHCR-a u Hrvatskoj Wilfried Buchhorn, državni sekretar u Ministarstvu regionalnog razvoja, šumarstva i vodoprivrede Stanko Janić i Zoran Pusić, predsjednik Građanskog odbora za ljudska prava, koji je zajedno s UNHCR-om organizirao Mesićevu posjetu povratničkim porodicama. Posjeta je upriličena kao svojevrsni uvod u okrugli stol o pomirenju, povratku izbjeglica i lokalnim integracijama, također u organizaciji UNHCR-a i GOLJP-a.

Mesić je naglasio da ga raduje što na povratničkim područjima nema međunacionalnih incidenata i dodao da bi radovi na obnovi i stambenom zbrinjavanju povratnika trebali biti brže privedeni kraju. Pozivajući još jednom srpske izbjeglice da se vrate, ako imaju želju da to urade, Mesić je naglasio da su izbjegli Srbi iz Hrvatske žrtve rata i da se kao hrvatski državljani trebaju vratiti svojim kućama.

– Procesom povratka Hrvatska se želi potvrditi kao prepoznatljiva i vjerodostojna država u kojoj vladaju zakoni, a ne volja nekih ljudi – rekao je predsjednik.

Hrvatskim vlastima Mesić je poručio da učine ono što je sa Srbijom i Crnom Gorom već učinjeno po pitanju osoba protiv kojih se vodi krivični postupak. Naime, sporazumima je omogućeno da se za osobe protiv kojih se vodi sudski postupak, a žive na teritoriju Srbije ili Crne Gore, u tim zemljama postupak i dovrši. Mesić je predložio isti postupak i za one osobe protiv kojih se vode istrage, tako da prestane strah među izbjeglicama i da se ljudi koji nisu ništa krivi mogu vratiti.

Prilikom obilaska Mesić je bio neugodno iznenađen uslovima u kojima u selu Šljivovcu žive Dušan Janjić i njegova supruga Branka. Njih dvoje žive u kokošinjcu veličine pet kvadrata u koji su jedva stali krevet, stol, polica i stolica, uz osvjetljenje jedne sijalice. Dok se Mesić, literarno rečeno, krstio i lijevom i desnom, ističući da je to najgore što je vidio i bivajući još više iznenađen tvrdnjama da ima i gorih smještaja povratnika, državni sekretar Janić obećao je da će Janjići u svoju novu kuću useliti do proljeća.

Novi smještaj čeka i Milu i Milicu Mrkobrada iz Slavskog Polja, koji će uskoro, nakon 14 godina života u garaži, preseliti u obnovljenu kuću, nakon čega će im se priključiti i njihova kći, njen suprug i dvoje djece koji su sada u Kanadi. Posjetom je bila obradovana i Sava Šapić, koja živi u stanu u Gvozdu/Vrginmostu do kojeg joj je trebalo nekoliko godina pravne borbe nakon što se 1997. vratila iz izbjeglištva. Kako je bila bivša nositeljica stanarskog prava, obnovljen joj je stan u kojem je prije živjela. Njena želja je bila da općina ponovno ponese svoje staro ime, koje je 1995. promijenjeno u Gvozd. Za kraj Mesić je obišao i porodicu Glamočlija iz Gornjeg Skrada, koja je nakon povratka prije nekoliko godina pokrenula pilanu i danas zapošljava sedam ljudi iz šireg rejona Gornjeg Skrada. Osim pilanom, Glamočlije se bave i uzgojem goveda i obradom zemlje.

N. J.

Spomen-ploče napokon iznesene iz podruma

Konačno su iz podruma nekadašnjeg Spomen doma, današnjeg Hrvatskog doma u Glini izvađene spomen-ploče koje su tu godinama bile neprikladno pohranjene, a predstavljaju građu od istorijskog značaja. Radi se o spomen-pločama s imenima žrtava ubijenih u glinskoj pravoslavnoj crkvi 1941. godine. Iako se pretpostavljalo da je u podrumu Spomen doma i ploča o osnivanju Srpskog kulturnog društva “Prosvjeta”, ona nije pronađena, nego se nagađa da bi mogla biti na tavanu iste zgrade. Povodom tog problema kod ministra kulture Bože Biškupića intervenirali su potpredsjednik Vlade Slobodan Uzelac i predsjednik SNV-a Milorad Pupovac.

Iz podruma Spomen doma iznesena je ukupno 91 ploča: šest tekstualnih ploča, dvije s plitkim reljefom, te 83 ploče sa imenima žrtava iz glinske crkve (po jednima sa 1.564, a po drugima sa 1.200 imena). Navedene ploče bile su postavljene na stepeništu ispred zgrade Doma. Kako saznajemo, u podrumu je ostalo još sedam bista narodnih heroja Gline koje su nekada uljepšavale glinski park.

Zbog visokog nivoa podzemnih voda danima nije bilo moguće ući u podrumu i iz njega izvaditi spomen-ploče. Nikola Miljević, predsjednik glinskog pododbora “Prosvjete” koji je prisustvovao samom događaju, rekao nam je da je sve urađeno besprijekorno korektno.

– Glinski komunalci izvadili su ploče, možemo slobodno reći, iz katakombi. Ploče su u jako lošem stanju i moraju se restaurirati – kaže Miljević.

Prema dogovoru sa ministrom Biškupićem, izvađene ploče biće otpremljene u Hrvatski restauratorski zavod u Zagrebu, gdje je već prebačeno šest tekstualnih brončanih ploča, od kojih su dvije u jako lošem stanju. Rok za te aktivnosti je kraj novembra.

P. A.

Počast borcima Prvog svjetskog rata

Povodom 11. novembra, Dana primirja u Prvom svjetskom ratu, delegacije Srpskog narodnog vijeća, na čelu s Brankom Šesto, i ambasade Srbije u Zagrebu, na čelu s konzulom Davorom Trkuljom, položile su vijence na krst kod pravoslavne kapele na Mirogoju u Zagrebu kako bi odale počast poginulim srpskim borcima iz tog rata. Obilježavanju Dana primirja prisustvovali su i sveštenik Đorđe Filipović i đakon Aleksandar Obradović, koji su održali parastos za pokoj duša poginulih boraca Prvog svjetskog rata.

N. J.

Čermak se u početku nije snalazio

Na Međunarodnom kaznenom sudu za bivšu Jugoslaviju u Hagu nastavljeno je zajedničko suđenje Anti Gotovini, Ivanu Čermaku i Mladenu Markaču. Podsjetimo, u optužnici se navodi da su Gotovina, Čermak, Markač i drugi, uključujući i Franju Tuđmana, sudjelovali u udruženom zločinačkom pothvatu, čiji je zajednički cilj bio trajno uklanjanje srpskog stanovništva iz područja Krajine silom, progonima, deportacijama i na druge načine.

Ovih se dana završava obrana Čermaka višednevnim ispitivanjem svjedoka, britanskog generala Džeka Deverela. Kao vojni vještak on je potvrdio navode iz svog stručnog izvještaja prema kojima Čermak nakon “Oluje” nije imao nadležnost nad vojnom policijom, te da je sve izvještaje koji su stizali iz Vojne policije primao iz kurtoazije, a ne zbog zapovjedne odgovornosti. Zaključke dobivene na temelju dokumenata i izvještaja svjedoka Deverel je uklopio u svoj izvještaj, no kako je naveo, u njega nije stavio i mišljenje generala Laušića, koji je na sudu svjedočio da je postojao dvostruki lanac komandiranja, kako prema upravi vojne policije tako i prema HV-u.

Ispitujući Deverela, tužilac Hedarali pokušavao je dokazati zapovjednu odgovornost Čermaka, da je sudjelovao u donošenju odluka u vezi aktivnosti vojne policije. No, svjedok je do kraja nastavio tvrditi suprotno. Predočeni su i brojni dokumenti iz kojih je vidljivo da je Čermak izdavao zapovijedi vojnoj policiji, na što je vještak Deverel te postupke pravdao kako u početku Čermak nije shvaćao kako sam sustav funkcionira i tko treba izdavati zapovijedi, te da je to naučio s vremenom.

– General Čermak postupao je onako kako mu je bilo omogućeno u tim trenucima. On je bio poslovni čovjek i general, te je kao takav imao utjecaja na ljude. Stvarna zadaća mu je bila da obnovi život u Kninu, takva mu je bila odgovornost – rekao je Deverel.

Također, sudu su predočena pisma koja je Čermak razmjenjivao s vojnim promatračima, iz kojih je isto vidljivo da je zadavao zapovijedi vojnoj policiji. Svjedok je rekao kako nije vidio takve dokumente pa ih nije ni spominjao u svom izvještaju.

Iz Haga: Mirna Jasić

Međunarodni dan borbe protiv fašizma i antisemitizma

KARLOVAC – Povodom 9. novembra, Međunarodnog dana borbe protiv fašizma i antisemitizma, Odbor za ljudska prava i Udruženje antifašista Grada Karlovca organizirali su tribinu pod naslovom “Školski udžbenici i politika povijesti”. Na njoj su govorili i povjesničarka Snježana Koren, autorica udžbenika i dodatka udžbenicima povijesti, i Salamon Jazbec, tajnik Margelovog instituta.

– Ovaj dan obilježavamo već više od 15 godina, a obilježavat ćemo ga i ubuduće jer fašizam ima hiljade lica. Zato je potrebno i dalje ukazivati na njega, posebno mladim ljudima i učenicima – kazala je Jelka Glumičić, predsjednica Odbora za ljudska prava. Mirko Miladinović, predsjednik Udruženja antifašista, i Ivan Kalić, predsjednik županijske organizacije antifašista, govorili su o nastojanjima da se ukloni spomenik na Babinoj gori koji je postavljen tamo na osnovi lažnih i falsificiranih podataka s ciljem da se oblati NOB. Jazbec je apelirao na učenike koji su prisustvovali tribini da ne vjeruju svemu što pročitaju na internetu jer je to najveći izvor krivih podataka. Snježana Koren je upozorila na to da se udžbenici povijesti mijenjaju sa svakom promjenom vlasti.

PULA – Pod sloganom “Ravnodušnost danas – zločin sutra”, Udruga za zaštitu ljudskih prava i građanskih sloboda “Homo” obilježila je 9. studeni polaganjem vijenaca na spomenik žrtvama fašizma u Titovom parku na Rivi. U tome su sudjelovali i Grad Pula, Istarska županija i savezi antifašističkih boraca grada i županije. Sjećanju na žrtve fašizma prisustvovali su i Milan Rašula, predsjednik VSNM-a Grada Pule, Radomir Janković, predsjednik VSNM-a Istarske županije i predstavnici drugih srpskih zajednica.

– Građani Hrvatske i hrvatska država dužni su trajno njegovati uspomenu na žrtve židovskoga holokausta jer su u njemu kao počinitelji sudjelovali i Hrvati, odnosno on je činjen i u ime hrvatske nacije i hrvatske države – rekla je predsjednica Udruge “Homo” Mirjana Galo. U Hrvatskoj, kao i u susjednim zemljama, danas je nemoguće naći naraštaj koji posredno, a češće neposredno, nije bio pogođen nekim oblikom ratnog nasilja. Previše je, ističu u udruzi “Homo”, nepoznatih i neosuđenih zločinaca, nepriznatih i neožaljenih žrtava. Udruga će s posebnom pažnjom i dalje pratiti da li se i kako institucije u Hrvatskoj i organi države uključuju u otpor svim oblicima diskriminacije, ksenofobije, antisemitizma i netolerancije.

Program je nastavljen u Ekonomskoj školi Pula, gdje je profesor povijesti Igor Šaponja učenicima održao sat povijesti, a Mirjana Galo govorila o važnosti prepoznavanja nasilja i reagiranja protiv svih njegovih oblika. M. C. i A. D.